Hrvatski tjednik
 

 Notre Dame: Požar podmetnut davno, jako davno, još 1789.

Još prije stotinjak godina A. B. Šimić u pjesmi Prazno nebo reče: ''Nebo je već dugo praznina/ Antun Branko Simicbez Boga i serafina,/ beskrajna pustinja siva/ kroz koju kadšto aeroplan, grdna tica, pliva''. Zračni promet danas je puno gušći, no ono bitno rečeno je već u Šimićevoj pjesmi: europsko nebo je opustjelo u duhovnom smislu. Beskrajna pustinja, kako gorko konstatira pjesnik. U to i takvo nebo sukljao je ovih dana dim iz plamteće katedrale Notre Dame. Neko čudno osjećanje, čini mi se, prostrujalo je zapadnim svijetom, svečano i rezignirano u isto vrijeme. Naravno, bilo je i onih koji su likovali, razni jurišnici ljudskopravaških ideoloških aberacija. Zaslijepljene budale uvijek najglasnije likuju nad rušenjem zidina koje su ih branile misleći da im dolazeća propast donosi oslobođenje. Premda ni ne znaju točno od čega bi se još trebali oslobađati.

Usenaseipodase filozofija

Nekoć je nebo kiptjelo od života, vrvjelo bićima, bilo načičkano značenjima. Katedrale su bile kao ruke u nebo pruženo, izraz čovječje težnje za nadrastanjem, nadilaženjem samoga sebe, zemaljskoga sebe, za transcendencijom. Danas ljudi panično bdiju nad svojim tijelom, kinje ga u teretani, zatežu i preravljaju na operacijskim stolovima, bjesomučno eksperimentiraju u potrazi za prehranom koja bi bila eliksir zdravlja i ljepote. Usenaseipodase filozofija nikada u povijesti nije bila na cijeni kao u naše vrijeme, navodno najnaprednije i kulturno Notre Damenajrazvijenije od svih vremenu. Mračni ideal suvremenog čovjeka jest izjednačiti se sa životinjom, postati kao ona. Kad god se na internetu povede rasprava o tomu, kao npr. ova najnovija povodom učestalih napada opasnih pasa na ljude, ultimativne naprednjake prepoznat ćete po radikalnom izjednačavanju vrijednosti psećeg i ljudskog PožarMeni se pak čini da je požar podmetnut davno, jako davno, još 1789. i da je dosada samo tinjao ili gorio nevidljivim bijelim plamenom, a da se razbuktao i objavio cijelomu svijetu danas kako bi simbolična katedrala u predsmrtnom hropcu pokušala još jednom, možda posljednji put podsjetiti zabludjelo stado na sebe, to jest na ono što predstavlja. Ali bio je to, bojim se, samo još jedan vatreni spektakl pod pustim nebom. Zato bi srednja i istočna Europa trebale razmisliti još jednom razmisliti što to ''europski put'' uistinu jest. Prije nego što nije i nad njima nebo potpuno opustjelo.života, s tim što su njihove simpatije, naravno, na strani pasa.

Ako i uspije u svom naumu da se izjednači sa životinjom, čovjek će biti tužna životinja. Tužna jer će ostati svjesna svoje smrtnosti i iznevjerene božanske iskre u sebi. Zato je ona rezignirana jeza i ona svečana bespomoćnost prostrujala kroz zapadnjačke duše dok je gorjela slavna katedrala u nekoć davno katoličkoj Francuskoj. Znali su umire nešto što ih nadilazi i da gube nešto bez čega nikada više neće biti što su bili, ali najbolnije je bilo što se nikako nisu mogli sjetiti što to umire, odnosno što su točno izgubili. U izrazima žaljenja zbog požara u katedrali Notre Dame bilo je svega, od ljepote i umjetnosti do povijesti, samo se katolički karakter užgane ljepotice zaobilazio. Jadikovalo se za muzejom, a zanemarivalo Boga živog. Kao da nije sve lijepo, uzvišeno i umjetnički vrijedno u opožarenoj katedrali nastalu Njemu u čast i slavu!?

Francuska više nije kršćanska zemlja

U suvremenoj Francuskoj muslimana je više nego katolika. Prošle godine svaki je dan u prosjeku oskvrnuto više od dviju katoličkih crkava. Francuska definitivno više nije kršćanska zemlja. Katoličke crkve, kako mediji stidljivo daju do znanja, pretežno skrnave radikalni sekularisti, anarhisti i feminističke skupine. Dakle, ne imigranti ili muslimani nego autohtoni Francuzi, oni koji bi trebali biti ateizirani kršćani u kulturološkom smislu. Praktičnih katolika je, Rnavodno, tek oko pet posto. Taj broj će, kako sada stvari stoje, i dalje padati, a ne rasti. Neki govore da će obnova katedrale Notre Dame trajati možda i desetljećima. Uzimajući u obzir sve rečeno, možda će tada biti umjesto izgorjelog tornja primjerenije podići minaret. Čemu bogomolja u kojoj se nitko ne moli!?

Brojna su nagađanja o tomu kako je došlo do požara u katedrali Notre Dame. Vlasti govore da je najvjerojatniji uzrok ''kratki spoj'', zabrinuti zbog islamizacije Europe sumnjaju na islamske radikale, oni skloniji teorijama urote u svemu vide masonske prste... Meni se pak čini da je požar podmetnut davno, jako davno, još 1789. i da je dosada samo tinjao ili gorio nevidljivim bijelim plamenom, a da se razbuktao i objavio cijelomu svijetu danas kako bi simbolična katedrala u predsmrtnom hropcu pokušala još jednom, možda posljednji put podsjetiti zabludjelo stado na sebe, to jest na ono što predstavlja. Ali bio je to, bojim se, samo još jedan vatreni spektakl pod pustim nebom. Zato bi srednja i istočna Europa trebale razmisliti još jednom razmisliti što to ''europski put'' uistinu jest. Prije nego što nije i nad njima nebo potpuno opustjelo.

Ah, da, red je da za kraj navedem i završetak Šimićeve pjesme s kojom sam i otpočeo ovu kolumnu: ''Ne lete više duše gore ko laste./ Čovjek u zemlju legne i sav se raspe./ K Bogu izgubismo pute./ Pjesnici stoje pred ništavilom, i ćute.''

Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 17-08-2019, 23:51:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.