Hrvatski tjednik
 

 Što pokazuje analiza 2018. godine u svijetu

Stara izreka kako se u svijetu ništa ne mijenja ponekad izgleda istinitom, ali promjene se ipak Geopolitikakzbivaju i onda kad ih ne opažamo, odnosno kad ih registriramo sa zakašnjenjem. Najlakše je reći 'Ništa novo pod kapom nebeskom', no svijet ne tapka na mjestu, mijenja se na bolje ili na gore, i to kako veliki žele, a mali se moraju pokoravati njihovu diktatu, odnosno točnije - tako ne mora uvijek biti. Pogledajmo kako Kina, komunistička zemlja s kapitalističkim gospodarstvom, pomalo 'osvaja' svijet uz pomoć novca, kako se Amerika otkopčava od zapadnih Ratovi'Ratovi' između velesila više se ne vode tenkovima i raketama nego novcem. Amerika predsjednika Trumpa nalazi se u 'trgovinskom ratu' s Kinom i Rusijom, a one odgovaraju kako je to protivno zakonima globalizacije koje, istini za volju, malo tko poštuje kad se protive nacionalnim interesima pojedinih država, pogotovo onih velikih. Profiti su važniji od ideologije.država da bi navodno ostala najsnažnijom svjetskom silom, kako Rusija nastoji imitirati vanjsku politiku Svjetskoga Saveza i kako Europska unija pomalo, ali stalno propada kao da nije naučila lekcije iz dvaju svjetskih ratova. Sve to izgleda nam već viđenim, ali u važnim detaljima ipak nije baš tako. Bacimo pogled na zbivanja u svezi s navedenim tijekom ove godine.

Svijet je već odavno svjedok kineskoga puzajućeg osvajanja svijeta investicijama u inozemstvu, kupovinama stranih SADtvrtki i neplaćenoga preuzimanja inozemnih industrijskih patenata, i sve to korištenjem globalizacije kao 'divljega kapitalizma' bez carina i drugih nameta. Znamo da je Kina pokupovala veliki broj zapadnih poduzeća i goleme poljoprivredne površine u Africi, da je svijet preplavila svojim jeftinim i ne baš kvalitetnim proizvodima, da je na tržištu kapitala zadužila do grkljana Sjedinjene Američke Države, (vlastitom krivnjom Amerikanaca!),da modernizira vojsku kao da će sutra izbiti novi svjetski rat itd. I što sad? Zapad koji postoji manje-više samo kao fikcija počinje se barem djelomično otrježnjavati, Nijemci kao prvi donose zakon da strane tvrtke ne smiju kupiti njihova za opstanak države važna poduzeća ili biti djelomični vlasnici domaćih egzistencijalnih pogona, primjerice elektronike. Pogotovo se to odnosi na kupce iz Kine i Rusije, dviju zemalja koje se koriste vanjskom trgovinom kao političkim sredstvom utjecaja na strane države. 'Ratovi' između velesila više se ne vode tenkovima i raketama nego novcem.

Amerika predsjednika Trumpa nalazi se u 'trgovinskom ratu' s Kinom i Rusijom, a one odgovaraju da je to protivno Trumpzakonima globalizacije koje, istini za volju valja reći, malo tko poštuje kad se protive nacionalnim interesima pojedinih država, pogotovo onih velikih. Zar nije čudno da kineski visoki dužnosnici, odreda veliki komunisti, na međunarodnim skupovima brane globalizirajući kapitalizam koji je negacija svih postavki Marxa i Engelsa? Profiti su važniji od ideologije. Mandarini kineskoga ekonomskoga ekspanzionizma valjda vjeruju kako će promijeniti svijet i ljude nakon što postanu vlasnici njihovih bankovnih računa.Propast komunističkih zemalja u Europi dokazalaje da to nije baš tako, ali možda kineski komunisti misle drukčije od bivših europskih komunjara. Vidjet ćemo u daljnjoj budućnosti hoće li njihov kapitalizam uroditi demokracijom. Zasada znakova za to nema osim u neuspjelim prosvjedima rijetkih disidenata. I još nešto neposredno povezano s disidentima. Zapadni političari koji posjećuju Kinu ponekad nešto tiho mrmljaju o 'poštivanju ljudskih prava', o Dalaj Laminu Tibetu, nepoštovanju prava nacionalnih manjina itd., da bi onda prešli na biznis ne očekujući od svojih kineskih partnera da ih o onomu što rekoše u bilo čemu uzmu ozbiljno.

SAD

Sjedinjene Američke Države nekoć su bile svjetionik slobode i predvodnice Zapada kao zajednice moralnih vrjednota. Od kada je vodstvo SAD-a preuzeo poduzetnik DonaldTrump, u politici zemlje' neograničenih mogućnosti'sve više se osjećaju granice bolne za američke saveznike u Europi i šire. Dovoljno je navesti neke Trump Kimnatuknice kao ove: Amerika se povlači iz Pariškoga sporazuma o klimi, također odustaje od ugovora s Iranom o obustavljanju njegova atomskog programa, predsjednik Trump i dalje inzistira na izgradnji pregradnoga zida na granici s Meksikom što demokrati odbijaju i time biva izazvana kriza isplate plaća državnim službenicima, Amerika povlači svoje postrojbe iz Sirije čemu se itekako poveselila Rusija, Trump masovno otpušta visoke državne službenike sve do nekoliko važnih ministara, a to pak zbunjuje američke saveznike koji su u nekima imali dobre sugovornike u vanjskoj i obrambenoj politici, i uopće nitko ne zna kako će u pojedinim prilikama reagirati američki EUNi Europska unija nije ove godine pokazala svoje vrijednosti, što se očitovalo u upornom nastojanju vladajućih u Londonu da Ujedinjeno Kraljevstvo po svaku cijenu napusti Uniju premda je iz aviona vidljivo da je ta odluka tanke apsolutne većine Britanaca bila rezultat neznanja i političke gluposti. London u finišu Brexita pokazuje sve osobine 'balkanske' neorganiziranosti nastojeći ušićariti od Bruxellesa što bolji odlazak, ali mu to ne uspijeva. Vladajući konzervativci žele srušiti svoju premijerku, dok ostali u Donjem domu parlamenta pokazuju bijednu sliku posvađanih provincijskih politikanata. U ostalim zemljama EU-a nema nekih pozitivnih pomaka, tako su se u Francuskoj podigli na noge protivnici predsjednika Emmanuela Macrona, tzv. 'žuti prsluci', jer je on u očitom nepoznavanju prilika na terenu povećao porez na pogonsko gorivo i time izazvao druge protimbe siromašnijeg dijela nacije.predsjednik koji je očito više zainteresiran za postizanje spektakularnihučinaka nego vrijednih posljedica za svoju zemlju i Zapad kao cjelinu.

Doduše, Amerika se gospodarski oporavlja, ali to postiže ponovnim zaduživanjem, što nije neko trajnije rješenje. Također je bio vrlo zanimljiv susret predsjednika Trumpa sa sjevernokorejskim diktatorom Kim-Jong-Unom, što je dovelo do otopljenja u odnosima dviju država na korejskomu poluotoku, no još se ne zna hoće li debeljuškasti diktator posve odustati od suludih nuklearnih i raketnih planova. Jedno je ipak sigurno: u ovoj zavrzlami američke unutarnje i vanjske politike, predsjednik Trump stvarno izvršava ono što je obećao u svojoj predizbornoj kampanji, a to je rijetkost u ponašanju političara uopće. Po svemu izgleda da ga protivnici ne će ukloniti tijekom prvoga mandata i da postoji velika vjerojatnost da osvoji i drugi mandat.

Rusija

Rusija predsjednika Vladimira Putina, kojega njemački tjednik 'Frankfurter Allgemeine Sonntags zeitung', Rusija(23.12.2018.) naziva drugim diktatorom u Europi, uz bjeloruskoga Aleksandra Lukašenka, nastavlja svojom politikom pokazivanja vojne nadmoći u svijetu premda tu zemlju nitko ne ugrožava. Navodno Rusija posjeduje rakete koje mogu pogoditi sve ciljeve diljem svijeta. Po svemu izgleda da je Moskva upletena u atentate na svoje odmetnike u Europi. Rusija i dalje nastavlja svoj vojni angažman u Siriji u nastojanju da ojača poziciju diktatora Bašara al-Asada. Ona također svestrano pomaže proruske pobunjenike u odmetnutim ukrajinskim pokrajinama na istoku te zemlje. Također je itekako sigurno da Moskva novčano i politički podupire čak i desno-ekstremističke stranke u Europi s ciljem da što više oslabi Europsku uniju. Moskvu u njezinu zveckanju oružjem oponaša Srbija koja je podigla prašinu nakon što je Republika Kosovo izglasala zakon o uspostavljanju redovite vojske s oko pet tisuća pripadnika, dok pod zastavom Vučićeve Srbije djeluje armija od oko 50.000 vojnika. Beograd je s Moskvom čak iznudio sastanak Vijeća sigurnosti UN-a s optužbom da Kosovo ugrožava Srbiju i regiju, dok u isto vrijeme na desetke tisuća Beograđana prosvjeduju protiv Vučićeva režima koji sa svojim postupcima i strukturama sve više podsjeća na vladavinu ruskoga samodršca Putina, a to Zapad, posebice Njemačka, još ne želi shvatiti.
EU

Ni Europska unija nije ove godine pokazala svoje vrijednosti, što se očitovalo u upornom nastojanju vladajućih u EULondonu da Ujedinjeno Kraljevstvo po svaku cijenu napusti Uniju premda je iz aviona vidljivo da je ta odluka tanke apsolutne većine Britanaca bila rezultat neznanja i političke gluposti. London u finišu Brexita pokazuje sve osobine 'balkanske' neorganiziranosti nastojeći ušićariti od Bruxellesa što bolji odlazak, ali mu to ne uspijeva. Vladajući konzervativci žele srušiti svoju premijerku, dok ostali u Donjem domu parlamenta pokazuju bijednu sliku posvađanih provincijskih politikanata. U ostalim zemljama EU-a nema nekih pozitivnih pomaka, tako su se u Francuskoj podigli na noge protivnici predsjednika Emmanuela Macrona, tzv. 'žuti prsluci', jer je on u očitom nepoznavanju prilika na terenu povećao porez na pogonsko gorivo i time izazvao druge protimbe siromašnijeg dijela nacije.

Italija se sa svojom koalicijom jedne krajnje ljevičarske i jedne ekstremno desničarske stranke, želi zaduživati, a to MerkelBruxelles ne može dopustiti, no ipak su se nekako sporazumjeli jer da je Rim otišao putem Atene, bio bi to početak kraja Eurozone. Bruxelles se i dalje svađa s Mađarskom i Poljskom koje žele da se poštuje načelo supsidijarnosti, to jest da se lokalni problemi rješavaju gdje je to najučinkovitije: u mjesnim zajednicama, pokrajinama i nacionalnim državama, a kad to nije moguće tek onda na razini Europske unije, što nekim njezinim službenicima 'ne ide u glavu'.

U Njemačkoj je savezna kancelarica Angela Merkel najavila da se više neće kandidirati za predsjednicu vladajuće Kršćansko-demokratske unije i onda je na izbornom kongresu njezine stranke pobijedila njezina favoritkinja Annegret Kramp-Karrenbauer. Ovo je početak kraja vladavine navodno najmoćnije državnice u Europi, ako ne i u svijetu, dr. Angele Merkel, što očito ne će uzdrmati njemačku demokraciju. Inače, našemu kontinentu i dalje prijeti islamski terorizam kao i masovna selidba izbjeglica i emigranata sa Srednjeg istoka i Afrike. Ugovor o tomu kako svladati probleme useljavanja potpisan u Marakešu čudna je mješavina neobveznosti i prisile pa ga neke zemlje nisu htjele potpisati, što Hrvatska nije učinila još jednom dokazujući kako nije baš posve suverena država.

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 16:14:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.