Što Manfredu Weberu, kandidatu za predsjednika EK, nije jasno?

Kandidat europskih pučana za predsjednika Europske komisije (EK) Manfred Weber za nedavnog posjeta Ljubljani dao je intervju mariborskoj "Večeri" (11. ožujka) u kojem je na upit „koje bi gledište Weberzastupao ako postane predsjednik EK i bude pozvan na europski sud u slučaju slovensko-hrvatskoga graničnog spora“ kratko odgovorio: "Vjerujem da je za politiku dobar pristup poštivanje sudskih predmeta, kako za Sud EU tako i druge. Dakle, sačekajmo epilog tog sudskog procesa. Ali, vam moram reći, da u europskom prostoru ne razumiju kako se ta granična stvar ne može riješiti jer ne izgleda veliki problem".

O arbitraži je govorio za boravka u Ljubljani nešto ranije kandidat stranaka ljevice Frans Timmermans, koji je naglasio da je to bilateralno pitanje. Na osnovi citirana gledišta Manfreda Webera nameće se pitanje: Zar zaista taj poznati njemački političar nije shvatio zbog čega se hrvatsko-slovenski granični spor ne može riješiti više od dvadeset godina? Ne znamo koliko su mu poznata hrvatska gledišta o tome sporu, ali ako na svojoj turneji kao "spitzenkandidat" Europske pučke stranke dođe u Hrvatsku, možda mu netko objasni polustoljetnu Hrvatska Slovenijaslovensku strategiju puzajuće okupacije hrvatskih područja, što u vrijeme kad su Slovenija i Hrvatska bile republike u okviru SFRJ, što otkako su nezavisne države, napose slovenske prljave poslove tijekom arbitražnoga postupka koji su u povijesti arbitražnoga rješavanja sporova bez precedensa.

Teško je povjerovati da će u svijetu nakon skandala u svezi s hrvatsko-slovenskom arbitražom neka država posegnuti za tim načinom rješavanja graničnih sporova. Weber u jednome ima pravo: hrvatsko-slovenski granični spor (kojeg su zakuhali Slovenci, op. a.) uopće nije neki veliki problem, ali samo kad bi Slovenija priznavala međunarodno pravo i kad bi zatomila svoj apetit prema hrvatskome državnom području. Do tada možda bi bilo dobro da njegova tajnica Barbara Jakopič Suhnel, podrijetlom iz Slovenije, pripremi svojem šefu objašnjenje zbog čega je Sveta Gera, i po odluci arbitražnog suda, neosporno hrvatski teritorij, skoro tri SporŠto god govorio slovenski ministar vanjskih poslova mora shvatiti da se Slovenija u svezi s graničnim sporom s Hrvatskom mora vratiti na početne pozicije, prije međunarodnog priznanja, kad je međunarodnoj zajednici kao uvjet priznanja zajamčila poštivanje zatečenih granica na kopnu i moru, jer je arbitražu, kojoj je Hrvatska pristupila u dobroj vjeri, podlim postupanjem svojega arbitra i agentice kako bi ostvarili željeno razgraničenje, jednostavno rečeno ubila.desetljeća pod slovenskom vojnom okupacijom, kao jedino okupirano područje u Europi. Je li tu okupaciju slovenska aktualna vlast također smatra vladavinom prava?

Janez Janša, čelnik SDS, u velikomu intervjuu koji je nedavno dao jednim zagrebačkim novinama (18. ožujka) rekao je u svezi s graničnim sporom da bi "dvije pametne vlade" u budućnosti "mogle naći relativno elegantan izlaz" iz postojeće situacije. Smatra da postoji određeni manevarski prostor u kojem bi "Hrvatska dobila bilateralni sporazum, a Slovenija granicu, koja je logičnija nego ono što određuje arbitražna sporazum". Na stranu formulacija Janez Jansa„ono što određuje arbitražni sporazum“, jer arbitražni sporazum ne određuje ništa u poglede granice. Bitni dio Janšina gledišta je da bi Hrvatska dobila "bilateralni sporazum, a Slovenija granicu"! To bi se hrvatskim jezikom moglo opisati - Hrvatskoj bi pripala forma, a Sloveniji sadržaj (željena granica, op. a.). I onda bi to bila, kako bi rekli politički opsjenari, "win-win" situacija.

Zanimljivo, i ovakvo Janšino gledište, na koje se u Hrvatskoj gleda kao na probni balon, dočekano je u Sloveniji vrlo oštro. Ministar vanjskih poslova Miro Cerar zajapureno se suprotstavio Janšinim gledištima, izjavivši da su "štetna i opasna". "Uvjeren sam da je potrebno inzistirati na implementaciji. To je jedini način da Slovenija ima granicu s četiri petine Piranskog zaljeva i prolaz do otvorenog mora kako je to definirano arbitražnom odlukom", rekao je Cerar. Što god govorio slovenski ministar vanjskih poslova mora shvatiti da se Slovenija u svezi s graničnim sporom s Hrvatskom mora vratiti na početne pozicije, prije međunarodnog priznanja, kad je međunarodnoj zajednici kao uvjet priznanja zajamčila poštivanje zatečenih granica na kopnu i moru, jer je arbitražu, kojoj je Hrvatska pristupila u dobroj vjeri, podlim postupanjem svojega arbitra i agentice kako bi ostvarili željeno razgraničenje, jednostavno rečeno ubila.

U Savudrijskoj vali kao granica može biti važeća samo crta sredine, a prolazom do otvorenog mora kroz hrvatsko teritorijalno more Slovenija se može nesmetano koristiti na temelju Konvencije o pravu mora UN-a iz 1982., kao što se koristila od svoje neovisnosti, što potvrđuje stalni rast prometa roba i usluga u Luki Koper.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Sub, 14-12-2024, 13:52:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.