Prijedlog proračuna za sljedeću godinu

Vlada je na svojoj posljednjoj sjednici predstavila rebalans državnoga proračuna za 2018. godinu i prijedlog proračuna za 2019. godinu, a koji je temeljen na pretpostavci rasta BDP-a od 2,9 posto. Rastu predviđeni prihodi od svih vrsta poreza, čime se Vlada odmah koristi kako bi povećala i rashode, dakle nastavlja s ustaljenom praksom trošenja svake zarađene kune, pa i više od toga. Rast od 2,9 posto jedva pokriva inflaciju i najniži je u odnosu na nama usporedive zemlje te šalje jasan signal kako ekonomsku politiku žurno treba mijenjati, a nikako nastavljati istom putanjom.

Neproduktivni rashodi

Navodno se provode reforme koje umanjuju porezno opterećenje poduzetnika, a istodobno se drastično povećavaju planirani prihodi od poreza u slabo rastućoj ekonomiji. Takvo što matematički nije moguće te će evidentno porezno opterećenje ostati isto, ali se povećani prihodi ne će koristiti za otplatu dugova niti za umanjenje poreznih stopa, već jedino i isključivo za još snažniju potrošnju sektora koje je, u stvari, potrebno reformirati. Paralelno s prijedlogom proračuna, iz Vlade su najavili povećanje neoporezivoga iznosa primitka zaposlenika na 7500 kuna što je dobar potez, ali tek kap u moru malih promjena, umjesto da se uhvate u koštac s osnovnim fiskalnim i parafiskalnim nametima. To više izgleda kao diverzija plasirana uz jedan krajnje upitan proračun.

Ukupni su prihodi proračuna planirani u iznosu od 136,1 milijarda kuna, a rashodi 140,3 milijarda kuna te rastu za čak 7 milijarda. Doduše, 4,1 milijarde bi trebale doći iz povećanih dotacija iz EU fondova, što je vrlo nategnuta pretpostavka. Veliki se rast rashoda planira potrošiti uglavnom u neproduktivne svrhe, tako da će plaće i drugi primitci državnih službenika rasti za milijardu kuna, ili oko 5 posto. Drastično rastu troškovi za nabavu imovine, nejasno je koje. Dajemo 250 milijuna kuna za stare zrakoplove. Za pola milijarde kuna rastu izdatci za mirovine i Ministarstvo prometa. Ministarstvo obrazovanja dobija 500 milijuna kuna više itd. Sufinanciranje kupnje stanova mladim obiteljima pokazalo se kao promašena politika koja je prilično doprinijela rastu cijena nekretnina, ali Vlada daje još više novca onima koji ionako imaju sredstva za kupnju.

Nade u turističkoj potrošnji

Državne pomoći ovoga tipa trebale bi biti isključivo socijalna kategorija. Ako se već mogu pronaći milijarde kuna za povećanje proračuna, trebalo bi ili otplatiti dugove ili iskoristiti trenutak za drastično smanjenje poreznih stopa. Planirano je, na žalost, zaduženje više od nužne otplate starih dugova. Zdravstvo će i dalje dobijati milijarde, ali bez ikakvih planova za racionalizaciju poslovanja, a sličan je scenarij svugdje.

Zbog isplate jamstava Uljaniku, 2018. godina završit će s ProračunIonako teško ostvariv, proračun za 2019. godinu uključit će i rast zaduženja države za četiri milijarde kuna, sve su druge tvrdnje neistinite. Nikako nije shvatljivo niti prihvatljivo da se manjak proračuna za 2019. godinu planira u iznosu 1 posto BDP-a u navodno dobrome ekonomskom ciklusu.deficitom od 0,5 posto BDP-a, ali nikako nije shvatljivo niti prihvatljivo da se manjak proračuna za 2019. godinu planira u iznosu 1 posto BDP-a u navodno dobrome ekonomskom ciklusu. Uz ovakav proračun nema nikakve šanse za provođenjem bilo kakvih reformi, nastavljamo s istom politikom koja nas je dovela na začelje Europske unije. Ionako teško ostvarivi proračun za 2019. godinu, uključit će rast zaduženja države za četiri milijarde kuna, sve druge tvrdnje su neistinite. Ukupan dug države konstantno raste.

Sve se nade očito polažu u potrošnju, uglavnom turističku, inozemne investicije i fondove EU-a. Dakle ovisit ćemo o tuđoj dobroj volji kada već ne će biti mijenjanja monetarne i porezne politike. Rast s dobrim temeljima trebali bi nositi izvoz i investicije, međutim da bi se oni potakli, ipak treba smanjiti poreze. Evidentno Vlada odustaje od poduzimanja koraka k podizanju konkurentnosti vlastitim snagama temeljem monetarne i porezne politike, koji mogu dati brži učinak te se uzda u podršku izvana.

Predizborni proračun

Naši bi odabrani predstavnici planiranim proračunom, u kojemu poput pijanih milijardera namjeravaju trošiti nezarađeni novac, mogli zadati konačan smrtni udarac hrvatskoj ekonomiji i ranije nego što mislimo. Što ako iz EU fondova ne izvučemo planirane milijarde? Prognoze ekonomskoga rasta u svijetu se mogu okrenuti na negativne, turizam nije dovoljno stabilna ekonomska grana. Tko nam može jamčiti da će Hrvatska uspjeti izdati 20 milijarda kuna novih obveznica?

Postoje brojni rizici zbog kojih bi zemlja u našoj poziciji trebala biti opreznija, a političari bi trebali tražiti rješenja za ekonomski oporavak. Umjesto toga dobijamo izrazito loš proračun koji je nemoguće opravdati. Razlog, s druge strane, nije teško pronaći. Dogodine se održavaju izbori za Europski parlament, a uskoro će i predsjednički te parlamentarni. Bilo bi šteta sada kvariti dojam o jednoj uspješnoj Vladi i još uspješnijoj koaliciji. Zar ćemo dopustiti da nam novac kvari raspoloženje?

Marijan Jović
Hrvatski tjednik