U potrazi za učinkovitijom i jednostavnijom državom

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je prvoj sjednici pripremila prijedlog akcijskoga plana za administrativno rasterećenje gospodarstvenika u 2019. godini, u ukupnome iznosu od 626,74 milijuna kuna. To je nastavak politike koja je tijekom 2017. i 2018. godinu već donijela potencijalne uštede koje će s novim propisima premašiti dvije milijarde kuna. Plan je izrađen u suradnji i po preporukama gospodarstvenika, a odobravanje stiže sa svih strana, što je put kojim svakako treba ići. Pokrivena su razna područja te su u procesu koordinirano radili timovi školovanih zaposlenika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i uistinu odradili dobar posao koji još, nadajmo se, nije završen.

Dobar posao

Primjenom metodologije standardnoga troška (SCM model) procijenjeni su troškovi pojedinih propisa za privredne subjekte te je predloženo ukidanje propisa, njihovo mijenjanje, digitalizacija i pojednostavljenje provedbe, ili smanjenje naknada za podnošenje pojedinih zahtjeva.

Šuma postojećih, često kontradiktornih propisa konačno se s trenutnom Vladom počela čistiti. Jednostavnija i učinkovitija država ono je što svakome gospodarstveniku treba kako bi bolje iskoristio i financijske i ljudske resurse za napredak u svom osnovnom poslovanju.Previše se snage troši na propise iz prošloga stoljeća i sustava pa je dobro da se i Hrvatska konačno počinje koristiti logikom i blagodatima digitalnoga doba.

Kako svaka ploča ima dvije strane, tako niti nastojanja Vlade u administrativnom rasterećenju neće imati učinka ako uštede za gospodarstvenike ne rezultiraju manjom rashodovnom stranom proračuna. Poznato je da su rashodi države veliki problem, a kako rastu iz godine u godinu, država mora pronaći izvore iz kojih ih namjerava platiti. Znači li to da će se povećati neki drugi porezi ili će se izmisliti novi?

Optimistične procjene

Procjene o rastu gospodarstva na temelju kojih rashodi rastu ionako su iz Vlade vrlo optimistične jer recesija čeka iza ugla. Racionalizacija administrativnoga opterećenja trebala bi rezultirati i manjom potrebom za radom državnih službenika, međutim u mandatu ove vlade broj državnih službenika znatno je narastao. Osim toga, pojedine bi se mjere iz akcijskih planova trebale provoditi, ali nema jamstva kada i u kojemu obujmu, tako da je iznos od dvije milijarde kuna ušteda ipak vjerojatno prenapuhan, a ako ne dođe do osjetnoga smanjenja rashodovne strane proračuna, dugoročno su rasterećenja čak i neodrživa. Stoga će prava potvrda namjere smanjenja opterećenja gospodarstva, odnosno smanjenja potrošnje države, biti početak procesa EkonomijaS obzirom na to da je plan smanjenja administrativnoga opterećenja u stvari jedino opipljivo što Vlada radi u cilju jačanja konkurentnosti, jasno je kako ne radi dovoljno. Puževim koracima nikad nećemo ubrzati gospodarski rast potreban za dostizanje prosječnoga standarda Europske unije.racionalizacije lokalne samouprave i drugih državnih sustava upitne strukture.

S obzirom na to da je plan smanjenja administrativnoga opterećenja u stvari jedino opipljivo što Vlada radi u cilju jačanja konkurentnosti, jasno je kako ne radi dovoljno. Puževim koracima nikad nećemo ubrzati gospodarski rast potreban za dostizanje prosječnoga standarda Europske unije. Dosadašnji rast temeljen na potrošnji, što je samo po sebi loše, počeo je usporavati. U perspektivi je rast BDP-a od dva posto godišnje najviše što možemo očekivati, a kada se u obzir uzme inflacija, rasta gotovo da i nema. Ne raste niti zaposlenost, a vanjskotrgovinska bilanca pogoršavase. S krajem 2018. godine doživjeli smo izraziti pad industrijske proizvodnje. Kuna unatoč svemu jača, što izvoznicima ne ide u prilog.

Velike i teške odluke

Gospodarska je situacijaza Hrvatsku u ovom trenutku zabrinjavajuća iako to na prvi pogled nije vidljivo. Mali poremećaj izvana državu može znatno unazaditi. Osim bavljenja sitnicama, koje bi se trebale poboljšavati kontinuirano i bez velike pompe, Vlada žurno mora početi donositi velike, često i teške odluke zbog kojih se gube i izbori. Kako bismo uistinu postali konkurentno gospodarstvo, poslovanje treba drastično pojednostaviti i pojeftiniti, što sa sobom vuče veliko smanjenje proračuna i uplitanja države u gospodarske tokove. Jedino na taj način možemo privući stvarne investicije u industriju i u poljoprivredu. Samo značajan rast inozemnih investicija podiže stope rasta BDP-a na željenih pet do šest posto kada možemo početi govoriti o bilo kakvom napretku. Turizam i potrošnja odradili su svoj rast, koji u idućim godinama ne možemo očekivati, te se na njih ne možemo više isključivo oslanjati. Princip utvrđivanja stanja administrativnih propisa i njihovo poboljšanje treba primijeniti na krupnije i za gospodarstvo važnije stvari, poput poreznih politika, monetarne politike, državne potrošnje, itd. Tek velikim koracima možemo stići daleko no pitanje je ima li Vlada hrabrosti učiniti ih.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik