Hrvatski tjednik
 

 Treba se početi baviti istinskim reformama

Vlada RH priznala je činjenicu kako gospodarski rast usporava te je u Nacionalnome programu Proračunreformi prognozirala za ovu godinu rast od 2,5 posto, što je niže od pretpostavki na kojima je planiran proračun, dok bi sljedećih godina trebao dodatno usporiti, što je ponovno preoptimistična pretpostavka s obzirom na ekonomsku politiku koju Vlada vodi. Politika se i dalje ne će mijenjati, što je jasno iz samoga uvoda dokumenta, jer su njegovi tvorci zadovoljni stanjem i smjerom kojim se kreće ekonomija.

Realni pad

Javni dug pao je za desetak posto u posljednje tri godine, što je dobro i što bi bilo jedino primjetno pozitivno ostvarenje trenutačne vladajuće garniture da ekonomija nije u realnome padu. Nedavno smanjenje PDV-a na određene proizvode nije se Ekonomijapretočilo u smanjenje cijena, što je bilo i očekivano, dok bi propušteno smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu ipak učinilo turizam konkurentnijim. Domaća potrošnja tako i dalje ostaje glavna uzdanica rastu BDP-a.

Ne očekuje se promjena u odnosu izvoza i uvoza te će uvoz i dalje rasti snažnije od izvoza i – nikom ništa. Toliko spominjane reforme uglavnom se svode na minimalne zahvate na jednom mjestu koji se anuliraju promjenama na drugom mjestu. Kao način podizanja konkurentnosti gospodarstva predviđeno je kako će se izraditi planovi, donijeti nove strategije, ustanoviti tijela za koordinaciju, jačati aktivnosti planiranja i razvoja itd., a sve skupa djeluje kao dokument pisan dokumenta radi, odnosno radi samoga sebe.

Vrćenje u krug

Naravno da je planiranje bitno te da modernizacija procesa ide sama po sebi, ali je potpuno nerazumljivo zašto se Ekonomijahrvatska Vlada konačno ne počne baviti rješavanjem ključnih problema koji onemogućuju našoj zemlji hvatanje priključka sa slično KrugOčito se vrtimo u krug i uzaludno je nadati se kako će Vlada uopće početi razmišljati o potrebnim reformama. Jedino o čemu razmišljaju vođenje je fiskalne discipline i proračuna koji je u plusu, pa makar narod umro od gladi ili iselio iz zemlje.razvijenim zemljama iz europskoga okruženja. Gotovo nam sve istočnoeuropske i srednjoeuropske države bježe krupnim koracima, a istodobno imamo znatno bolji položaj i resurse. Industriju, poljoprivredu ili ribarstvo u programu reformi ne možete naći niti povećalom. A jedino su u tim djelatnostima potencijali istinskoga gospodarskog rasta.

Dovođenje infrastrukture, bolja koncesijska politika, porezne olakšice za investicije, jeftino financiranje ulaganja ono su što država treba osigurati, a za što nisu nužni grandiozni planovi niti povjerenstva koja vijećaju godinama. Međutim, očito se vrtimo u krug, i beznadno je nadati se kako će Vlada uopće početi razmišljati o potrebnim reformama. Jedino o čemu razmišljaju vođenje je fiskalne discipline i proračuna koji je u plusu, pa makar narod umro od gladi ili iselio iz zemlje.

Stezanje remena

Jedine konkretne brojke koje se spominju u Nacionalnom programu reformi one su koje se tiču kasnijeg umirovljenja te smanjenja postojećih mirovina, dakle daljnjega stezanja remena. Stoga nije ni čudo kako je agencija Moody`s promijenila prognozu za hrvatsku iz stabilne u pozitivnu, što će se u Vladi svakako ocijeniti kao veliki uspjeh. Iz agencije su zadovoljni stanjem proračuna i smanjenjem strukturnoga deficita, a naročite nade polažu u reformu mirovinskog sustava. Ostale karakteristike hrvatskoga gospodarstva opisuju onakvima kakve i jesu i kako ih i sami Uljanikocjenjujemo: slabima i bez naročitoga izgleda. Ne očekuje se smanjivanje iseljavanja, poboljšanje produktivnosti, veće zapošljavanje, povećanje izvoza i slično, već samo štednja kako bismo lakše plaćali glavnicu i kamatu. Međunarodne rejting agencije realno stanje gospodarstva naravno ne brine, njihov je posao dati kreditorima procjenu po kojoj se cijeni isplati Hrvatima posuditi novac, a trenutačno smo jako rizični i tu ćemo i ostati.

Budući da za Uljanik dogodine ne ćemo plaćati jamstva, to će biti prilika za novu pohvalu proračunu, ne će biti problem kad industrija padne za novih desetak postotnih bodova. Čitava zemaljska kugla danas ne brine o visini duga, već sve zemlje koje traže napredak gospodarstva, koriste se monetarnom politikom kako bi povećali konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Ne samo da aktivno tiskaju vlastite valute već se i dalje nesmiljeno zadužuju. Sve će dugoročno rezultirati padom vrijednosti novca i inflacijom, ali će stvarna ekonomija, industrijski pogoni, tehnologija i slično biti razvijeniji.

U investicijama je spas

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se uopće ne koristi vlastitom valutom, iako bi još uvijek mogla dobro poslužiti Kuneza jačanje ekonomskih aktivnosti u zemlji, već bezglavo trči k prihvaćanju eura. Paralelno se razdužujemo dok se istodobno gospodarstvo raspada po svim ključnim parametrima. Hrvatskoj su nužna hitna ulaganja, prvo državna, pa privatna. Potrebno je značajno poboljšati uvjete za dolazak investitora, što bi značilo pad poreznih opterećenja. Dakle umjesto pada zaduženja i stroge fiskalne politike, potrebno je u trenutačnim uvjetima voditi labavu monetarnu i fiskalnu politiku i privlačiti investicije i radnike, umjesto da naši najproduktivniji ljudi odlaze na posao u inozemstvo.

Kada neka zemlja treba razvoj, onda se vodi deficitaran proračun. Suficit je za Njemačku, ne i za Hrvatsku. Nacionalni plan reformi treba baciti u smeće i početi se baviti istinskim reformama, a mišljenja rejting agencija barem srednjoročno zanemariti. Rad i ulaganja jedino su što nas spašava, međutim za takvo što potrebno je potrošiti više od zarađenoga i pronaći manje štedljivoga ministra financija.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

 

Hrvatski tjednik

Čet, 22-08-2019, 15:13:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.