Hrvatski tjednik
 


Broj poginulih partizana u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine – 16.164, a ne 70.000 kako već 70 godina lažu

U Pregledu izvedenih akcija i operacija jedinica Glavnog Štaba Hrvatske navedene su sve akcije i operacije s konačnim rezultatom, počevši od dana ustanka u srpnju 1941. do 16. svibnja 1945., zatim mjesta na kojima su se jedinice nalazile, kakav su uspjeh postigle, koliki su neprijateljski gubitci, koliko je čega Jugoslavijazaplijenjeno, kao i vlastiti gubitci u ljudstvu i materijalima na teritoriju II Jugoslavenske Armije za vrijeme Narodnosno oslobodilačke borbe, odnosno u Hrvatskoj.

Za sve točke iznose se sređeni podaci u 'Pregledima izvedenih akcija i operacija' po godinama za teritorije pojedinih Korpusa, i za Divizije, bez obzira gdje su se kretali i vodili akcije i operacije. Na kraju svake godine, na zasebnom 'Pregledu' iznosi se ukupan broj za izvedene akcije i operacije svih jedinica II Jugoslavenske Armije u toj godini s konačnim rezultatom te godine.

Među ostalim, u Pregledu stoji kako za 1941. godinu ima vrlo malo podataka o akcijama, jedino za jedinice s teritorija IV i VIII Korpusa, jer su se tada vrlo malo vodili pismeni podaci o akcijama, a i ono što se vodilo zagubljeno je ili uništeno pa se navedeni podaci većinom oslanjaju na iskaze prvoboraca.

Za 1942. godinu ima nešto više podataka jer se je sačuvalo nešto pismenih podataka/operativnih izvještaja/ i dobilo se više podataka po iskazima starijih drugova boraca. Može se reći da je od učinjenih akcija u ovoj godini oko 45 posto podataka obuhvaćeno u 'Pregledima'. Za 1943. dobilo se puno više podataka iz operativnih izvještaja, JNAoperativnih dnevnika, iz razne operativne arhive i po iskazima starijih boraca pa se može smatrati da izneseni podaci u 'Pregledima' za ovu godinu obuhvaćaju oko 70 posto.

Za 1944. godinu postoje sve divizije s teritorija II Jugoslavenske Armije koje su vodile ratnu administraciju kao i ostale vojske pa su i njima podčinjene jedinice dostavljale redovne izvještaje o izvedenim akcijama i operacijama, vodile su operativni dnevnik i svu ostalu ratnu administraciju te se više nije imalo potrebe oslanjati na iskaze starijih boraca. Podaci za ovu godinu su puno konkretniji i iznose oko 80 do 85 posto.

Za 1945. do 16. svibnja podaci koji su izneseni u 'Pregledima' skoro su svi potpuni jer se imalo više mogućnosti za sastavljanje u dostavljanje operativnih jedinica bivšim štabovima te su podaci za ovaj period obuhvaćeni od 90 do 100 posto. Ima slučajeva da za neke jedinice nema nikakvih podatka o izvedenim akcijama i operacija tijekom ranijih godina za izvjestan period, a to je razlog što je arhiva dotične jedinice nestala ili su je, kako stoji u zapisniku, neprijatelji uzeli.

U Pregledniku se dalje navodi kako su saveznički avioni, ne znajući da je partizanska kolona, zapalili operativnu arhivu bivšega Glavnog Štaba Hrvatske prilikom premještanju iz Topuskoga za Zadar, a zbog čega je izgubljeno jako puno operativne građe, naročito za 1941., 1942. i 1943. koja se nalazila kod Glavnog Štaba Hrvatske, dok je za RazlikaU četiri godine Domovinskoga rata poginulo je oko 15.000 hrvatskih branitelja koji su morali ginuti za slobodu od okupacije koju su za sobom ostavili partizani. Pola stoljeća nakon Drugoga svjetskog rata, partizani su bili povlaštena kategorija stanovništva. Partizani su imali status svetaca koje nitko nije smio dirati, a hrvatski branitelji danas su obezvrijeđeni i ekskomunicirani iz društva. partizanske mirovine nasljeđuju naraštaji, a o hrvatskim udovicama snimaju se uvredljivi filmovi.ostale dvije godine pronađena arhiva kod samih jedinica. Zbog toga je, kako ističu u ovome dopisu, oskudna arhiva bivšega XI Korpusa s kojom je propala arhiva jedinica za teritorij Istre pa nema podataka za pojedine periode u pregledima za Istru. U dokumentima se naglašava kako je kod mnogih Vojno-pozadinskih vlasti, operativnih Upitnikjedinica, arhiva bila zakopana, pa je uništena ili pala u ruke neprijateljima, ili je morala biti zapaljena da je se neprijatelji ne dokopaju.

Gledajući po godinama, u Pregledniku stoji da je tijekom 1941. godine poginulo sedam, a zarobljeno 24 partizana. Godina 1942. nešto je bogatija podacima pa tako stoji da je poginulo 945 osoba, ranjeno ih je 1691, zarobljeno 76, a nestalo isto 76. za 1943. stoji kako je poginulo 3848 partizana, ranjeno je 9292, a 94 ih je zarobljeno te 365 nestalo.

Još su brojčano veći podaci za 1944. godinu pa tako stoji da ih je poginulo 6129, ranjeno 16 416, njih 618 je zarobljeno, a 2872 ih se smatra nestalim. Brojke za 1945. su nešto manje kad je riječ o poginulima i iznosi 5235, ranjenih je 17 594, zarobljeno samo 119, a nestalo 1062.

Kad se pogleda ukupan zbroj poginulih, ranjenih, zarobljenih i nestalih partizana od 1941. do 1945., a prema podacima Glavnog štaba Hrvatske o pregledu izvedenih akcija i operacija u tom periodu, dolazi se do brojke od ukupno 16 164 poginula partizana, 44 993 ranjena, 931 zarobljen i 4375 ranjena.

Usporedbe radi, u četiri godine Domovinskoga rata poginulo je oko 15.000 hrvatskih branitelja koji su morali ginuti za slobodu od okupacije koju su za sobom ostavili partizani. Pola stoljeća i više nakon Drugoga svjetskog rata, partizani su bili povlaštena kategorija stanovništva, u njihovim rukama je bila sva vlast, uživali su sve moguće povlastice i terorizirali su narod. I danas Hrvatska isplaćuje 13. 722 partizanske mirovine iako je od toga rata prošlo 74 godine. Za razliku od njih, obitelji poginulih hrvatskih branitelja imaju mirovine, preživjeli branitelji dobivaju ih tek s godinama starosti nakon godina rada, imaju još neka prava, ali ni dijelić onoga što su imali partizani. Hrvatski branitelji izloženi su sustavnome prijeziru i omalovažavanju. Partizani su imali status svetaca koje nitko nije smio dirati, danas su pak hrvatski branitelji obezvrijeđeni i ekskomunicirani iz društva koje im često krade zasluge i pripisuje partizanima.

Prema statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u listopadu 2017. broj korisnika mirovina pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije - JNA iznosio je 6636, a prosječan mirovina je bila 2.267,85 kuna, dok je broj korisnika mirovine kao pripadnike Jugoslavenske narodne armije – JNA - čl.185 ZOMO 134, a iznos mirovine je 3.019,57 kuna. U kategoriji korisnika mirovina broj sudionika tzv. Narodnooslobodilačkog rata iznosio je 13 772.

70 godina naklapanja

Jugoslavenska historiografija ne nudi točan podatak o broju poginulih pripadnika tzv. NOB-a. Vlada prava prašuma podataka iz različitih godina i od različitih autora. Očito se s tim podatcima manipuliralo, skrivalo godinama od javnosti jer jugoslavenske vlasti imale su prije svakoga istraživanja zadane veličine koje su istraživanjem htjeli potvrditi, a kako nikako nisu uspjele navući željeni broj vojnih i civilnih žrtava, to su tajile istinu. Godine 1950. tzv. Republički odbor Subnora došao je do podatka da je u Hrvatskoj poginulo 46 377 partizana, Republički zavod za statistiku je, pak, 1964. izračunao da ih je poginulo 51.949, Komisija za procjenu žrtava SFRJ poslije toga dolazi Crnodo 61.833 žrtava. Vladimir Žerjavić procjenjuje gubitke tzv. NOB-a u Hrvatskoj na 60.000, mnogi drugi autori govore o više od 70 tisuća poginulih partizana, pa i više od sto tisuća. Tragikomično licitiranje traje od kraja Drugoga svjetskoga rata do danas. Nitko nema pouzdane podatke pa vlastita naklapanja i vlastite želje umata u tzv. znanstvene radove.

U manje od četiri godine ubijeno 148 434 Hrvata

U Pregledniku su uredno zabilježeni i, kako ih partizani nazivaju, neprijateljski gubitci od 1941.-1945.. Prema njihovim navodima 1941. ukupno je ubijeno 38, a ranjeno 81 Hrvat. Godine 1942. gubitci su već bili ogromni pa je tako ubijeno 8398 osoba, ranjeno ih je 4207, zarobljeno 5019, a predalo ih se 355. Tijekom 1943. partizani su ubili 42 964 osobe, 18 111 ih je ranjeno, 15 969 zarobljeno, a 1722 ih se predalo. Podatci za 1944. godinu još su veći pa je tako ubijeno 58 511, ranjeno 39 607, zarobljeno 11 203, dok se predalo 1515. Do svibnja 1945. partizani u ubili 38 523 osobe, ranili 32 808, zarobili 24 929, a samo ih se predalo 15 462. Kad ove podatke zbrojimo po godinama, dolazimo do brojke od 148 434 ubijene osobe, 94 733 ih je ranjeno, zarobljeno 57 201, dok ih se samo predalo ukupno 19 354.

Pripremila: Andrea Černivec
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Ned, 19-08-2018, 08:19:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).