Hoće li i treća inačica Kurikula Povijesti na javnu raspravu?

Treća inačica Kurikula Povijesti trebala bi biti gotova do 12. ožujka. Nakon završenoga Povijeste-savjetovanja, imenovana su u postojeću radnu skupinu za Kurikul Povijesti tri nova povjesničara (Borislav Grgin, sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Damir Karbić, s Odsjeka za Povijest HAZU-a i Mladenko Domazet, sa splitskog Filozofskog fakulteta) koji bi trebali dopuniti predmetni kurikul primjedbama iz posljednje javne rasprave, koju je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak otvorila smatrajući da je druga inačica kurikula znatno izmijenjena u odnosu na prvu. Ta inačica kao što je poznato doživjela je oštre kritike u javnoj raspravi te ocijenjena neuporabljivom. KorenSnježana Koren poznata je i kao autorica udžbenika povijesti za 8. razred osnovne škole, iz 2014. U tome udžbeniku pod naslovom - Antifašistički pokret - svrstani su, uz partizane, i četnici. Navodi se da je "u početku rata antifašistička koalicija smatrala četnike svojim saveznicima". Zar autorica ne zna da su upravo zbog antikomunizma četnici na Zapadu smatrani antifašistima? To je bila velika podvala i neistina, koju ni jednom riječju ne objašnjava. Ne kaže također da je četnički pokret na čelu s Dražom Mihailovićem bio fašistički? Hrvatska historiografija znanstveno je utvrdila da je četnički pokret bio fašistički, programski i u praksi.Hoće li javnim raspravama sada biti kraj, nije posve sigurno. Naime, predstojnik Odsjek za Povijest Filozofskog fakulteta prof. dr. Mario Strecha pozvao je kolege da se očituju prihvaćaju li prijedlog da se u svezi s "najnovijim razvojem događaja oko kurikula nastave Povijesti Odsjek obrati javnosti"? U dopisu najavljuje da bi sadržaj obraćanja bio zahtjev da se "treća inačica kurikula uputi u javnu raspravu".

Umjesto Kurikula Povijesti, ako se posluša navedeni prijedlog, mogli bismo imati novu javnu raspravu kojoj se ne može sagledati kraj. Jer jednako i s istim pravom, kao Odsjek povijesti sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, to mogu zatražiti odsjeci povijesti s drugih hrvatskih sveučilišta, uključujući i Katoličko sveučilište te Hrvatski institut za povijest. Zanimljivo bi bilo znati zašto u proširenu radnu skupini za Kurikul Povijesti nije nitko predložen, primjerice, sa zadarskoga sveučilišta? Je li razlog tomu što su zadarski sveučilišni profesori povijesti pozitivno ocijenili posljednju inačicu Kurikula Povijesti Ekspertne radne skupine (ERS)? Ministričina je nakana sve jasnija - pokušava ojačati "struju" u radnoj skupini koja brani kurikul koji je doživio "havariju" u HAZU. Među trojicom imenovanih u radnu skupinu član je zagrebačke Gradske organizacije HNS-a Borislav Grgin koji je, po svemu sudeći, imenovan Školana ministričin prijedlog. To je za sada jedini član radne skupine za kojega se zna da pripada nekoj stranci. To u konačnici ne treba biti ništa loše, ali je malo neobično da su među trojicom novih imena dva medijavelista (Grgin i Karbić). Ako su trebali biti upravo dva medijavelista, zašto nije jedan imenovan sa zadarskog sveučilišta, budući da je poznato da to sveučilište ima jednog od najboljih stručnjaka za to razdoblje u Hrvatskoj. Zbog čega toliki ministričin žal za prvom inačicom kurikula?

Ako se zna da je u izradbi prve inačice sudjelovala i dr. sc. Snježana Koren, predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti u sklopu Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koja je autorica metodičkoga priručnika povijesti za eksperimentalni program, na osnovi odbačena kurikula u javnoj raspravi, stvari postaju jasnije. Jer nakon što se prihvati novi kurikul, nametnut će se potreba za novim metodičkim priručnikom. Tada će se postaviti pitanje zbog čega znatni honorari i troškovi za priručnik koji je "živio" jednu školsku godinu dok je trajao eksperimentalni program? Osim toga, bilo bi zanimljivo znati: može li autor kurikula biti istodobno autorom udžbenika ili priručnika? Radi li se o sukobu interesa? U akademskim krugovima govori se da je za metodički priručnik izdvojeno više stotina tisuća kuna. Pisali smo o raznim interesnim skupinama koji pozorno prate novac izdvojen za reformu obrazovanja. Sada se otkrivaju nove, one navezane na pisanje priručnika i udžbenika.

Snježana Koren poznata je i kao autorica udžbenika povijesti za 8. razred osnovne škole, iz 2014. U tome udžbeniku pod naslovom - Antifašistički pokret - svrstani su, uz partizane, i četnici. Navodi se da je "u početku rata antifašistička koalicija smatrala četnike svojim saveznicima". Zar autorica ne zna da su upravo zbog antikomunizma četnici na Zapadu smatrani antifašistima? To je bila velika podvala i neistina, koju ni jednom riječju ne objašnjava. KorenNe kaže također da je četnički pokret na čelu s Dražom Mihailovićem bio fašistički? Hrvatska historiografija znanstveno je utvrdila da je četnički pokret bio fašistički, programski i u praksi. Osim knjiga, objavljeno je mnoštvo dokumenata i svjedočanstava.

Krajem 2017. Večernji list objavio je ispovijest Andrije Pivčevića, koji je preživio četnički pokolj u Gatima, kod Omiša te je kao 12-godišnjak svjedočio na suđenju Draži Mihailoviću, 1946. u Beogradu. U kratkoj natuknici o vođi četničkoga pokreta, navodi se na kraju i to da je osuđen na smrt, ali nema ni riječi zbog čega je takva presuda donesena. Četništvo je karakterizirao krajnji radikalizam - totalitarizam i zločinstvo, etničko čišćenje, genocidni program i oružano prisvajanje tuđih područja. Ukratko, dionica udžbenika - Antifašistički pokret - vrlo je površna. Da "miriši" na revizionizam, potvrđuje kvalifikacija Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske kao građanskog rata: "Uz borbu protiv okupatora, na tlu Jugoslavije istovremeno je izbio krvavi i nemilosrdni građanski rat. U njemu su se međusobno sukobljavali partizani, četnici i ustaše." Može li stručnjakinja s takvim "referencama" sudjelovati u izradbi ili ocjenjivati kurikul, nije jasno, a zašto se ministrica toliko vezala za nju, još manje. Na kraju recimo kako "igrama" u svezi s kurikulom kao da nema kraja. Ako premijer i predsjedatelj Ekspertne radne skupine Andrej Plenković ne presiječe igre oko Kurikula Povijesti, ne nazire im se kraja. Nameće se pitanje hoće li, zbog sve kraćih rokova to biti jedini kurikul bez kvalitetnoga udžbenika?

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.