Razgovor s msgr. Matom Uzinićem, dubrovačkim biskupom za "Hrvatski tjednik"

Biskupa dubrovačkog mons. Matu Uzinića upitali smo da kratko prokomentira glasovanje oko Istanbulske konvencije za koju je u Europskome parlamentu ruku digla i Dubravka Šuica, njegova sugrađanka, ali i HDZ-ova europarlametarka. Mons. Uzinić osvrnuo je i na skorašnje glasovanje oko deklaracije u Hrvatskome saboru te poručio kako se 'nada da će saborski zastupnici ovaj put moći glasovati po svojoj savjesti, a da za to nemaju posljedice u vlastitoj stranci'.

Kako komentirate Istanbulsku deklaraciju, ali i činjenicu da je Vaša sugrađanka Dubravka Šuica, inače europarlamentarka, digla ruku za to premda dolazi iz političke stranke koji bi trebala biti demokršćanska i konzervativna? Kakav je Vaš stav o tome?

Moj komentar i stav o tzv. Istanbulskoj konvenciji sadržan je u priopćenju sa sjednice Vijeća HBK za život i obitelj čiji sam predsjednik, a koja je održana 12. rujna 2017. U tom se priopćenju navodi da se Istanbulskom konvencijom, koja u članku 3. c. definira pojam rod 'kao društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce' ... stvara opasnost da se pojmovi 'rod', ali i 'spol' odmaknu od ontološke datosti i prepuste interpretativnom relativizmu i diskreciji.' Stoga smo, svjesni da nema istinskoga ljudskog dostojanstva ako se ne poštuju KonvencijaNe mogu davati takve prognoze. Tek se nadam da će kad bude stavljeno na dnevni red Hrvatskog sabora to pitanje biti oslobođeno stranačke stege i da će saborski zastupnici ovaj put, ali i svaki put ubuduće kad budu na stolu slične svjetonazorske teme, moći glasovati po svojoj savjesti, a da za to nemaju posljedice u vlastitoj stranci. Bez toga kršćani teško mogu biti članovi bilo koje stranke.temeljne zakonitosti čovjekove prirode, u skladu sa svojim poslanjem jasno poručili Hrvatskome saboru i osobito zastupnicima koji dijele katolički svjetonazor da ne ratificiraju Istanbulsku konvenciju. Crkva je pozvana usmjeravati i iznositi načela u cilju zaštite ljudskoga dostojanstva te uvijek poziva političare kao one koji imaju veliku odgovornost u društvu, osobito one kršćanskog svjetonazora da u skladu s time djeluju. Svjesni smo da na kraju uvijek o pojedincu ovisi u kojoj mjeri će se na taj poziv odazvati. Važno je naglasiti i da političari, koji su katolici, nikada ne djeluju politički službeno u ime Katoličke Crkve, niti za svoje političko djelovanje imaju crkveni mandat. To se odnosi i na stranke koje za sebe kažu da su demokršćanske i konzervativne. Crkva nema svoje stranke. Nadam se da će zastupnici, koji dijele kršćanski sustav vrijednosti djelovati po svojoj savjesti, a da će im ovo priopćenje pomoći u njezinom ispravnom formiranju.

Što biste rekli Dubravki Šuici da je sretnete, jeste li mišljenja da bi katolički vjernici trebali razmišljati drugačije?

Svoje mišljenje sam izrekao u navedenom priopćenju sa sjednice Vijeća HBK za život i obitelj, kao i sažeto ponovio u prethodnom odgovoru. Vjerujem da su svi političari s time već upoznati.

Kakav ishod glasovanja o Istanbulskoj deklaraciji očekujete u Hrvatskome saboru?

Ne mogu davati takve prognoze. Tek se nadam da će kad bude stavljeno na dnevni red Hrvatskog sabora to pitanje biti oslobođeno stranačke stege i da će saborski zastupnici ovaj put, ali i svaki put ubuduće kad budu na stolu slične svjetonazorske teme, moći glasovati po svojoj savjesti, a da za to nemaju posljedice u vlastitoj stranci. Bez toga kršćani teško mogu biti članovi bilo koje stranke.

Ima li današnje društvu u EU, svijetu, posebno u Hrvatskoj snage oduprijeti se odredbama koje se nameću iz lijevo-liberalnih smjerova koje ruše tradicionalne kršćanske vrijednosti?

Nadam se da ima. Kako bi, uostalom, bilo da nemamo nadu da se tome možemo oduprijeti. No također moramo biti svjesni toga da je zadaća nas kršćana 21. stoljeća živjeti u pluralnome društvu, u kojemu je naša kršćanska ponuda jedna od ponuda. Znadem da nije lako, da nam se teško snalaziti u svijetu u kojemu je sve prisutnija diktatura relativizma i sve snažniji sekularizam.

Izazovi s kojima se suočavamo mi kršćani u Europi i svijetu, a tako i u Hrvatskoj, nisu, međutim, samo lijevo-liberalni, nego su također desno radikalni. I jednima i drugima se najbolje možemo oprijeti tako što se nećemo sami dati od njih zarobiti, nego ćemo kao kršćani biti i ostati svjedoci Isusa Krista i njegove ljubavi društvu i vremenu u kojemu živimo.

Andrea Černivec
Hrvatski tjednik