Slom gospodarskoga modela

Slučaj Agrokor kulminacija je gospodarskih problema, krah potpuno pogrešnoga modela gospodarskoga razvoja RH. Taj model koji je začet početkom državne samostalnosti RH sadržava nekoliko komponenti.

Prvo, stjecanje tih više od 70 društava kapitala koje čine koncern Agrokor, provedeno je u okolnostima privatizacije i pretvorbe koja je sama po sebi kriminalna jer nije utemeljena na načelima pravičnosti, transparentnosti i drugih tržišnih kriterija. Umjesto toga, kupoprodajne transakcije dogovarane su iza očiju i ušiju javnosti pogodovanjem, a ne realnim tržišnim procjenama vrijednosti kapitala te se u najvećemu dijelu stjecanja vlasničkih udjela radilo o 'darivanju' ili simboličnim cijenama u transakcijama prodaje.

Iz toga izvire druga komponenta degeneriranoga modela razvoja Agrokora, a to su kompleksne sprege političkih struktura, svih boja i predznaka, s ortačko-tajkunskim novim vlasnicima. Pogodovanje u pretvorbi i privatizaciji ima povratan materijalni učinak s tajkuna i ortaka na političke strukture koje su ju odobrile, a političke strukture nastavljaju krojiti zakonodavstvo i podzakonske akte kako bi novi vlasnici zadržali ili povećali tržišne udjele svojih kompanija.

Treća deformacija modela odnosi se na financijsko tržište i regulatore financijskih tržišta. Agrokor se s lakoćom zaduživao ne pitajući za troškove kamata, a kreditne su se institucije prekomjerno izlagale kreditnome riziku. Regulator za nadzor financijskih usluga (nekreditne institucije) HANFA propustio je svojim mjerama spriječiti kotacije dionica i obveznica za društva iz sastava Agrokora zbog nerealnoga i subjektivnoga financijskog položaja koji se mogao uočiti kod prezentacija financijskih izvješća. Zbog manipulacija s cijenama uslijed nerealnih izvješća Agrokorovih društava, mirovinski su fondovi pretrpjeli goleme gubitke čime je dijelom ugrožen II. mirovinski stup. HNB koji je u svojstvu regulatora nadležan za kreditne institucije, ograničio je plasmane domaćih banaka Agrokoru, ali nije prepoznao silnu količinu u platni promet lansiranih mjenica kojima se s oko tri milijarde kuna izbušio monetarni sustav. Nastavno na taj problem, faktoring društva koja su sudjelovala u otkupima mjenica, a pod nadzorom su HANFE, nisu profesionalno niti pristupale eskontima mjenica.

Četvrta malformacija modela uloga je revizora koji su davali pozitivna mišljenja na financijska izvješća uprave Agrokora, a riječ je o desetcima milijarda kuna precijenjene imovine i kapitala. Prema zadnjim izvješćima, od strane povjerenika imenovanoga revizora, koji je proveo konsolidaciju, Agrokor ima gubitak iznad visine kapitala ili neto negativnu vrijednost u svoti od 14, 5 milijardi kn ili oko 2 milijarde eura.

Kreativno ili kriminalno računovodstvo

U ovim izvješćima najvažniji je podatak o skrivenim 3, 9 milijarda kuna obveza te 2,1 milijarde manjka novca. To je ModelModel gdje se personalizirani troškovi transformiraju u korporativne, porezno priznate rashode, nije samo nezakonit nego je i suprotan bilo kakvu minimumu korporativnoga morala. Davanje kredita prijateljima i ortacima u fundamentima je ortačkoga i predatorskoga kapitalizma, a ovdje je Agrokor eklatantan primjer. To je devastacija korporativnoga kodeksa.posljedica potpuno izopačenoga bilanciranja gdje su pozajmice samom sebi knjižene kao novčani ekvivalenti, a primljeni krediti kao kapitalne pričuve (vlastiti kapital). Ovo nije zabilježeno u raskošnoj povijesti financijskih prijevara.

Agrokor ili Agrokomerc, sličnost ili razlika

Mjenica je novčani surogat, papir javne vjere, a umjesto toga poslužio je kao papir javne pronevjere. Dobavljači koji su primili mjenice Agrokora za namirenje svojih potraživanja, eskontirali su ih kod financijskih institucija kako bi došli do gotovoga novca. Kad se pokazalo da na računu izdatnika (trasanta-Agrokora) nema pokrića, a novac je cirkulirao u obliku gotovine ili depozita među bankama, de facto je probušen monetarni sustav RH. Tih je mjenica bilo nekoliko milijarda kuna, među kojima je bilo i mjenica koje nisu izdavane za neki pravni posao (isporuka dobara ili usluga) nego fiktivno. Čini se da su ondašnje službe i inspekcije SDK-a bolje poznavale potencijalni krimen izdavanja mjenica od suvremenih regulatora, revizora i forenzičara!

Bogati i siromašni!

Menadžeri Agrokora zarađivali su goleme svote novca, formalnoga vlasnika Ivicu Todorića smatra se jednim od najbogatijih ljudi iz ovoga dijela svijeta, a, s druge strane, zaposlenici koncerna rade za tri tisuće kn mjesečno. Nadalje, radi se o milijardama kuna novca koji je potrošen za privatne, u pravilu luksuzne aktivnosti obitelji Todorić i prijatelja. Model gdje se personalizirani troškovi transformiraju u korporativne, porezno priznate rashode, nije samo nezakonit nego je suprotan bilo kakvu minimumu korporativnog morala. Davanje kredita prijateljima i ortacima u fundamentima je ortačkoga i predatorskoga kapitalizma, a ovdje je Agrokor eklatantan primjer. To je devastacija korporativnog kodeksa jer ćevape se može kupiti u ćevabdžinici, a kredite podignuti u kreditnoj instituciji.

Na slučaju Agrokor zrcali se cijeli društveni sustav nejednakosti u RH. Prebogati pojedinci koji zarađuju od dohotka od rada i od kapitala te mnoštvo pauperiziranih zaposlenih s plaćama nedovoljnim za preživljavanje.

Rasplet

Nagodba vjerovnika uz preuzimanje pojedinih društava najpoželjniji je scenarij sloma sustava Agrokor. Međutim, da bi se pokrio gubitak iznad visine kapitala u svoti od 14,5 milijarda kuna potrebno je obveze u vrijednosti od 56 milijarda kuna smanjiti upravo za tu vrijednost gubitka. To znači diskont za svakoga prosječnog vjerovnika od 30 posto, pri čemu je neto vrijednost nula (0). Dakle treba otpisati i više, a to otvara problem za vjerovnike koji pri otpisu tako velikoga dijela potraživanja nemaju vlastitog kapitala pa im prijeti insolventnost i stečaj. Dakle nedvojbeno je da će rasplet slučaja Agrokor ostaviti negativne učinke na financijske položaje svih vjerovnika, banaka, velikih i malih dobavljača. A upravljačka, odnosno vlasnička prava u sljedećih godinu dana pripast će onim vjerovnicima koji budu imali financijske snage pretvoriti potraživanja u udjele i/ili novim vlasnicima koji će kapitalizirati Agrokor koji je u kapitalnome infarktu. Tu je i problem 'roll up' ugovora koji je sam po sebi novum u financiranju problematičnih subjekata. Ako je najznačajniji aktivni vjerovnik, a zapravo strani kapitalni fond znao za donošenje Lex Agrokora pa prije njegova izglasavanja kupio obveznice nominalne vrijednosti 100 $ po 20 $, a one su nakon stupanja na snagu Lexa poskočile na 100 nominale, gdje je zarada peterostruka, radi se o golemim zaradama manipulacijom tržišta što je ozbiljan krimen. Sasvim je drugi slučaj otkupiti dio duga Agrokora nakon izglasavanja Lex Agrokor u novonastalim okolnostima patronata države.

prof. dr. Drago Jakovčević
Hrvatski tjednik