'S nadom i strepnjom očekujemo 29. studenoga, nesretni dan rođenja, propale Jugoslavije'

T}renutak izlaženja i promocije knjige 'Državni udar - Kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH (2.dio)', kako je naglasio na predstavljanju njezin autor, Vladimir Šeks, poklapa se s vremenom u kojem sa 'strepnjom i nadom' očekujemo objavu drugostupanjske presude Haškoga suda u predmetu koji se kolokvijalno naziva 'šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata' koji više od 10 godina čekaju drugostupanjsku hašku presudu, 29. studenoga 2017.

'Ova i prethodna knjiga predstavljaju obranu hrvatske državne politike, obranu prvoga hrvatskog predsjednika, koji je bio glavi arhitekt i strateg', izjavio je Šeks, dodavši da je tom knjigom želioIzdvojeno mišljenjeŠeks je u knjizi izdvojio mišljenje, u procesu protiv šestorice bosansko-hercegovačkih Hrvata, predsjednika Sudskog vijeća Jean-Claudea Antonettia, koji u izdvojenom mišljenju izražava stajalište da je 'na temelju predočenih dokaza nemoguće tvrditi da je plan o podjeli Bosne potekao od Franje Tuđmana'. Sudac Antonetti, kako podsjeća Šeks, protivio se i izražavao neslaganje s drugom dvojicom sudaca, njihovim mišljenjem i stajalištem da su dr. Tuđman, Šušak i Bobetko sudjelovali u udruženome zločinačkom pothvatu radi obnove Banovine Hrvatske i stvaranja velike Hrvatske 'argumentirano dokazati da je na temelju iskonstruiranoga, lažnoga mita predsjednik Franjo Tuđman, zajedno sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem u Karađorđevu, postigao dogovor o podjeli i razbijanju BiH, dokumentirati da su stvaranje HR Herceg-Bosne i HVO-a bili legitimni i sa stajališta međunarodnoga prava te da hrvatska državna politika, koju su personificirali dr. Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i načelnik Glavnoga stožera Janko Bobetko, nije instrumentalizirala HR Herceg-Bosnu i HVO radi otkidanja toga dijela teritorija i priključenja velikoj Hrvatskoj'. Želim dokazati, uz brojne druge autore, kako je rekao, da Republika Hrvatska nije agresor u i na BiH, nasuprot političarima, publicistima i historiografima koji zastupaju stavove haškoga Tužiteljstva i Suda, koji prihvaćaju presudu Haškoga suda da su dr. Tuđman, ministar obrane i načelnik Glavnoga stožera bili 'dionici udruženoga zločinačkog pothvata'.

Po njegovim riječima, jako su glasni u Hrvatskoj mnogi koji i dalje uporno, pored svih argumenata i dokaza, ustraju u takvoj svojoj tvrdnji i ocjeni. 'Ja zastupam vrlo jasno i precizno, dokumentirano, stajalište o ispravnoj politici prvoga hrvatskog predsjednika, da je djelovao i radio i u najboljem interesu hrvatskoga naroda u BiH i Hrvatskoj te hrvatske države', napomenuo je. Kao svjedoka i vještaka, Šeks je u knjizi izdvojio mišljenje, u procesu protiv šestorice bosansko-hercegovačkih Hrvata, predsjednika Sudskog vijeća Jean-Claudea Antonettia, koji u izdvojenom mišljenju izražava stajalište da je 'na temelju predočenih dokaza nemoguće tvrditi da je plan o podjeli Bosne potekao od Franje Tuđmana'. Sudac Antonetti, kako podsjeća Šeks, protivio se i izražavao neslaganje s drugom dvojicom sudaca, njihovim mišljenjem i stajalištem da su dr. Tuđman, Šušak i Bobetko sudjelovali u udruženome zločinačkom pothvatu radi obnove Banovine Hrvatske i stvaranja velike Hrvatske. Šeks je naveo i što su učinile hrvatske vlade u odnosu na taj proces koji ulazi u samo finale.

Hrvatske tri puta tražile od Haškog tribunala status prijateljice suda

Ministrica pravosuđa Ana Lovrin 2006. godine zatražila je od Sudskoga vijeća Haškoga suda da dopusti Hrvatskoj pristup sudu, kao prijatelj suda, kako bi pomogli sudu utvrditi istinu glede optužbe da je tadašnji hrvatski državni vrh sudjelovao u zajedničkom oružanom zločinačkom pothvatu, odnosno da takav pothvat nije postojao. Ministrica je to fundirala vrlo dobrim razlozima, pozvala razne eksperte, prof. Damašku i mnoge druge da budu u tom timu prijatelja suda. Nakon što se tom prijedlogu usprotivilo Tužiteljstvo, Stalno vijeće odbilo je zahtjev hrvatske vlade s obrazloženjem da sudjelovanje Hrvatske kao prijateljice suda ne bi bilo u interesu pravde.

Šeks kaže da je, 18. ožujka 2016., ponovo hrvatska vlada uputila prijedlog Stalnome vijeću Haškog suda, tražeći status prijatelja suda, ali je prijedlog opet odbijen. U obrazloženju Sudsko vijeće kaže da se presuda Raspravnog vijeća odnosi samo na šest optuženih te da je presumpcija nevinosti trojice hrvatskih dužnosnika netaknuta. Prvostupanjska presuda, međutim, upozorio je, govori nešto sasvim drugo. Žalbeno vijeće, koje je rješavalo prijedlog da Hrvatska postane prijatelj Suda kaže da se presuda Raspravnog vijeća odnosi samo na šest optuženih i da je presumpcija nevinosti trojice hrvatskih dužnosnika - Tuđmana, Šuška i Bobetka - ostala netaknuta. Na kraju se navodi da Žalbeno vijeće ima u svojoj nadležnosti samo procesuiranje individualne i u njegovoj nadležnosti nije utvrđivanje odgovornosti države. Iz toga razloga zaključci Raspravnog vijeća trojici hrvatskih dužnosnika se ne odnose na odgovornost države Hrvatske.

Kad to čovjek čita mogao bi zaključiti, kako kaže Šeks, da nema veze kakva će biti drugostupanjska presuda jer se ne odnosi na državu, trojicu državnika Hrvatske, Tuđmana, Šuška i Bobetka. Plenkovićeva vlada, podsjetio je, tražila je 6. srpnja 2017. da se Hrvatska uključi u postupak, ali Žalbeno vijeće opet odbija prijedlog Hrvatske da dobije status prijatelja suda. Zaključno, ako bi drugostupanjska presuda, kao i prvostupanjska, s iznimkom ove čudnovate dijalektike u obrazloženju Žalbenog vijeća, koju bi se moglo shvatiti da je to uput drugostupanjskoj presudi da ekskulpira i hrvatsku državu i predsjednika Tuđmana i ministra Šuška, Bobetka i sve hrvatske dužnosnike od toga da su bili dionici udruženoga zlotvornog pothvata, onda će to biti jedna sretna mogućnost, ali ne u odnosu, na ovu šestoricu, nego u odnosu na hrvatsku državu, na Tuđmana, Šuška i Bobetka.

'Ali što ako drugostupanjsko vijeće utvrdilo nešto drugo? Kakve bi onda bile posljedice za hrvatsku državu, kakve bi onda bile posljedice za hrvatski narod u BiH, kakve bi onda bile posljedice za odnos Hrvatske i BiH te kakvi bi onda bili uopće odnosi na jugoistoku Europe, o tome se može samo sa strepnjom špekulirati', rekao je, dodavši kako s nadom i strepnjom očekujemo 29. studenoga, nesretni dan rođenja, propale Jugoslavije. Na kraju izrazio je nadu da će taj dan simbolizirati i propast prvostupanjske presude Haškoga suda u pogledu šestorice, ali svakako i u pogledu hrvatske države i prvoga hrvatskog predsjednika i ministra obrane jer kad bi ta presuda ostala, onda bi se Srbija izvukla od bilo kakve odgovornosti, jedino bi ostala odgovorna Hrvatska.

Na predstavljanju knjige Vladimira Šeksa 'Državni udar - Kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH (2. dio)' 26. listopada u Esplanadi govorili su u ime nakladnika Večernjeg lista, glavni urednik Dražen Klarić, urednik Žarko Ivković i recenzenti Ivica Miškulin i Dinko Čutura.(m.c.)

Hrvatski tjednik