Svi s kojima smo razgovarali smatraju da se ovo nije moglo dogoditi bez blagoslova politike

Rektor Damir Boras bacio je Sveučilište u Zagrebu u ralje zapadnoga Balkana. Najprije je 31. ZPOd hrvatskih sveučilišta inicijativi nisu pristupili osječko, zadarsko, splitsko i dubrovačko, kao ni Hrvatsko katoličko sveučilište. Člankom 142. Ustava Republike Hrvatske zabranjuje se pokretanje postupaka udruživanja Republike Hrvatske u savez s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojemu obliku. Je li ta odredba koja govori o balkanskim svezama "u bilo kojemu obliku" bila poznata rektoru zagrebačkoga, riječkoga, pulskog i Sveučilišta Sjever, prije nego su stavili potpis na spomenutu Deklaraciju, budući da se može sve tumačiti i kao obnova jugoslavenskoga zajedništva u području visokog obrazovanja?listopada poslao javni poziv za Drugi rektorski forum zapadnog Balkana na kojem će sudjelovati 20 sveučilišta zapadnog Balkana te potpisati Sporazum o osnivanju Zajednice sveučilišta zapadnog Balkana. Nakon što je taj forum održan na mrežnim stranicama Sveučilišta objavio je 5. studenoga da su na Drugom rektorskom forumu jugoistočne Europe i zapadnog Balkana 22 rektora potpisala Deklaraciju sveučilišta jugoistočne Europe i zapadnog Balkana te pokrenuli osnivanje Zajednice sveučilišta jugoistočne Europe i zapadnog Balkana. Dodavanjem političke sintagme jugoistočna Europa htjelo se poručiti kako je Hrvatska i Slovenija odvojena od zapadnog Balkana. No, to mogu samo oni vrlo niske političke pismenosti, jer je ta sintagma drugi naziv za šest država zapadnog Balkana, koje nisu članice EU. Toj skupini zemljopisno, kulturno ni politički ne pripada ni Hrvatska ni Slovenija.

Čitava ta parada dogodila se, što još više začuđuje, 3. studenoga, u prigodi svečanoga početka obilježavanja 350. obljetnice toga sveučilišta, kada je održana svečanost u zagrebačkome HNK, a nakon toga održan Drugi rektorski forum jugoistočne Europe i zapadnoga Balkana te 22 rektora potpisala Deklaraciju sveučilišta jugoistočne Europe i zapadnoga Balkana. Deklaraciju su, osim rektora zagrebačkog Sveučilišta kao domaćina, potpisali rektori sveučilišta u Banjoj Luci, Beogradu, Bihaću, Bitoli, Kosovskoj Mitrovici, Ljubljani, Mariboru, Mostaru (Sveučilišta i Univerziteta Džemal Bijedić, op. a.), Novom Pazaru, Novom Sadu, Prištini, Puli, Rijeci, Sarajevu, Skoplju, Sveučilišta Sjever u Koprivnici, Tirani, Tuzli, Zenici, te Univerzitet Crne Gore.

Svrha je unaprjeđenje suradnje i zajedničko djelovanje tih sveučilišta u području znanosti, visokoga obrazovanja, istraživanja i transfera znanja. Kako je u povodu održavanja foruma priopćila iz Ureda za odnose s javnošću zagrebačkog Sveučilišta dr. Tamara Dagen, potpisnici će surađivati i raditi na ostvarivanju zajedničkih cilјeva i interesa te će svojim aktivnostima pridonositi razvoju akademskih i širih društvenih zajednica. Deklaraciju sveučilišta jugoistočne Europe i zapadnog Balkana iz Hrvatske su potpisali zagrebačko i riječko te pulsko i Sveučilište Sjever u Koprivnici, koji nisu bili obuhvaćeni najavom foruma. Jedan rektor je izjavio da u tome ne želi sudjelovati, da svako sveučilište ima autonomiju te da takva inicijativa protuslovi hrvatskome Ustavu.

Od hrvatskih sveučilišta inicijativi nisu pristupili osječko, zadarsko, splitsko i dubrovačko, kao ni Hrvatsko katoličko sveučilište. Člankom 142. Ustava Republike Hrvatske zabranjuje se pokretanje postupaka udruživanja Republike Hrvatske u savez s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojemu obliku. Je li ta odredba koja govori o balkanskim svezama "u bilo kojemu obliku" bila poznata rektoru zagrebačkoga, riječkoga, pulskog i Sveučilišta Sjever, prije nego su stavili potpis na spomenutu Deklaraciju, budući da se može sve tumačiti i kao obnova jugoslavenskoga zajedništva u području visokog obrazovanja? Svi s kojima smo razgovarali smatraju da se ovako nešto nije moglo dogoditi bez blagoslova politike. Zbog toga upiru prstom na Pantovčak i Banske dvore.

Borasu došli balkanski, ali ne i srednjeeuropski rektori

Rektor Damir Boras na svečanosti u zagrebačkom HNK-u pozdravio je rektore zapadnog Balkana, ali se nije mogao čuti nijedan pozdrav upućen rektorima iz Austrije, Italije, Češke, Slovačke, Madžarske, Francuske i Njemačke, dakle sveučilištima kojima su tijekom povijesti bili okrenuti hrvatski studenti, i na kojima su hrvatski znanstvenici postizali svoje znatne uspjehe. Svojedobno se hrvatska politika svim silama nastojala otrgnuti iz ralja zapadnoga Balkana. U tom smislu vrlo aktivan je bio današnji predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, kao ministar vanjskih poslova. Zbog čega se sve promijenilo, i to u povodu 100. godišnjice uspostave jugoslavenskog zajedništva? Je li Borasovim "pothvatom" i de facto počela obnova jugosfere? Kao da iz povijesti ništa nismo naučili.

Prvi rektorski forum zapadnoga Balkana održan je u rujnu ove godine na Sveučilištu u Novome Sadu. Nazočila mu je, po nekim informacijama, gotovo čitava srbijanska Vlada. Po glamuru oko foruma dalo se zaključiti da je u njegovo održavanje potrošen znatan novac, koji je po svemu sudeći stigao iz EU-a. Rektorica riječkog sveučilišta prof. dr. Snježanu Prijić Samaržija izjavila je da inicijativa u Zagrebu slijedi iz aktivnosti vezanih uz Berlinski proces koji je inicirala njemačka premijerka Angela Merkel, a provedbu povjerila Njemačkoj nacionalnoj akademiji znanosti, Leopoldini. Berlinski proces inače je diplomatska inicijativa povezana s budućim proširenjem EU-a.

Počeo je prvom konferencijom o Zapadnom Balkanu u Berlinu 2014. Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, 9. srpnja 2018., na početku summita EU - Zapadni Balkan u Londonu rekla je kako je Berlinski proces prije svega proces za bližu suradnju država jugoistočne Europe - šest država zapadnog Balkana - i zemalja Europske unije među kojima je i Hrvatska, da u tom procesu pomogne bržoj europskoj i euroatlantskoj integraciji susjednih država. Iz te izjave razvidno je da Hrvatska nije među državama zapadnog Balkana. Odakle sada odjednom promjena stava - da rektor Boras utrpava zagrebačko Sveučilište među sveučilišta zapadnog Balkana, nije jasno.

U revitalizaciji imena Balkan osobitu je ulogu imao srbijanski geograf Jovan Cvijić koji je u Parizu 1918. objavio svoje djelo "Balkanski poluotok - humana geografija". Upravo je Cvijić za potrebe vremena pomaknuo granice Balkana na Soču i alpski planinski sustav u zaleđu, obuhvativši tako tim poluotokom i čitavu Sloveniju, ustvrdivši kako je riječ o prostoru dokle doseže migracija Srba (Mirela Slukan Altić, Hrvatska kao zapadni Balkan - geografska stvarnost ili nametnuti identitet?, Društvena istraživanja br. 2/2011.). Iako se pojam zapadni Balkan ne može naći ni u jednome politološkome rječniku, prve političke ideje i inicijative o rekonstrukciji Balkana kao nove regije Europe javljaju se već 1993., a novi politički koncept zapadnog Balkana intenzivnije se razvija, kako napominje Slukan PojamIako se pojam zapadni Balkan ne može naći ni u jednome politološkome rječniku, prve političke ideje i inicijative o rekonstrukciji Balkana kao nove regije Europe javljaju se već 1993., a novi politički koncept zapadnog Balkana intenzivnije se razvija, kako napominje Slukan Altić, tek 1997., kad je Opći savjet Europske unije prihvatio Politiku regionalnog pristupa za zemlje zapadnog Balkana. Da je riječ o političkome pojmu, najbolje potvrđuje činjenica da Grčku nitko ne definira kao balkansku zemlju iako se geografski jasno nalazi južno od bugarske Stare planine (Balkan).Altić, tek 1997., kad je Opći savjet Europske unije prihvatio Politiku regionalnog pristupa za zemlje zapadnog Balkana. Da je riječ o političkome pojmu, najbolje potvrđuje činjenica da Grčku nitko ne definira kao balkansku zemlju iako se geografski jasno nalazi južno od bugarske Stare planine (Balkan).

Borasove balkanske igre

Rektora zagrebačkoga Sveučilišta Damira Borasa novinari skoro svake godine uporno pitaju za slab plasman toga sveučilišta na svjetskim ljestvicama uspješnosti. Na to nonšalantno odgovara kako je glede edukacije na 300-400. mjestu, te da s obzirom na izdvajanja iz proračuna, ne može biti bolje pozicioniran. Nakon potpisana Deklaracije može se samo očekivati daljnje urušavanje zagrebačkoga sveučilišta, na razinu novopazarskoga sveučilišta. Sveučilišne balkanske "igre" koje je rektor priredio u povodu početka obilježavanja 350. godišnjice zagrebačkog sveučilišta sramotan su čin, zbog kojeg bi Trg Republike, gdje je sjedište Sveučilišta, trebalo nazvati - tzv. Trg Republike. A, rektor Damir Boras zaslužio je, zbog svega što nam je priredio s forumom rektora zapadnog Balkana, jedan starčevićanski "vritnjak", da se zavalja niz kamene stube Sveučilišta, ispred skulpture Povijest Hrvata, jer jedino bi se tako, nakon svega što je priredio, "ozarilo" brončano lice Meštrovićeve žene koja simbolizira brižnu majku, čuvaricu nacionalne baštine i povijest.

Professor emeritus Andrija Hebrang: Borasov postupak uvreda je za prolivenu hrvatsku krv u obrani od srpsko-crnogorske agresije!

S nevjericom sam pročitao objavu udruživanja naših sveučilišta sa sveučilištima tzv. Zapadnoga Balkana. Hrvatska nikada nije bila ni zemljopisno ni kulturološki dio Balkana! Takva je odluka i protuustavna po širemu tumačenju članak. 142. Ustava RH (zabrana udruživanja s državama bivše Jugoslavije). I najvažnije, ona je uvreda za svu prolivenu krv u srpsko-crnogorskoj agresiji na hrvatsku državu! Udružujemo se sa sveučilištima agresora koja su učinila sve da se prešute zvjerstva nad hrvatskim narodom. Producirali su falsifikate, izmišljali podatke, lobirali za nekažnjavanje zločinaca kojima su pripadnici tih balkanskih sveučilišta davali potpore. Nisu kao znanstvenici istražili korijene agresije, nisu analizirali ratne zločine svojih vojska koje su harale Hrvatskom, nisu se ispričali za zločine svojih produkata. Nisu, kao znanstvenici i edukatori, unijeli istinu u svoje nastavne i istraživačke programe. Nisu ustali kao znanstvenici protiv Memoranduma SANU-a zbog kojega je pobijeno 7 263 hrvatska civila, protjerano 260 000 Hrvata s okupirane trećine Hrvatske i počinjena gospodarska šteta od 250 milijarda dolara. Ako su sveučilišta pokretači istine i napretka, stidim se onih koji su to odlučili u ime nas branitelja.

Želim vjerovati da je to samo vrhunska podvala hrvatskim sveučilištarcima i da ćemo istupiti iz takve asocijacije koja očito ima političku poruku. Ili ćemo, u suprotnome, opet potvrditi da svaki narod ima sudbinu kakvu zaslužuje! Kao profesor emeritus zagrebačkog Sveučilišta i ratni ministar koji je široko uključio potencijale naših sveučilišta u obranu Domovine, imam dužnost javno izreći ovo svoje gledište!

Marko Curać
Hrvatski tjednik