Borgovci

Još u vrijeme dok je Hrvatska zdušno pomagala u hvatanju generala Gotovine, uvriježila se u otovinajavnom prostoru rečenica kako ''Hrvatska ne može biti talac jednog čovjeka''. Otada se diskurs ''talačke krize'' ustalio u hrvatskom političkom govoru. Kad se rušilo Karamarka u VladaMožda bi dobro bilo da i ovakva Vlada izgura barem još jedno vrijeme. Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću napravilo je planiranu štetu, Istanbulska konvencija je donesena, oko Agrokora sada je jedini koliko-toliko povoljan rasplet nagodba vjerovnika, ovako oslabljeni Plenković ne bi više mogao poduzimati snažnije poteze na crti Vrdoljak-Pupovčeve ideologije. Takva bi vlast možda bila najmanje zlo za Hrvatsku tijekom prijelaznog razdoblja od godinu-dvije dok se eventualno promijeni izborni sustav i ojača hrvatska alternativa kompromitiranom HDZ-u, što Bernardićev SDP ili Sinčić-Pernarov Živi zid sigurno nisu.optjecaj je ušla inačica kako ''stranka ne može biti talac jednoga čovjeka''. Nakon ''afere Hotmail'' u brojnim medijskim napisima Plenkovića se podsjeća na tu njegovu nekadašnju kritiku Tomislava Karamarka, a ovih se dana čak i Davor Bernardić okuražio napasti Plenkovića služeći se istim argumentom, to jest da ''Hrvatska ne smije biti talac jednog čovjeka''. Ukratko, ispada da Hrvatska ne izlazi iz svojevrsne talačke krize.

No, je li uistinu tako? Kad se prvi put pojavila ta teza kako zemlja ne smije biti talac jednog čovjeka, bilo je jasno da je osmišljena u protuhrvatskim krugovima i da dodatno ocrnjuje generala Gotovinu koji je već bio nepravedno optužen. Sama fraza kako Hrvatska ne bi smjela biti talac jednoga čovjeka, to jest Gotovine u tom slučaju, podsjetila me na jedan detalj iz legende o kletvi kralja Zvonimira: onaj kada ''nevirni Hrvati'' posijeku kralja Zvonimira vođeni mišlju da je bolje da jedan pogine nego da svi budu izloženi teretu križarskog rata. Slično su i suvremeni hrvatski predvodnici zaključili da je bolje da nepravedno stradaju Gotovina, Markač, Praljak ili bilo koji drugi borac za Hrvatsku nego da hrvatski put u Europsku uniju bude ugrožen.

Prava moć leži negdje drugdje

Gotovina je svoju zadovoljštinu dobio: Haaški ga je sud oslobodio, u zemlji je dočekan kao junak, a Sanader je Plenkovićsvoju političku karijeru završio bijedno. Ne sjećam se je li u njegovom slučaju itko upotrijebio frazu ''Ne može Hrvatska/stranka biti talac jednog čovjeka'', no kad se pokušao vratiti u politiku, ondašnja se HDZ-ova vrhuška, uz obilatu pomoć Mladena Bajića, obračunala s njim po principu ''bolje on nego mi''. ''Gotovinina kletva'' potom je zadesila Karamarka, a sada bi mogla zadesiti i Plenkovića ako se pokaže da žrtvovanje Martine Dalić neće biti dostatno. Koliko god moje mišljenje o Plenkoviću bilo kritično, ne pristajem na perpetuiranje ''talačke krize''. Ili, jednostavnije rečeno, Hrvatska nije talac Andreja Plenkovića, štoviše nije to ni HDZ. Hrvatska je već dugo talac onih koji vuku konce iza kulisa, ali i nedostatka hrabrosti i odlučnosti, kako u ponašanju političke elite tako i u ponašanju naroda.

Mi jednostavno puštamo da nam ''nevidljiva ruka'' postavlja i miče čelnike stožerne stranke i glasujemo bolno predvidivo. Ako sad ''nepoznat netko'' šapne Andreju Plenkoviću da je njegova dionica završena, kladim se da će većina HDZ-ovih birača to pozdraviti i zaklinjati se u pamet, ljepotu i znanje jezika sljedećeg izabranika. Bahatost i Nevidljivaosjećaj svemoći koji izbija iz mailova skupine Borg pokazuje da prava moć leži negdje drugdje, a da vlade samo provode zamisli ''borgova'' iz sjene. Ako nam sutra splet okolnosti na čelo države dovede Živi zid ili neke slične diletante, nemojmo se zavaravati da je to slučajno i da je situacija nekontrolirana. To bi eventualno moglo značiti da nas šalju u projektirani rasap. Na kojem će borgovci opet dobro zaraditi.

Stoga bi možda dobro bilo da i ovakva Vlada izgura barem još jedno vrijeme. Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću napravilo je planiranu štetu, Istanbulska konvencija je donesena, oko Agrokora sada je jedini koliko-toliko povoljan rasplet nagodba vjerovnika, ovako oslabljeni Plenković ne bi više mogao poduzimati snažnije poteze na crti Vrdoljak-Pupovčeve ideologije. Takva bi vlast možda bila najmanje zlo za Hrvatsku tijekom prijelaznog razdoblja od godinu-dvije dok se eventualno promijeni izborni sustav i ojača hrvatska alternativa kompromitiranom HDZ-u, što Bernardićev SDP ili Sinčić-Pernarov Živi zid sigurno nisu.

Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

Sub, 8-02-2025, 10:59:45

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.