Predstavljen Zbornik radova "Kamo ide istočna Hrvatska?"

U Vukovaru je 30. travnja predstavljen Zbornik radova "Kamo ide istočna Hrvatska? (Demografsko stanje, prognoze traženje izlaska iz krize Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema)", koji je rezultat istoimenoga skupa održanoga 2017. godine u Đakovu. Tim povodom dr. sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju iz Područnoga centra Vukovar, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, izjavio je kako već dugi niz godina hrvatski demografi u svojim znanstvenim radovima i javnim istupima upozoravaju na višestruko složene uzroke i dramatično alarmantne posljedice sadašnjega hrvatskoga demografskoga sloma te na predvidljiv, više nego porazan, epilog višegodišnjega zanemarivanja demografske problematike od strane hrvatskih upravljačkih elita. Živić podsjeća da su hrvatske političke elite u prošlim gotovo trima desetljećima javnosti ponudile nekoliko "politika" demografske revitalizacije zemlje, ali bez značajnijega i trajnijega učinka. Zahvaljujući prije svega naporima znanstvenika, u dokumentima su pobrojani i opisani mnogi važni aspekti demografske problematike Hrvatske te istaknuti najvažniji ciljevi, mjere i aktivnosti demografske revitalizacije. Međutim njihovo je pretakanje u hrvatske javne politike, primjerice u fiskalnu, stambenu, socijalnu i druge, u potrebna zakonska rješenja i podzakonske akte, kako napominje, generalno uzevši, izostalo, zato što se nije vodilo računa o dvama temeljnim načelima svake populacijske politike: o njezinoj dugoročnosti i o cjelovitosti njezine provedbe, smatra Živić.

Recentni podatci hrvatske vitalne i migracijske statistike, pokazuju da naša zemlja demografski izumire, nestaje, gubi stanovništvo i prirodnim i mehaničkim putem, hrvatski se krajevi prazne, mnoge kuće i domovi ostaju bez svojih žitelja i ne nazire se usporavanje nego, naprotiv, prepoznaje jačanje negativnih demografskih trendova. Prema formalnim se demografsko-statističkim kriterijima Hrvatska nalazi u depopulaciji u svim vidovima i sastavnicama kretanja i razvoja stanovništva - depopulacija je zahvatila prirodno i mehaničko kretanje stanovništva uz jake poremećaje u vitalnim demografskim strukturama, napose biološkoj strukturi stanovništva. Živić smatra da se sve brže približavamo samom dnu demografske 'provalije' iz koje će biti nemoguće ili vrlo teško izaći. "Izrazito je jaka demografska regresija u kojoj se Hrvatska nalazi, ima multiplikativan učinak na mnoge segmente javnoga života – od produbljenja prostorne populacijske i razvojne neravnoteže, preko sve naglašenijega problema formiranja radne snage, pa do sve izraženijih poteškoća u održivosti fondova zdravstvene, socijalne i napose mirovinske skrbi za hrvatske građane", kaže Živić.

Nije nam svejedno kakva će biti hrvatska demografska budućnost

Hrvatski znanstvenici, demografi ponajprije, kako podsjeća Živić, učinili su gotovo maksimum u prepoznavanju uzroka i posljedica demografske krize (tomu pridonosi i zbornik radova - Kamo ide Istočna Hrvatska?), predložili su i niz mjera za ublažavanje demografskoga sloma, neprestano rade na senzibiliziranju najšire javnosti o važnosti demografije za sadašnjost i osobito budućnost hrvatskoga naroda i hrvatske države, jedino izostaje odgovor političkoga sustava koji je i suviše trom i nezainteresiran za demografsku problematiku koju, što je osobito opasno, vidi samo kao dio socijalne i obiteljske, a ne i ekonomsko-razvojne politike", ističe Živić.

Živić, nadalje, smatra da se demografska revitalizacija ZbornikZbornik su predstavili urednik Pero Aračić, dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Đakovu Vladimir Dugalić i demograf Dražen Živić, recenzent zbornika. Aračić je rekao da su uzroci iseljavanja mladih u nepravednom društvu, korupciji, prevelikim doprinosima na plaće, izostanku velikih investicija i pesimizmu u društvu koji rezultira strahom od rađanja djece.Hrvatske, a time i Istočne Hrvatske ne može dugoročno ostvariti ako se ne ublaži ili posve ne otkloni raskorak između proklamiranoga i ostvarenoga/realiziranoga odnosa prema demografskoj politici unutar hrvatskih političkih/upravljačkih struktura na svim razinama vlasti.

U Zborniku radova "Kamo ide istočna Hrvatska?", Zagreb-Đakovo, 2018., u nakladi đakovačkoga Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU, objavljeni su radovi Alice Wertheimer-Baletić, Anđelka Akrapa, Nenada Pokosa i Roka Mišetića, Krešimira Ivande, Josipa Jurčevića, Gordana Črpića, Pere Aračića, Vladimira Dugalića, Branka Barbića, Ivice Šole i Stjepana Šterca.

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap: Zaustavljanje iseljavanja i daljnjeg pada broja rođenih ne može se očekivati od političkih kampanja i povremenih kratkoročnih intervencija

U zborniku "Kamo ide istočna Hrvatska?" objavljen je rad prof.dr. sc. Anđelka Akrapa "Depopulacijske tendencije u Slavoniji". Napominje kako je do polovice 20. stoljeća Slavonija manjak stanovništva – uvjetovan političkim, gospodarskim, društvenim i socio-psihološkim čimbenicima – relativno brzo popunjavala novim stanovništvom, individualnim doseljavanjem ili organiziranim kolonizacijama. Po njegovim riječima, prepoznatljivu i čvrstu razdjelnicu čine 60-e godine prošloga stoljeća, jer od tada Slavonija postaje iseljenička i ne samo da ne privlači novo nego ne može zadržati ni domicilno stanovništvo. Razvoj industrije i drugih djelatnosti u slavonskim gradovima nije mogao zaposliti brojnije naraštaje rođene u natalitetno kompenzacijskom razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata od 1947. do 1955. godine. Na tržište radne snage pristizali su i oni koji su napuštali poljoprivredu. Akrap upozorava kako je iseljavanje teklo u dvama dominantnim smjerovima: odlazak na tzv. privremeni rad u inozemstvo ili prema, velikom većinom, Zagrebu koji je upravo u to vrijeme imao snažan populacijski rast. "Rat, nezaposlenost i egzistencijalna nesigurnost u 90-im godinama 20. st. ubrzali su prije započete depopulacijske procese u Slavoniji i iseljavanje, opet u dvama smjerovima: prema zapadnim zemljama ili Zagrebu i njegovu neposrednom okruženju", napominje i dodaje kako je od 2008. godine uslijedio još jedan, najnoviji, iseljenički val, dominantno prema zapadnoeuropskim zemljama. Smatra da se tom iseljavanju ne nazire kraj: Hrvatska, pa tako ni Slavonija, nema strategije gospodarskog i u sklopu toga demografskog razvoja. "Model gospodarskog razvoja koji se provodi u Hrvatskoj generira depopulacijske procese. Da bi se potaknuo gospodarski razvoj i zaustavilo iseljavanje, potrebna je dakle dugoročna strategija gospodarskoga i demografskoga razvoja, a za njihovo je provođenje potrebna snažna državna intervencija. Zaustavljanje iseljavanja i daljnjeg pada broja rođenih ne može se očekivati od političkih kampanja i povremenih kratkoročnih intervencija u slavonsko gospodarstvo", smatra Akrap.

Broj stanovnika u Slavoniji i slavonskim županijama 2011. i projicirani do 2051. godine
(u projekcije nisu uključena najnovija iseljavanja)

Marko Curać
Hrvatski tjednik