Ocjena hrvatskoga gospodarstva po kriteriju indeksa ekonomskih sloboda

Eurostat je 23. 10 2017. godine objavio da su najmanji državni deficit kao postotak udjela u BDP-na kraju 2016. godine imale Estonija (-0,3 posto), Danska (-0,6 posto), Irska (-0,7 posto ) i Hrvatska (-0,9 posto). MinusHrvatsko je gospodarstvo kumulativno u minusu kada se uzme u obzir pad GDP-a ostvaren od 2008. Drugim riječima, još nije dostignuta visina GDP-a iz 2008. Gospodarstva država EU-a, kao i ona susjednih država članica EU-a, već su u razdoblju od 2013. pa do 2015. godine izašla iz minusa, uzevši u obzir kumulativ minusa od 2008. godine. Kumulativ rasta GDP-a 2010. do 2016. godine u Europskoj je zajednici prosječno 17,6 posto, a Hrvatska je zaključno s 2016. godinom još na -0,7 posto.Tri države članice imale su deficite jednake ili više od 3 posto BDP-a: Španjolska (-4,5 posto), Francuska (-3,4 posto) i Rumunjska (-3,0 posto). Hrvatska je među četiri države koje su imale najmanji deficit koncem 2016. godine.

Nedavno objavljeni rast GDP-a (bruto nacionalnoga proizvoda) u drugome tromjesečju 2017. godine od 2,8 posto, posljedica je i provedene porezne reforme s primjenom od početka 2017. godine. U prvome tromjesečju ove godine na rast GDP-a od 2,5 posto značajno je utjecao rast izvoza od 8,6 posto, od toga je izvoz roba rastao po stopi od 14,9 posto, a dijelom i rast osobne potrošnje od 3,0 posto i bruto investicija od 5,4 posto. U drugome tromjesečju ove godine na porast GDP od 2,8 posto utjecao je rast osobne potrošnje od 3,3 posto, bruto investicija od 3,2 posto te izvoz robe i usluga od 3,6 posto. Stope rasta u prvim dvama tromjesečjima 2017. godine, daju naslutiti kako će se ove godine ostvariti projektirani rast GDP-a od 3,2 posto. Pozitivni se trendovi, kao i u 2016. godine, nastavljaju i u 2017. Udio duga u GDP-a sada je na razini 84 posto. 2018. godina mora biti preokret u smislu provedbe strukturnih gospodarskih reformi.

Hrvatsko je gospodarstvo kumulativno u minusu kada se uzme u obzir pad GDP-a ostvaren od 2008. Drugim riječima, još nije dostignuta visina GDP-a iz 2008. Gospodarstva država EU-a, kao i ona susjednih država članica EU-a, već su u razdoblju od 2013. pa do 2015. godine izašla iz minusa, uzevši u obzir kumulativ minusa od 2008. godine. Kumulativ rasta GDP-a 2010. do 2016. godine u Europskoj je zajednici prosječno 17,6 posto, a Hrvatska je zaključno s 2016. godinom još na -0,7 posto. Kumulativni je rast Hrvatske od 2013. do 2016. godine 3,1 posto dok je, na primjer, Bugarska imala 9,2 posto, a Rumunjska 11,38 posto, s vjerojatno dostignutim GDP Hrvatske per capita, ako ne i više, jer je podatak u tablici od 8.600,00 EUR(p) per capita, označen kao privremeni u statistici Eurostata. Ili, kumulativni rast od 2013 do 2015. Hrvatska je imala samo 0,1 posto, a za to vrijeme Bugarska 5,8 posto, a Rumunjska 10,9.

U trećemu tromjesečju zbog utjecaja dobre turističke sezone treba očekivati i veće stope rasta.

Sljedeća tablica pokazuje stanje u kojem se Hrvatska nalazi u usporedbi s nama susjednim bližim i nekim drugim državama Europske zajednice. Rast od 2,8 posto u drugome tromjesečju 2017. godine iznad je prosjeka EU, ali su sva gospodarstva država iz prikazane tablice imala rast u tome tromjesečju veći od 2,8 posto, kao i već spomenute Rumunjska i Bugarska.

Hrvatska ima apsolutni rast, kriza je iz nas, ali relativno zaostaje u odnosu na usporedive države. U čemu je problem? Zaklada The Heritage prati pokazatelj indeksa ekonomskih sloboda svih država svijeta. Hrvatska je po indeksu ekonomskih sloboda svrstana u skupinu uglavnom neslobodnih zemalja. Najrazvijenije zemlje svijeta, primjerice Singapur, Novi Zeland itd, spadaju u skupinu zemalja s indeksom ekonomskih sloboda uglavnom slobodnih. Njihovi su indeksi 88,6 odnosno 83,7.

Institucionalna uređenost koja se uzima u obzir pri izračunavanju indeksa je u sklopu kriterija Vladavina zakona: prava na imovinu, integritet Vlade, sudska učinkovitost, u sklopu kriterija Vladina veličina: potrošnja Vlade, porezno opterećenje, fiskalno zdravlje, u sklopu kriterija Regulatorna učinkovitost: sloboda poslovanja, sloboda rada (fleksibilnost rada), monetarna sloboda, i u sklopu kriterija Otvorenost tržišta: sloboda trgovanja, sloboda ulaganja i financijska sloboda.

U analizi zaklade The Heritage u sklopu kriterija Regulatorna učinkovitost, navedeno je sljedeće: 'Usprkos reformama za pojednostavljenje postupaka za uspostavu poslovanja, cjelokupno regulatorno okruženje ostaje opterećeno i neučinkovito. Novi zakon o radu koji je usvojen u 2014. godini bio je pokušaj da tržište rada bude fleksibilno i dinamično. Politička nestabilnost 2016. dodatno odgađa napredak na reformama za smanjenje potrošnje i subvencija kako to zahtijeva postupak prekomjernog deficita Europske komisije.'

U analizi hrvatskoga gospodarstva u usporedbi s drugim državama, navodi se sljedeće: 'Hrvatska zaostaje za mnogim susjedima u strukturnoj gospodarskoj reformi, a institucionalni nedostatci i dalje zaustavljaju poduzetnički rast. Nedavne fiskalne reforme bile su ograničene u opsegu i dubini. Politička volatilnost i širenje korupcije potkopavaju vladavinu prava, a zaštita imovinskih prava i dalje je slaba.'

Hrvatska se po indeksu ekonomskih sloboda, u usporedbi s prikazanim državama, nalazi na začelju. Kada se ovi indeksi usporede sa stopama rasta GDP-a u navedenim gospodarstvima, dolazimo do zaključka zašto Hrvatska relativno zaostaje. Ukupni je indeks ekonomskih sloboda u Hrvatskoj 59,3, a fleksibilnost tržišta rada 43,3, dok Mađarska ima iste indekse 65,8 odnosno 64,4 ili Bugarska 67,9 i 64,4.Grafikon to zorno prikazuje.

INDEX EKONOMSKIH SLOBODA I FLEKSIBILNOSTI TRŽIŠTA RADA

Izvor: Index of Economic Freedom 2017.

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.
Hrvatski tjednik