Hrvatski tjednik
 

Srpska posla

Iako vladajući srbijanski političari i beogradski mediji, posebno oni u funkciji napredne-Srbijaradikalske-socijalističke nomenklature pokušavaju pred svijetom Hrvatsku optužiti za raspirivanje nesnošljivosti prema Srbima, pomnija analiza stanja pokazuje suprotno. Riječ je o zamjeni MržnjaOdakle tolika mržnja u Srbiji glede Hrvata i Hrvatske koju svakodnevno predstavljaju kao neoustašku i fašističku državu? U Srbiji se ne mogu pomiriti s nestankom SFRJ i gubitkom srpske dominacije. U skladu s time ni s uspostavom neovisne hrvatske države. Za njih je svaka hrvatska država ustaška. Jedan od razloga je i u tomu što u Srbiji, nakon svih izgubljenih agresivnih ratova, krajem prošloga stoljeća, nije došlo do katarze, nisu shvatili koliko je bila pogubna velikosrpska ideologija i težnja k stvaranju Velike Srbije, kako za susjedne narode tako i srpski narod, već su na tim temeljima nastavili politike i u 21. stoljeću.teza. Kako se Beograd sve više naoružava, proporcionalno Srbija postaje sve više država mržnje i prijetnja za sigurnost bivšim republikama, danas samostalnim državama. Na udaru srbijanskih medija i političara posebno su u posljednje vrijeme Kosovo i Hrvatska, koja je početkom 1990-tih bila žrtva velikosrpske agresije. Ništa drukčije tenzije nisu ni prema BiH, ali se to rješava drukčije jer u BiH postoji samostalna državna struktura - Republika Srpska, koja to obavlja za račun beogradskih vlasti. Da stvari stoje upravo kako tvrdimo, pokazuje ispitivanje javnoga mnijenja provedenoga među građanima Srbije. Kad je riječ o narodima u okruženju, Hrvati imaju status najomraženijega naroda. Po istraživanju javnoga mnijenja agencije Faktor plus koje je objavio srbijanski Blic, početkom ožujka, Srbi uvjerljivo najviše mrze Hrvate - 45 posto anketiranih, drugo mjesto zauzimaju Albanci sa 33 posto. Nasuprot tomu, građanima Srbije najdraži su Grci - 43 posto, zatim u bitno manjim postotcima Crnogorci i Madžari.

Čelnik Demokratskoga saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov smatra da je to posljedica kontinuirano Žigmanovnegativnih stajališta u prostoru javnosti, koji najviše generiraju predstavnici vlasti. 'Ovo je istraživanje, na žalost, potvrdilo ono što sam kao politički prvak u proteklih godinu dana isticao - spram Hrvata u Srbiji najrašireniji su negativni stavovi i stereotipi! To je posljedica snažnih i učestalih antihrvatskih sadržaja u izjavama relativno velikoga broja predstavnika najviših razina vlasti u Srbiji', tvrdi Žigmanov, koji ističe kako je gotovo poželjno u političkom diskursu negativno etiketirati osobe, događaje i procese u Hrvatskoj, a antihrvatsko raspoloženje za posljedicu kod ovdašnjih Hrvata ima strah, nesigurnost i nespremnost na sudjelovanje u životu zajednice. Potvrda tomu može se naći svakodnevno u srbijanskom tisku, koji vrvi od naslova u kojima su sadržane optužbe na račun Hrvata: srbomržnja, ustaše, antisrpska kampanja, antisrpska atmosfera itd. Iako je odlukom Višega suda u Beogradu još 2015. rehabilitiran Draža Mihailović, a time i četnički pokret, koji je tijekom Drugoga svjetskog rata imao sve elemente fašističkoga i genocidnoga pokreta, u Hrvatskoj novinske naslove s imenicama i pridjevima četnik, četnički iako bi bilo osnova za to, u pravilu se ne može naći.

Odakle tolika mržnja u Srbiji glede Hrvata i Hrvatske koju svakodnevno predstavljaju kao neoustašku i fašističku državu? U Srbiji se ne mogu pomiriti s nestankom SFRJ i gubitkom srpske dominacije. U skladu s time ni s uspostavom neovisne hrvatske države. Za njih je svaka hrvatska država ustaška. Jedan od razloga je i u tomu što u Srbiji, nakon svih izgubljenih agresivnih ratova, krajem prošloga stoljeća, nije došlo do katarze, nisu shvatili koliko je bila pogubna velikosrpska ideologija i težnja k stvaranju Velike Srbije, kako za susjedne narode tako i srpski narod, već su na tim temeljima nastavili politike i u 21. stoljeću. Odgovornost je i na međunarodnoj zajednici, koja nonšalantno pregovara s najokorjelijim sljedbenicima Miloševićeva režima. Uvjerena da Srbiju može otrgnuti od zamaskirane svetosavske i boljševičke ideologije, međunarodna zajednica vladajućoj nomenklaturi često popušta, nadajući se civilizacijskom iskoraku Srbije. To se, međutim, pokazuje kao obmana.

Višegrad

Postrojavanje četnika u Višegradu 10. 3. 2019.

Na svoj način potvrda tome su događaji u Višegrada u istočnoj BiH, gdje je 10. ožujka 2019. održana velika parada i postojavanje četničkih postrojba, a uz gusle se pjevalo: Bit će opet pakao i krvava Drina, evo četnika sa srpskih planina! Sve je izazvalo duboko uznemirenje građana u BiH, kojima je dobro poznata krvava Drina iz Drugoga svjetskog rata, napose prije samo nešto više od dva desetljeća genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Treba ozbiljno uzeti signale koji dolaze iz Srbije. Njih se može prepoznati ne samo u ovakvim četničkim paradama, nego iz novinskih natpisa i izjava političara u Srbiji. Jedan od nedavnih naslova na jurišnom srbijanskom portalu Informer (7. 3. 2019.) bio je: 'Vojska Srbije ko zapeta puška! Načelnik generalštaba Mojsilović razgovarao sa komandantom KFOR-a o situaciji na KiM!' Ozračje koje se stvara, i djeci je već jasno, upućuje da se Srbija sprema na rat i toga moraju biti svjesni EU i NATO.

Četnici

Postrojavanje četnika u Višegradu 10. 3. 2019.

Jedan od elemenata koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom primanja Srbije u EU diskurs je javnih medija, odnosno koliko ima ksenofobije i mržnje u napisima tamošnjih elektronskih i tiskanih medija. Na to obvezuje Okvirna odluka Vijeća Europske unije 2008./913/PUP, od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima. U točki 9. te okvirne odluke govori se o mržnji, a nju najbolje potvrđuju nedavna ispitivanja javnoga mnijenja u Srbiji. 'Mržnju bi trebalo shvaćati kao upućivanje na mržnju utemeljenu na rasi, boji, vjeroispovijesti, porijeklu ili nacionalnom ili etničkom podrijetlu', piše u tom dokumentu Vijeća EU.

Četnici

Prateći režimsko novinstvo sve ukazuje da se upravo takva mržnja prakticira u ogromnim količinama u Vučićevoj Srbiji. Kako bi umanjili taj dojam, srbijanski mediji bilježe svaki grafit u Hrvatskoj, a od pojedinačnih incidenata prave buku svjetskih razmjera. No, za razliku od Srbije, gdje mržnja i četnički pokret buja i ponovno prijeti prolijevanjem krvi, preljevši se u BiH, pravna država u Hrvatskoj odlučno se bori s huliganskim izgredima koji dolaze zbog mržnje drugih i drugačijih, bez obzira što bi se to moglo pripisati teškim traumatskim posljedicama izazvanim brutalnom srpskom agresijom i opravdati nekontroliranim ponašanjem žrtve.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 11-12-2019, 10:39:59

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.