Hrvatski tjednik
 

 Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung: ovo bi trebali čitati hrvatska predsjednica, premijer i ministri

Novi izvjestitelj Frankfurter Allgemeine Zeitunga za jugoistočnu Europu Michael Martens Martensobjavio je u nedjeljnom izdanju svojih novina članak u kojemu razložno objašnjava zašto Srbija još nije zrela za članstvo u Europskoj uniji. Po njegovu mišljenju, zapravo ni jedna država tzv. Zapadnog Balkana, u koje ubraja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, još nije osposobljena za učlanjenje u EU, osim donekle Sjeverne Makedonije čije je vodstvo, kako piše, pokazalo veliku hrabrost pri rješavanju sukoba s Grčkom oko imena svoje države. Osim toga, njemački novinar ističe sve veći utjecaj izvaneuropskih sila kao Rusije, Turske i Kine na spomenutih šest država, što dodatno otežava njihovo moguće članstvo u Uniji. Ni njihovi unutarnji problemi nisu još riješeni, pri čemu autor kao štetne primjere navodi Bugarsku i Rumunjsku koje su „prerano“ postale članicama EU-a, a da nisu uklonile svoje deficite u VučićDok Vučić kaže kako svoju zemlju želi odvesti u EU, upravo se u onim srbijanskim medijima koji su mu potpuno podložni, svakom prilikom, sustavno i dnevno, huška protiv Europe. Primjeri za to su televizija Pink kojoj Vučić rado daje intervjue i agresivni petparački list Informer. Oba medija odlučujući su elementi za Vučićevu vladavinu. Porezni uredi, policija i tajne službe (koji podliježu Vučićevoj kontroli) opskrbljuju redakcije s podatcima o nepoćudnim novinarima i oporbenjacima. Iza toga slijede kampanje protiv žrtava koje traju tjednima. Sadržaji su doduše izmišljeni, ali dovoljni za narušavanje ugleda. Stara je to mudrost tajnih služba: uvijek ostaju neki negativni tragovi.unutarnjoj politici. Zašto pak Srbija ni izdaleka nije osposobljena za članstvo u EU, Mertens opisuje ovako:

Države Regije i dalje zaslužuju potporu, ali bi daljnje približavanje EU bio krivi signal. S jednom iznimkom: Sjeverna Makedonija ima reformističku vladu koja je za svoj san o Europi ušla u hrabre kompromise i čak promijenila ime države kako bi uklonila staru svađu s članicom EU-a Grčkom. Početak pristupnih pregovora bilo bi odmjereno priznanje za toliko hrabrosti. Pokazalo bi se kamo bi pregovori na kraju odveli. Oni bi ionako trajali godinama.

Ostatak Regije pokazuje mutnu sliku. To posebno važi za Srbiju. Najveća zapadnobalkanska država ekonomski stoji prilično dobro. Gospodarstvo raste, strani investitori su zadovoljni, državni proračun je solidan. Možda će Volkswagen uskoro otvoriti svoju veliku tvornicu u Srbiji. Unatoč tome, Srbija trenutačno nije pogodan kandidat za pristup ili daljnje približavanje EU. Razlog tomu je prije svega raspoloženje u samoj Srbiji. Većina srbijanskoga stanovništva već se FAZ2godinama u ispitivanju javnoga mnijenja izražava indiferentno ili odbojno spram EU. Dok se na Kosovu 84 posto, u Albaniji 83 posto i u Sjevernoj Makedoniji ipak 59 posto anketiranih izražavaju pozitivno o Uniji, u Srbiji je njih samo 29 posto. To je najniži postotak izmjeren u jednoj državi kandidatkinji. Ovaj je rezultat stoga vrijedan pozornosti jer iskustvo pokazuje da se pristanak često smanjuje nakon ulaska u EU.

Odakle, pak, dolazi ta odbojnost? Ako se o tomu postavi pitanje srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, on upozorava na to da su većina država EU-a prije deset godina priznale negdašnju srpsku pokrajinu Kosovo kao neovisnu državu. To ne nailazi na dobar prijam kod srbijanskoga pučanstva.

To se ne može posve odbaciti. Moramo se prisjetiti koliko je dugo trajalo dok se većina Nijemaca pomirila s crtom na Odri i Nisi kao granici između Njemačke i Poljske. Ali nije dovoljno upozorenje na Kosovo kao objašnjenje za odbojno držanje mnogih Srba spram EU. Jer dok Vučić kaže kako svoju zemlju želi odvesti u EU, upravo se u onim srbijanskim medijima koji su mu potpuno podložni, svakom prilikom, sustavno i dnevno, huška protiv Europe. Primjeri Srbija EUza to su televizija Pink kojoj Vučić rado daje intervjue i agresivni petparački list Informer. Oba medija odlučujući su elementi za Vučićevu vladavinu. Porezni uredi, policija i tajne službe (koji podliježu Vučićevoj kontroli) opskrbljuju redakcije s podatcima o nepoćudnim novinarima i oporbenjacima. Iza toga slijede kampanje protiv žrtava koje traju tjednima. Sadržaji su doduše izmišljeni, ali dovoljni za narušavanje ugleda. Stara je to mudrost tajnih služba: uvijek ostaju neki negativni tragovi.

Onda kad ne ozloglašuje Vučićeve protivnike, Informer u najmanju ruku jednom tjedno predviđa rat protiv Srbije. Albanski agenti navodno stalno potkopavaju Srbiju. Kad je gorjela crkva Notre-Dame, Informer je trijumfirao jer da je to bila Božja kazna za francusko priznanje Kosova. Ako bismo vjerovali ovomu veoma čitanom listu, EU je savez albanskih prijatelja i homoseksualnoga lobija. Ako Vučić i ruski predsjednik Putin ne bi čuvali Srbiju, prema Informeru, Srbija bi propala. Ako bismo pristali na pisanje ovoga lista, Srbija zapravo ne bi smjela težiti učlanjenju u EU nego u Rusku Federaciju. Unatoč tomu, Vučić smatra glavnog urednika Informera svojim Vučićosobnim prijateljem. Slaže li se to s time da on želi Srbiju uvesti u EU? Iz kruga oko Vučića kažu kako to tako treba shvatiti. U Srbiji odavno postoji snažno prorusko i antizapadno usmjerenje. Ako Vučić i njegovi mediji ne bi podupirali to kretanje, onda bi to činili neki drugi što, kažu, ne bi bilo u interesu Europe.

Ako bi taj opis bio istinit, bio bi odlučujući argument protiv članstva Srbije u EU. Jer zašto bi EU dao jednoj državi političko sudjelovanje u kojoj huškanje protiv njega važi kao neophodni instrument za održavanje na vlasti? Tko Srbiju želi primiti u EU, taj mora znati da bi time u zajednicu ušla još jedna Mađarska. Jedna država u kojoj se huškanjem protiv EU-a u međuvremenu može pobijediti na izborima. Jedna takva članica oslabjela bi EU. Stoga važi sljedeće: ova Srbija spada u Europu, ali ne u Europsku uniju. U najmanju ruku, ne danas i ne sutra.

Ovaj bi članak dnevno trebali čitati svi hrvatski državni službenici u Zagrebu, od predsjednice Republike do predsjednika vlade i svih ministara, kako bi do daljnjega prestali govoriti kako je u interesu Hrvatske da Srbija uđe u Europsku uniju.

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

 

Hrvatski tjednik

Pon, 19-08-2019, 02:37:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.