Hrvatski tjednik
 

 Društvo neizbježno tone u stanje beznađa i potištenosti

Nedavno je Milan Bandić gradonačelnik Grada Zagreba, odlučio dodijeliti Budimiru Lončaru BandićMedalju Grada Zagreba, uz obrazloženje kako je takvu zaslužio upravo zbog „izuzetnih postignuća i značajnog doprinosa međunarodnoj suradnji Republike Hrvatske i ostalih zemalja članica EU“. Ostavimo trenutačno po strani to što bi se Medalja mogla prema propisanim kriterijima dodjeljivati isključivo onima koji rade na području Grada Zagreba i pritom su postigli uzorne uspjehe u radu, već se kratko zadržimo na navedenom obrazloženju kojim dominira neshvatljiva razina općenitosti. Pritom valja naglasiti kako bi prema ovako koncipiranom obrazloženju, takvo moglo biti razmatrano isključivo na državnoj razini, a nikako onoj Grada Zagreba, izuzev ako je posrijedi ipak određeni skriveni dogovor. No i to ovdje ne trebamo posebice analizirati. Sukladno prethodno kazanom, želim skrenuti pozornost kako se površnom promatraču, ili nekom tko nije dostatno upoznat sa stvarnom životnom biografijom laureata, može pričiniti kako je obrazloženje posve vjerodostojno. Upravo zato držim potrebnim istaknuti nekoliko Lončarčinjenica koje mogu pomoći boljem razumijevanju uloge Budimira Lončara tijekom dosadašnjega životnog i političkoga djelovanja, a vrlo su važne zbog cjelovitijega uvida u njegova postignuća.

U tom je kontekstu neophodno odmah napomenuti kako je Budimir Lončar tijekom polovice 1945. (u tom dijelu prošlosti nazivan Budi ili Leko), bio jedno vrijeme načelnik Okružnog odjeljenja Ozne Zadar, o čemu postoje vjerodostojni dokumenti s njegovim potpisima. Istodobno je u spomenutom razdoblju obnašao i određene političke dužnosti, i to kao član Okružnoga komiteta KPH te član Okružnoga komiteta SKOJ-a za Zadar. Ovdje je potpuno nepotrebno dodatno obrazlagati što je to doista u promatranom razmeđu značilo biti članom, a posebice načelnikom Ozne, ili pak dijelom odabrane vodeće političke nomenklature, premda je to bilo i na lokalnoj razini. To razdoblje, kao i nekoliko mjeseci prije, ostalo je obilježeno intenzivnim stradanjem mnogih pojedinaca i skupina ljudi, kada su bili lišeni života po kratkom postupku, što je značilo bez provedenoga sudskog postupka. No svakako valja naglasiti činjenicu kako su navedene aktivnosti, i sasvim izgledno na zadovoljstvo nadređenih, potpuno izvršeni svi dobiveni zadatci, poslužili kao važan temelj za EmbargoVijeće sigurnosti usvojilo je Rezolucija 713. 25. rujna 1991., 'nakon što je saslušana izjava ministra vanjskih poslova Jugoslavije....'. Ona je značila opći i potpuni embargo na uvoz oružja i vojne opreme u Jugoslaviju. Embargo je izrazito negativno djelovao na Hrvatsku, a bio je pomoć agresorskoj Srbiji.kasniji politički, odnosno diplomatski uzlet Budimira Lončara u komunističkoj totalitarnoj Jugoslaviji. I to razdoblje njegova djelovanja bilo je, naravno u drukčijim okolnostima, ozbiljno naslonjeno na stečeno iskustvo iz prethodnoga vremena.

Embargo

Slijed događaja dovodi nas do vremena stvaranja samostalne i suverene Republike Hrvatske. Tu je posebice važno istaknuti kako je Budimir Lončar tijekom gotovo cijele 1991., u vrijeme izvedbe brutalne velikosrpske, odnosno od Vustrane JNA potpomognute vojne agresije na RH, bio na poziciji ministra vanjskih poslova SFRJ. Ono što ga u tom smislu posebice kompromitira, jest zapravo činjenica kako je tada u Vijeću sigurnosti usvojena Rezolucija 713., od 25. rujna 1991., koja je između ostaloga donesena 'nakon što je saslušana izjava ministra vanjskih poslova Jugoslavije....'. Jedan od zaključaka te Rezolucije, bila je odluka „da sve države, kako bi se uspostavili mir i stabilnost u Jugoslaviji, uvedu opći i potpuni embargo na uvoz oružja i vojne opreme u Jugoslaviju, sve dok Vijeće sigurnosti u konzultaciji s glavnim tajnikom i vladom Jugoslavije ne odluči drukčije.“ Upravo je embargo izrazito negativno djelovao na jednu stranu, u ovom slučaju Hrvatsku. S druge strane, velikosrpskom agresoru potpomognutom JNA, jednom od tada vodećih europskih vojnih sila u Europi, embargo nije mogao predstavljati nikakav problem, već isključivo pomoć. Hrvatska je tim potezom bila izravno pogođena, i to zato to je bila dovedena u podređeni položaj čime joj je bilo onemogućeno braniti se od nametnute agresije. Budimir Lončar je i bez obzira na sve okolnosti i događaje nastale u međuvremenu u Hrvatskoj (u prvome redu velikosrpsko i JNA razaranje i okupacija Vukovara, Škabrnje i ostalih mjesta u Hrvatskoj), podnio ostavku na poziciju ministra vanjskih poslova Jugoslavije, tek 11. prosinca 1991. godine.

Odličje - prevlast interesa nad moralnošću

Uvažavajući navedeno, postavlja se pitanje kako je to osoba koja je pretežiti dio svojega životnoga i političkoga djelovanja poklonila ustrajnoj borbi za očuvanje Jugoslavije, potezom pera postao čovjekom koji je pomogao međunarodnoj suradnji RH i ostalih članica EU-a. S obzirom na ukupne okolnosti koje danas dominiraju hrvatskim Udbadruštvom, držim kako u ovomu slučaju imamo eklatantan primjer prevlasti interesa nad ljudskom i moralnom vrijednošću. To se događa kada u političkoj zajednici svi naravni vrijednosni sudovi postanu izlišni, a različiti oblici instinkta stjecanja dostignu zavidnu razinu moći, onda to kao u ovome slučaju postaje fenomen koji društvo neizbježno gura u stanje beznađa i potištenosti.

Budimir Lončar, kao i njemu slični po naslijeđenom ideološkom mentalitetu, imaju legitimno pravo neprežaljeno voljeti i divinizirati propalu komunističku totalitarnu tvorevinu Jugoslaviju, ali nemaju pravo s pozicija sile i moći nametati zajednici svoja opredjeljenja i zablude. Izuzev ako Budimira Lončara pokušamo ipak prosuđivati preko forme njegove svojedobne konstrukcije u pogledu izražene sumnje prema jednoj osobi, a koju je potpisao kao načelnik Okružnoga odjeljenja Ozne za Zadar. Takva je u svojemu završnom dijelu sadržavala obrazloženje kako je osumnjičeni bio jedno vrijeme član talijanske antikomunističke bande, a potom prešao u partizane što 'pokazuje s jedne strane jasno izraženu crtu živosti i borbenosti njegova temperamenta, koja ga je, dok je bio bandit navađala na zločine, a kao partizana na hrabrost, no s druge strane pokazuje također i njegovu namjeru da tijek stvari preobrati u svoju korist i svojim zaslugama kao partizan plati svoje zločine izvršene dok je bio bandit.' (dopis OZN-a br. 796., od 27. lipnja 1945.).

doc. dr. sc. Zlatko Begonja
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Čet, 26-11-2020, 22:32:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.