Hrvatski tjednik
 

 25 godina Vijenca

U naše doba bujanja interneta i ostalih brzih javnih komunikacija životno trajanje svakoga tiskanog medija nije zajamčeno na duže vrijeme, pogotovo ako je riječ o specijaliziranima za kulturu i civilizacijsko Vijenac 25sagledavanje javnoga života. To se u Hrvatskoj odnosi na tjednik 'Hrvatsko slovo' i dvotjednik 'Vijenac' u izdanju Matice hrvatske koji je svojim dvobrojem od 20. prosinca 2018. navršio 25 godina svoga izlaženja. Preuzevši ime negdašnjega legendarnoga Vienca, Matica se osmjelila na tiskanje dvotjednika koji ponekad izlazi kao trotjednik, čak i mjesečnik premda bi bilo optimalno da bude tjednik, pa i s manjim brojem stranica, no to je očito prije svega pitanje financiranja, te najbolnije točke svih pothvata u Guttenbergovoj galaksiji.

Jubilarni dvobroj na 48 stranica donosi bogato štivo sa sjećanjima glavnih urednika i brojnim prilozima s područja književnosti, društvenih zbivanja, kazališnih događanja, likovne umjetnosti, arhitekture, glazbe, filma, putopisne literature i djelatnosti podružnica Matice hrvatske u Hrvatskoj i inozemstvu. Teško je u kraćemu osvrtu opisati sadržaj ovoga dvobroja Vijenca, no možemo ustvrditi da čitanje gotovo svih priloga može obogatiti znanje i zadovoljiti emocije svakoga kome je stalo do smirenijega promatranja hrvatskih kulturnih i uljudbenih zbivanja.

Neka nam ne bude zamjereno ako napišemo da je hrvatska publicistika i VijenacNajbolje bi bilo kad bi Vijenac postao tjednik jer 'materijala' za objavljivanje ima napretek, pogotovo u novije doba praktičnoga ukidanja ili drastičnoga smanjivanja obujma kulturnih rubrika u dnevnom tisku. Zasigurno su ovi prijedlozi izdavačima i urednicima itekako poznati, ali vrijedno ih je spomenuti kao argument za one političare koji čvrsto drže zatvorene kese s narodnim novcem jer bez kulture i politika nije od trajnije koristi za narod kao cjelinu.previše opterećena gromoglasnim polemikama, (starogrčki polemos znači rat) izmišljotinama, krivim navodima i anonimnim izvorima. Autori Vijenca uzdigli su se u svojim prilozima iznad toga 'ratnog stanja' nastojeći točnim podatcima i valjanim argumentima uvjeriti čitatelje u ono o čemu pišu. Dogodilo se i to da je Vijenac u jednom kraćem razdoblju prešao u ruke politizirajućih glavnih Vijenac sijecanjurednika s ljevice, što je bilo u suprotnosti s političkom pozicijom Matice hrvatske kao centrističke kulturne institucije, no to se ispravilo pa su oni osnovali navodno konkurirajući Zarez koji je prestao izlaziti kao tiskovina.

S pravom možemo reći da je Vijenac umjereno konzervativan, pri čemu to usmjerenje tumačimo kao nastojanje da sačuva sve kvalitetno iz prošlosti i istodobno bude otvoren prema vrijednim novitetima iz suvremenosti. Vijenac je rodoljuban i domoljuban, ali ne u isključivom hrvatstvu nego u hrvatstvu kao dijelu zajedničke kulturne i civilizacijske posebnosti naše domovine. Samo je šteta što u njemu nema dovoljno priloga o kulturnim zbivanjima u velikim europskim metropolama jer znamo što se događa u Garešnici, Koprivnici i Livnu, (ovo je šala!) ali ne u Beču, Münchenu, Parizu, Rimu, Madridu i Londonu. Znamo, za dopisnike nema dovoljno šoldi, no mogli bi se naći drukčiji izvori, primjerice da netko čita kulturne priloge u velikim inozemnim novinama i onda opisuje ono što one donose u tim rubrikama. Začudo, hrvatske su novine imale više dopisnika u inozemstvu za vrijeme Jugoslavije nego danas u hrvatskoj državi. Nije li to provincijalizacija naših tiskovina?

Što bismo kao poslastice preporučili čitateljima Vijenca. Mnogo toga, ali posebice izvrsne i vrlo živahne intervjue, redovite kolumne, (posebno onu jezičnu), umne političke raščlambe, osvrte na kulturne obljetnice i znanstvene simpozije, sjećanja na velike kulturne djelatnike, recenzije važnih knjiga, kritike likovnih izložbi, kazališnih i glazbenih predstava... I ovdje dolazimo na jednu bolnu točku. Vijenac izlazi svakoga ljeta u vrhuncu sezone festivalskih kulturnih čarolija u Hrvatskoj kao mjesečnik i pol i kao takav ne može biti ažuran u odgovarajućem izvješćivanju o tomu. I recenzije knjiga sporo dolaze na stranice Vijenca, što šteti njihovoj mogućoj prodanosti. Možda bi se to moglo ispraviti uspostavom 'dežurnoga uredništva' u ljetnoj kulturnoj sezoni.

Ponavljamo: najbolje bi bilo kad bi Vijenac postao tjednik jer 'materijala' za objavljivanje ima napretek, pogotovo u novije doba praktičnoga ukidanja ili drastičnoga smanjivanja obujma kulturnih rubrika u dnevnom tisku. Zasigurno su ovi prijedlozi izdavačima i urednicima itekako poznati, ali vrijedno ih je spomenuti kao argument za one političare koji čvrsto drže zatvorene kese s narodnim novcem jer bez kulture i politika nije od trajnije koristi za narod kao cjelinu.

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 23-04-2019, 07:12:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.