Hrvatski tjednik
 

 I potpredsjednik EK Frans Timmermans u Ljubljani izvrgnut "specijalnom tretmanu"

Europski političari ili državnici prilikom posjeta Sloveniji izvrgnuti su posljednjih godina "specijalnom tretmanu". Moraju se bez krzmanja očitovati o arbitraži i arbitražnoj odluci koju je prije skoro dvije Frans Timmermansgodine donio nakon kompromitirajućega postupka arbitražni sud, s Gilbertom Guillaumeom na čelu. Taj "specijalni tretman" pomalo sliči na praksu iz vremena staljinizma. Prvi potpredsjednik Europske komisije (EK) Frans Timmermans, došavši u Ljubljanu u sklopu kampanje za europske izbore kao vodeći kandidat socijaldemokrata, morao se javno očitovati o arbitraži, u razgovoru na javnoj televiziji i predavanju na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Glavni razlog njegova posjeta, program koji je izložio kao mogući predsjednik EK, pao je u drugi plan i gotovo nikoga nije medijski zanimao. U takvoj situaciji kao iskusni europski političar, znao je da treba voditi računa da ne zaradi neki negativni bod, a s druge strane morao je imati na umu načela međunarodnoga prava o svemu što su govorili njegovi prethodnici o rješavanju graničnih sporova (Javier Solana), napose što je o arbitražnoj odluci napisao njegov sunarodnjak profesor međunarodnoga prava Alex RH SlvoElferink sa sveučilišta u Utrechtu, inače jedan od najpoznatijih stručnjaka za razgraničenje na moru. Timmermans je za Slovensku televiziju, kako su izvijestili hrvatski mediji, rekao da spor oko arbitraže dvije države članice EU moraju riješiti same. "One to moraju učiniti same, Europska komisija nije stranka u tom procesu", naglasak je svih hrvatskih medija iz njegova nastupa u Ljubljani. "Europska se komisija o tomu dovoljno jasno izrazila. Arbitraža je dala rezultat i smatramo da to sada treba primijeniti u obje države, ali se o tom moraju dogovoriti dvije države same. Komisija na tomu ustraje, ali sama nema druge uloge - to je spor dviju država", rekao je Timmermans. Slovenski mediji u svojim izvješćima, međutim, izbjegli su naglasiti da je to spor dviju država koji moraju same riješiti te da EK nije stranka u tome procesu. To su prešutjeli ili zabašurili. "Delo", na mrežnim stranicama, pod naslovom: "O arbitraži nema nikakve dvojbe", ističe da je Timmermans rekao kako "nema razloga da se arbitraža i arbitražna odluka ne poštuju". Navodi se Timmermansova tvrdnja da je EK bila kristalno jasna: ova arbitraža legitimno je dovela do rezultata - odluke. Slovenija i Hrvatska sada bi trebale govoriti samo o provedbi i ni o čemu drugom, ističe "Delo" i tek usput navodi da je ponovio kako je arbitraža i arbitražna odluka "bilateralno pitanje Hrvatske i Slovenije". Slično je izvijestio i Žurnal 24., ali stavlja u usta Timmermansu drukčiju formulaciju: "...vjerujemo da je ova arbitraža legitimno dovela do rezultata, koji je ta odluka."

Hrvatska vlada pozivala na dijalog, slovenska se nije obazirala

Nakon što je Hrvatska izišla iz arbitražnoga postupka i jasno dala na znanje Sloveniji da ne će priznati arbitražnu odluku jer je arbitraža kompromitirana i kontaminirana, hrvatska je Vlada u više navrata predlagala slovenskoj Vladi da sjednu za stol i počnu bilateralne razgovore o graničnom sporu. Bivši predsjednik slovenske Vlade Miro Cerar to je ustrajno odbijao, napominjući da mogu razgovarati samo o provedbi arbitražne odluke. Činilo se kao da ima "asa" u rukavu, a sve je bio običan blef i nadmeno građenje pobjedničke pozicije. Na kraju, umjesto dijaloga, slovenska se Vlada odlučila za tužbu protiv Hrvatske pred Sudom EU u Luxembourgu. U međuvremenu su, kao što je poznato, vodili žustru kampanju po EU kako Hrvatska ne poštuje "vladavinu prava", jer ne želi primijeniti arbitražnu odluku. RH SlovTražili su od EK da se očituje o toj tužbi prije nego što su ju poslali europskom sudu, računajući da eventualnu podršku mogu iskoristiti kao pritisak na sud. I to ponašanje uvelike podsjeća na bivša vremena, kada je partija zauzimala stav, prije nego što je o predmetu odlučivao sud. Jednako su naručivali tekstove u poznatim tjednicima, pokušavajući insinuirati razdor između EK i njezine stručne službe. Smatrali su da sa svima, pa i s EK mogu manipulirati, kao SudNedavni iznenadni dolazak slovenskoga predsjednika u Zagreb i njegova šetnja s hrvatskom predsjednicom, središtem grada, iako je mnoge podsjetio na vrijeme Jadranke Kosor, možda su prvi znakovi da bi se Slovenija mogla vratiti bilateralnim pregovorima, kad potpuno izgubi nadu da će slovensku tužbu uzeti u razmatranje Sud EU u Luxembourgu, što bi bilo sasvim logično po onome što je svojedobno govorio predsjednik toga suda Koen Lenaerts. Naime, krajem 2017. izjavio je da države članice Europske unije mogu pred sudom tužiti jedna drugu, ali to moraju učiniti sporazumno. Slovenska tužba europskom sudu, kao što je poznato, bila je jednostrani akt.što su manipulirali s arbitražnim sudom, kad su iza leđa ostalih arbitara pogađali se s predsjednikom arbitražnog suda Gilbertom Guillaumeom što treba od hrvatskog teritorija otkinuti i nabaciti Sloveniji, kao na nekom sajmištu. Zar nije tome bjelodani dokaz transkript telefonskog razgovora slovenskoga arbitra Jerneja Sekoleca i slovenske agentice Simone Drenik, što je bio glavni razlog da je Hrvatska u ljeto 2015. izišla iz arbitraže? Slovenskoga predsjednika Boruta Pahora spustio je nedavno na zemlju, a da sam nije toga bio svjestan, predsjednik EK Jean-Claude Juncker, rekavši da je Komisija, u vezi sa slovenskom tužbom protiv Hrvatske zbog neprimjene arbitražne presude, "imala mogućnost, ali ne i dužnost pridružiti se slovenskoj tužbi". Je li predsjednik EK rekao "arbitražne presude" ili "arbitražne odluke", ovdje je manje važno jer je riječ o Pahorovoj interpretaciji, a slovenska strana baš to izgleda ne razlikuje ili da bi pojačala dojam, odluku naziva "presudom", iako za stručnjake razlika nije beznačajna.

Zašto Timmermans smatra da je baš sada "došlo vrijeme" da se govori o provedbi arbitražne odluke?

Hrvatski pravni stručnjaci ne vide neke bitne novosti u Timmermansovim tvrdnjama, koje nisu bile i do sada poznate. Upozoravaju da je glavni naglasak u toj izjavi da je "došlo vrijeme". Zbog toga treba pitati Timmermansa: po čemu je to baš sada "došlo vrijeme" za provedbu arbitražne odluke? Zar zato što su za dva mjeseca izbori u kojima je "spitzenkandidat", kako su ga titulirali slovenski mediji ili zato što mu je u prirodi poziva da bude "dobro obaviješten" ddpa bi tako znao kad će "doći vrijeme"?! Slovenija, doista može "fehtati", ali ne znači da postoji dužnost Komisije, ili bilo kojega drugog tijela EU-a, da joj u tomu izlazi u susret. I to jesu temelji "vladavine prava" - a ne "mehanika", kako je svojedobno govorio slovenski predsjednik Danilo Tuerk, kad je iznosio razloge zašto spor povjeriti arbitraži, a ne Međunarodnom sudu, u primjeni formalne arbitražne odluke, bez uporišta u stvarnoj pravnoj valjanosti, koja je zauvijek pokopana kompromitiranim postupkom. Spor o granici pravne je prirode i ni po čemu nije u nadležnosti EK. U pitanju je primjena međunarodnoga prava, tj. Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982., koja obvezuje i EU (EU je potpisala i potvrdila Konvenciju, a napose su to učinile pojedinačno države članice), a ne prava EU. I ono što je bitno, EK nije sudski organ da bi u pravnim sporovima davao nekoj od članica za pravo, a drugoj oduzimao pravo. Slovenija bi trebala biti do ušiju sretna što Komisija nije odlučno odbacila njezin zahtjev. Trodiobu vlasti zagovarao je Montesquie, početkom 18. stoljeća, a Pahor bi vratio Komisiju u vrijeme Srednjeg vijeka, kad su kraljevi bili arbitri. Granični sporovi spadaju u tzv. bilateralna pitanja država, rješavaju se pregovorima ili pred sudovima, UN-a u Haagu ili Hamburgu. Nedavni iznenadni dolazak slovenskoga predsjednika u Zagreb i njegova šetnja s hrvatskom predsjednicom, središtem grada, iako je mnoge podsjetio na vrijeme Jadranke Kosor, možda su prvi znakovi da bi se Slovenija mogla vratiti bilateralnim pregovorima, kad potpuno izgubi nadu da će slovensku tužbu uzeti u razmatranje Sud EU u Luxembourgu, što bi bilo sasvim logično po onome što je svojedobno govorio predsjednik toga suda Koen Lenaerts. Naime, krajem 2017. izjavio je da države članice Europske unije mogu pred sudom tužiti jedna drugu, ali to moraju učiniti sporazumno. Slovenska tužba europskom sudu, kao što je poznato, bila je jednostrani akt.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pet, 20-09-2019, 14:47:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.