Komšić: Veći je problem Zagreb nego Beograd!

"Volimo ga zato što je naš Bošnjak (a druga joj dobacuje da on nije Bošnjak, nego Hrvat)“. Komsic nedjeljomOva je rečenica i kadar koju izgovara gospođa iz Bihaća u anketi u prilogu obilježila gostovanje Željka Komšića u emisiji Nedjeljom u dva koju je većina bh. Hrvata doživjela izdajom nacionalne dalekovidnice. No iako je cilj te emisije bio pokazati ušminkanoga Komšića te mu otvoriti vrata državnih institucija u Zagrebu, neugodni Aleksandar Stanković pretvorio je ovo gostovanje u ozbiljnu noćnu moru tijekom koje je Komšić mlatarao rukama, povisivao ton, zamuckivao, gubio se i nepovezano pričao. A izrekao je i gomilu laži koje analiziramo u nastavku te donosimo njegove izjave i stvarno stanje stvari.

Za bh. Hrvate 'persona non grata'

„Lagano se to smiruje iako ja mislim da je riječ o cijelom jednom političkom konceptu s kojim očigledno, ne ću reći Crnoratujemo, ali smo u jednoj vrsti politike konflikta. I to ne zato što ja to želim nego zato što ljudi koji nose taj koncept misle da je im je to put da ostvare nešto. Apsurdno je proglasiti me personom non grata. Samo po sebi taj institut persona non grata koji su uveli ja ne ću reći uopće ne u hrvatskim, nego u općinama gdje HDZ ima vlast, po meni je to ovako dosta paradoksalno. Čak nekad i smiješno. Na kraju krajeva, u jednoj od tih općina ja sam svaki vikend.“

U posljednjih petnaest dana Komšića su nepoželjnom osobom proglasile još dvije hrvatske općine u BiH – Neum i malena općina Dobretići, nastala u Daytonu u središnjoj Bosni. Nijedan hrvatski dužnosnik s njim se nije susreo, a u međuvremenu su Hrvati u BiH pokrenuli i tzv. #Sejdoday. Nijedna hrvatska općina ili županija gdje su Hrvati u većini nije propustila proglasiti ga nepoželjnim. Radi se o 25 općina i pet županija u kojima se Komšić može slobodno kretati. U Širokom Brijegu, Grudama, Kiseljaku (rodnom mjestu njegova oca), Žepču, Orašju još nije bio. A kako stvari stoje, ne će ni biti.

Hrvati se zbog snijega obratili Dodiku a ne njemu

„Iz jedne od takvih općina došao je zahtjev za pomoć za uporabu jedinica Oružanih snaga BiH, a koje se upotrebljavaju samo uz konsenzus triju članova Predsjedništva bilo o čemu da je riječ“.

Točno je da jer hrvatska općina Posušje uputila zahtjev za angažiranje Oružanih snaga kako bi im se pomoglo u Upitnikrješavanju problema sa zametenim prometnicama, najprije na dijelu Parka prirode Blidinja. Ali nije točno da se načelnik Branko Bago obratio njemu nego Miloradu Dodiku koji je trenutačno predsjedavajući BiH Predsjedništva.

Hrvati nisu 'prije svega Bosanci i Hercegovci', a njegov izbor udaljuje ih od BiH

„Sigurno je da su oni (Hrvati i Srbi) svjesni da je Bosna i Hercegovina njihova domovina. Druga je stvar što političari govore što vi možete vidjeti u javnom prostoru, ali da zađete među obične ljude, pa oni znaju da su prije svega Bosanci i Hercegovci. Vi kad dođete u Beograd, ne će nas ondje zvati Srbinom, Hrvatom ili Bošnjakom. Zvat će vas Bosancima“.

Tipično je za političkoga Bošnjaka ili Bosanca da svim silama pokušava ukloniti ili pak posve obesmisliti narodni identitet kako bi se ostvarila ideja o jednonacionalnoj zemlji s dominacijom većine koja bosanstvo mijenja bošnjaštvom po potrebi ako treba preglasavati i majorizirati, u ovomu slučaju Hrvate. Zapravo, osim tek nekoliko njegovih istomišljenika i sljedbenika franjevaca koji se i ne identificiraju s hrvatstvom, njegova ideja među Hrvatima da su prije svega Bosanci ili Hercegovci, nema nikakva uporišta.

Njegov nametnuti izbor od Bošnjaka 'nije' homogenizirao Hrvate

„Što se tu ima homogenizirati. Dvije trećine Hrvata nije izašla na izbore i glasovala za HDZ BiH“.

Na posljednjim izborima hrvatski lider u BiH Dragan Čović je dobio 154.814 glasova ili oko 70 posto Hrvata koji su BiHizašli na izbore, a 2014. godine kada je pobijedio imao je 26.000 manje, a 2002. kada je prvi put biran, imao je čak 40.000 glasova manje. Dobio je oko 114.000 glasova. Nije Čović u međuvremenu postao 'bolji', nego su se Hrvati upravo ujedinili zbog opasnosti da ih Bošnjaci preglasaju. Kada Komšić nije bio kandidat na šest posljednjih izbornih ciklusa, ukupan broj glasova svih kandidata za hrvatskoga člana Predsjedništva bio je između 180.000 i 200.000 glasova, a Komšić je sam prošle godine osvojio 225.000?! Županija zapadno-hercegovačka etnički je najhomogeniji hrvatski prostor i daje najbolji uzorak koga preferiraju Hrvati jer u ovoj županiji živi 99 posto Hrvata. Čović je dobio 29.730 glasova ili 87 posto, a Komšić 279 ili manje od jedan posto. Razlika između njega i Čovića veća od 100 puta u ŽZH. Istodobno, u bošnjačkim općinama Gračanici žive 72 Hrvata, a Komšić je dobio 5358 glasova, u Bosanskoj krupi žive 66 Hrvata, a Komšić je pobjednik s 2798 glasova... Ni u jednoj većinskoj hrvatskoj općini nije ni bio drugi izbor.

Hvali Tita i napada komuniste istodobno zbog Ustava BiH

„Komunisti Jugoslavije konstitutivne su narode preuzeli kao model rješavanja odnosa u ondašnjoj Jugoslaviji. Tito je Titosačuvao da BiH postoji. Konstitutivnost je bila dobra u razdoblju dok je postojala jedna snaga (komunisti), koja je mogla ići silom provesti taj to načelo. Sada je konstitutivnost postala temelj za disoluciju BiH“.

Da nije bilo odrednice kako BiH čine tri konstitutivna naroda u Daytonu, rat ne bi bio okončan, niti bi se Hrvati, ali ni Srbi suglasili da postoji bilo kakav oblik zemlje zvane BiH. Naime, konstitutivnost odnosno ustavotvornost naroda, daje potrebne poluge kako bi se onemogućili brojniji narodi da preglasavaju druge, manje brojne. U ovomu slučaju to je ključno za Hrvate. Po Komšiću, koji fotografiju jugoslavenskoga krvnika Tita ima u uredu bilo je opravdano uspostaviti 'tamnicu naroda'. Zar nije i Jugoslavija iz istog razloga propala?

Izmislio da u Ustavu BiH ne piše 'hrvatski član'

„Tu sam vas čekao. Ne piše tako – hrvatski član. Nije točno. U Ustavu piše član BiH Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Nismo mi predstavnici naroda, nego pripadnici naroda“.

Ustav BiH, točka 5. članak 2.

d) Član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana po njezinu usvajanju. Takva će odluka biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je tu izjavu dao član s toga teritorija; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ako je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ako je tu izjavu dao hrvatski član. Ako takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva ne će imati učinka. (Sapienti sat.)

Ovo je objašnjenje bilo krunski dio dokaza da on lažno zauzima hrvatsku fotelju i da nije točna njegova teorija kako je dovoljno biti samo Hrvat, nego da je prije svega važno biti predstavnik Hrvata, odnosno dobiti legitimitet toga naroda. Posve sigurno kada je u Daytonu potpisivao sporazum, Franjo Tuđman nije ni sanjao da će Bošnjaci preko halal Hrvata pronaći način za prijevare i manipulacije s Komšićem.

Smjena hrvatskih diplomata

„Uputio sam zahtjev za smjenu 11 hrvatskih diplomata, ali mogu i za sve druge.“

Hrvatski član Predsjedništva predlaže diplomate Hrvate, Srbin predlaže Srba, a Bošnjak Bošnjake. Do sada se nije dogodilo drukčije. I ovime je dokazao kako bi trebao predstavljati Hrvate te da okupira fotelju rezerviranu za političku volju ovoga naroda.

Beograd bolji nego Zagreb

„S Beogradom trenutačno imamo manje problema nego sa Zagrebom.“

Skandalozna je zapravo ta izjava i govori o tomu koliko mrzi Hrvatsku i Hrvate zbog toga što ga smatraju najgorom vrstom. Zagreb i Hrvati zapreka su za njegove pokušaje sudjelovanja u asimiliranju jednoga naroda.

Pelješki se most mogao graditi da je ratificiran Ugovor o granici

„Cijeli taj problem oko mosta mogao je biti izbjegnut samo da je ratificiran sporazum o granici koji su Tuđman i Izetbegović potpisali, ali nije bilo volje s hrvatske strane.“

S Ugovorom o granici ili bez njega Hrvatska može graditi most jer se nalazi na njezinu teritoriju. Problem je, međutim, što uopće nije važna odlučnost Hrvatske oko granice niti ratifikacija jer srpska strana osporava na više mjesta granicu na Savi, ali i kod Kostajnice, tako da u BiH oko toga dokumenta nema nikakvoga suglasja i sigurno bi pao u državnom Parlamentu.

Nije vidio 'Čoviću glogov kolac. Kolindi z....i do jaja'

„Slažem se, to je bio vrlo ružan plakat bez obzira na to o komu je riječ; je li bilo riječ o ljudima iz moje stranke. To je vulgaran jezik u izražavanju stava prema političkom protivniku, pogotovo što je bila riječ predsjednici Republike Hrvatske. Ali ja to nisam vidio. To mi nije bilo pred očima. To je bilo sa strane. A ja sam se obraćao cijelom skupu.“
Kampanja mržnje prema Hrvatima na izborima na kojima je pobijedio doživjela je vrhunac u Tuzli.

„Glasom koji za Komšića damo, Glogov kolac Čovi zabijamo, i zato ga ko bosanska raja, i Kolindi zabimo do jaja“. To je natpis s plakata za kojega Komšić za vrijeme predizbornog skupa nije ništa rekao, a doslovno je zauzeo polovicu prostora publike. Ili mu trebaju naočale, ili mu se sviđa glogov kolac i Kolinda.

Velikohrvatski i velikosrpski projekt

„Ja mislim da su po Bosnu i Hercegovinu ti projekti jedna velika opasnost, bilo da je velikosrpski ili velikohrvatski. Imali smo prilike to osjetiti na svojim leđima.“

Za njega uopće ne postoji problem s bošnjačke strane. Nijednom u emisiji nije rekao da postoji velikobošnjačka politika. To je i razumljivo jer je on njezin dio.

BiH nije protektorat

„Formalnopravno kad gledate moglo bi se reći da je tako zato što postoji taj Ured Visokog predstavnika. Međutim, Ured više ne intervenira u politički i društveni život u BiH.“

Izetbegovićev odvjetnik: Rat opravdan u slučaju trećega entiteta

„Bosna i Hercegovina ima pravo braniti se svim sredstvima, točno onako kako piše u međunarodnim konvencijama. Bez obzira na to što postoje ljudi koji bi bili spremni ponovo uzeti puške, rat se ne će dogoditi“

Po njemu bi interes BiH trebao samo ono što Bošnjaci ili temeljni narod u Sarajevu misli. Ako Hrvati traže treći entitet, onda je posve u redu da Izetbegović prijeti ratom. Kojega, kako kaže, ne će biti. I ne čudi takav servilan odnos jer su ga na zadnjim izborima za kandidata pogurali Izetbegovićeva SDA i Islamska zajednica koja je servis SDA.

Srbi će pristati na NATO?!

„Mislim da smo bliži NATO savezu nego Europskoj uniji. Pitanje NATO saveza jamči sigurnost zemlji i otklanjanja strahova o kojima govorimo o podjeli zemlje.“

Takvo što izjaviti samo dva dana nakon što su Milorad Dodik i Aleksandar Vučić obećali velikom Vladimiru Putinu da će nastaviti opstruirati NATO put BiH, može reći samo politički analfabet.

Kolinda Grabar-Kitarović dobrodošla u Sarajevo

„Ja bih volio da predsjednica Republike Hrvatske bude svjesna da postoji partner u Sarajevu. Uvijek može računati da će biti i dobrodošla u Sarajevo.“

Prigodom posljednjega posjeta Sarajevu sigurnosne službe imale su informaciju kako se na predsjednicu sprema atentat. Cijeli protokol posjeta zbog toga je izmijenjen. Sumnjalo se i na političku pozadinu prijetnji.

Hrvati nisu ugroženi u BiH

„Imaju trećinu vlastiti na razini države, a polovicu u Federaciji BiH. O čemu govorimo?! O kakvoj neravnopravnosti Hrvata govorimo u vlasti? Imaju mogućnost ljudi u klubu Hrvata blokirati sve živo u Federaciji BiH“

U Federaciji BiH Hrvati imaju 5 od 17 ministara, Bošnjaci 9, a Srbi tri. Odluke se donose natpolovičnom većinom što znači da ih u svim odlukama Bošnjaci mogu preglasati. Na razini države zar nije nametanje Željka Komšića od strane Bošnjaka upravo najbolji dokaz neravnopravnosti?

Hrvatima ne treba RTV kanal, hrvatski, srpski i bosanski jedan su jezik

„Znate li da su takvi zahtjevi za RTV kanalom stvar nacionalnih manjina u Europi. Pa zašto Hrvati sami sebe da dovedu u status nacionalne manjine? Imaju pristup državnoj televiziji i trebaju tražiti, a imaju Hrvate zaposlene na Federalnoj televiziji. Tu se govori i hrvatskim i bosanskim jezikom iako, iskreno da vam kažem, meni je to jedan te isti jezik.“

U Ustavu BiH piše kako u BiH postoje tri jezika, u svim dokumentima i zakonima ovo se tretira kao činjenica, a Komšić je cijelu emisiju govori kako poštuje zakone. Kada je u pitanju RTV kanal na hrvatskomu jeziku, primjeri Belgije s trima nacionalnim kanalima na trima jezicima, Švicarske, Španjolske, BBC-ija u Velikoj Britaniji najbolje ga demantiraju. Nisu u pitanju nacionalne manjine.

Ne zna ima li njegova kći budućnost u BiH

„Iskreno ne znam. Mogu vam slagati što hoćete, ali iskreno govoreći – ne znam. Želio bih da ostane u BiH, ali ne znam ima li ovdje budućnost. “

Javnost je vidjela i patetičnog Komšića sa suzama. Zamislite da premijer Andrej Plenković kaže kako ne zna imaju li njegova djeca budućnost u RH.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Pet, 13-12-2024, 23:50:43

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.