Hrvatski tjednik
 

Zašto treba maknuti ne samo ploče mnogih komunista i partizana, nego i poprsja s postoljima! 

Bilo je očekivano optužujuće javljanje nevladine udruge «Documente – Centra za suočavanje s prošlošću» u povodu ovogodišnjega Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima, koja je u otvorenome pismu pozvala Vladu i Hrvatski sabor, uz ostalo, na osudu, prema Hininu izvješću, «svakoga povijesnog revizionizma».

Potpora tezama o «ustaškoj zmiji»

Također je bilo očekivano njezino isticanje primjera koji pokazuju tobožnju nespremnost hrvatskoga društva da se Zmijasuoči s prošlošću, među kojima je pored nezaobilazne spomen-ploče poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu, preimenovanje Trga maršala Tita, «napadane manjine», odbacivanje «pozitivnoga nasljeđa narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije, koje je ugrađeno u temelje današnje političke zajednice» te »antifašizma i zalaganje za ravnopravnost i socijalnu pravdu». Time je udruga, opet očekivano, dala zapravo potporu tezama o «fašizaciji hrvatskog društva», «ustaškoj zmiji koja gmiže», «ustašofiliji koja viri iz očiju mnogih» i sl., Dakako, kao «mjerodavni» glas savjesti sadašnjega hrvatskog društva, «Documenta», optužujući Vladu, pronalazi ključne uzročnike spomenutih društvenih anomalija: «Dok nositelji konzervativne revolucije i retradicionalizacije, inspirirani klerikalnim nacionalizmom nastoje smanjiti društvenu podršku idejama napretka, prosvjetiteljstva, slobode, ravnopravnosti, jednakosti i solidarnosti, Vlada propušta djelovati.»

«Skromnost» o vlastitoj društvenoj misiji

Nema smisla polemizirati s «Documentom» o brojnim zaključcima koji se iznose u otvorenome pismu, primjerice o selektivnome pristupu pojedinim temama, nekritičkome glorificiranju nekih povijesnih razdoblja i osoba, generalizirajućim tvrdnjama o sadašnjem trenutku hrvatskoga društva, paušalnim optužbama na račun neistomišljenika, krivotvorenju povijesnih činjenica i sl. Bilo bi dobro da gđa Teršelič & company odgovore barem na SSSRneka pitanja, koja se nameću: Je li razotkrivanje na tisuće netočnih i krivotvorenih imena, podataka i činjenica u Poimeničnome popisu JUSP-a Jasenovac, koje gotovo svakoga tjedna pronalaze inženjeri računarstva dr. Nikola Banić i dr. Mladen Kojić, povijesni revizionizam? Je li osobna naredba Josipa Broza Tita za ubojstvo nenaoružanih i nevinih širokobrijeških franjevaca, i to prije početka napada partizanskih postrojba na Široki Brijeg u veljači 1945., blaćenje «najvećega sina svih jugoslavenskih naroda i narodnosti?»

Je li hladnokrvno ubojstvo, a takvih je na tisuće, u noći s 3. na 4. lipnja 1942. slovenske učiteljice Ivanke Škrabec, r. 1915. u Hrovači kod Ribnice, nakon što su partizani ostali nijemi na njezino preklinjanje da je ubiju tek nakon što rodi dijete jer je bila u visokoj trudnoći, pozitivno nasljeđe narodnooslobodilačke borbe? Po čemu je to retradicionalizacija, tj. ponovno vraćanje i očuvanje pozitivnih tradicionalnih vrijednosti, a priori negativan društveni proces? Po kojim to kriterijima «Documenta» vlastitu društvenu misiju poprilično neskromno smatra promicanjem napretka, prosvjetiteljstva, slobode, ravnopravnosti, jednakosti i solidarnosti, nasuprot njezinim kritičara koji se, onda, trebaju izvrgnuti ruglu jer se zalažu za tobožnju nazadnost, zatucanost, ropstvo, neravnopravnost, nejednakost i egoizam?

Zločinci u Politbirou i Plenumu CK KPH

Mnogo tih odgovora hrvatskoj su javnosti dužni «Documenta» i doista respektabilan broj njezinih inozemnih Documentasponzora (što je najblaže rečeno – znakovito), no za početak bilo bi dobro da se svi oni suoče s povijesnim dokumentima u DokumentiDokumenti o 299 sastanaka s brojnim dodanim izvješćima, referatima i prilozima na ukupno 2464 stranice u četverotomnoj knjizi «Zapisnici Politbiroa Centralnoga komiteta Komunističke partije Hrvatske; 1945.-1952.» (Hrvatski državni arhiv, priredila Branislava Vojnović, Zagreb, 2005., 2006., 2008. 2010.) govore o moralnoj bijedi, bešćutnosti, beščašću i zločinaštvu Documentinih povijesnih antifa uzora i veličina!nastojanjima da suoče hrvatski narod s prošlosti. Naime, sve veći broj otkrivenih povijesnih dokumenata pokazuju «Documentino» ljevičarsko ideološko sljepilo i protuhrvatsku zatucanost, koje se, pored ostaloga, ogledaju u grčevitome protivljenju «brisanja imena trgova i ulica s imenom zapovjednika partizana», ikone i simbola ratnih i poratnih masovnih zločina te kršenja osnovnih ljudskih prava – maršala Josipa Broza Tita!

No to je tek dio kompleksnog problema jer bi također trebalo skinuti sve ploče ne samo s njegovim imenom, nego i mnoštvo ploča, spomenika, poprsja s njihovim postoljima diljem Hrvatske s imenima brojnih istaknutih komunista i partizana. Tek tada će u Hrvatskoj napokon doista zaživjeti svi europski dokumenti o odnosu prema totalitarizmima: Rezolucija Vijeća Europe 1481. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima od 25. siječnja 2006. i Rezolucija Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009., kao i Deklaracija Hrvatskoga sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkoga poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990., od 30.lipnja 2006.

Konkretno, trebalo bi za početak izbrisati svaki trag svih članova nekadašnjeg Politbiroa CK KPH i Plenuma CK BleiburgKPH (čast izuzetku - Andriji Hebrangu): Vladimiru Bakariću, Marku Beliniću, Anki Berus, Antunu Biberu, Jakovu Blaževiću, Dušanu Brkiću, Zvonku Brkiću, Pavlu Greguriću, Slavku Komaru, Ivanu Krajačiću, Vicku Krstuloviću, Karlu Mrazoviću, Mili Počuči, Dragutinu Sailiju, Nikoli Sekuliću, Savi Zlatiću i Radi Žigiću.

Oni su godinama, kao visoki vojni i najviši partijski dužnosnici, bili članovi najgore poratne zločinačke organizacije u novijoj hrvatskoj povijesti, koja je krojila sudbine stotine tisuća ljudi, inicirala zločine, opravdavala ubojstva, skrivala ubojice, eliminirala «nepoćudne» iz javnoga života, provodila klijentizam po partijskoj crti, štitila (vlastite partijske) lopove, progonila ideološke neistomišljenike i Crkvu itd. Istodobno, iz izvješća je lako zaključiti kako su bili najobičniji narcisoidni društveni paraziti sa svim obilježjima hedonizma, sebičnosti i uskogrudnosti.

Dokumenti o 299 sastanaka s brojnim dodanim izvješćima, referatima i prilozima na ukupno 2464 stranice govore o Huda jamamoralnoj bijedi, bešćutnosti, bešćašću i zločinaštvu «Documentinih» antifa povijesnih uzora i veličina! O svemu tome svjedoči četverotomna knjiga «Zapisnici Politbiroa Centralnog Komiteta Komunističke partije Hrvatske; 1945.-1952.» (Hrvatski državni arhiv, priredila Branislava Vojnović, Zagreb, 2005., 2006., 2008. 2010.).

Ako potomci, sljedbenici i poklonici komunističkih zločinaca, članova najvišega partijskog tijela u nekadašnjoj Hrvatskoj, smatraju, poput «Documente», da je riječ o desničarskoj reviziji povijesti, izmišljenim tezama, neutemeljenim ustašofilskim optužbama i sl., neka uzmu u ruke prilično zamorne i suhoparne zapisnike i sami se uvjere u povijesne činjenice, ili će ih uredništvo «Hrvatskoga tjednika» podsjetiti na njih u nekome od sljedećih brojeva!

Oni ne zaslužuju ulice, trgove, spomenike i poprsja u Hrvatskoj!

Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8.III.1912.- Zagreb, 16.I.1983.), član KPJ od 1933., sekretar studentske partijske Huda jamaorganizacije na Zagrebačkome sveučilištu, član Agitpropa CK KPH, potkraj 1941. politički komesar Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Hrvatske, od 1944. politički komesar CK KPH, a od 1966. predsjednik. Osim toga i član CK KPJ, Izvršnoga komiteta CK SKJ, predsjednik Narodne Vlade Hrvatske, zastupnik i kasnije predsjednik Sabora NRH te član i potpredsjednik Predsjedništva SFRJ.

Marko Belinić (Jakovlje, Donja Stubica 13.VIII.1911. – Zagreb, 19.XII.2004.), član KPJ od 1934., član Povjerenstva CK KPH za sjevernu Hrvatsku te i Politbiroa CK KPH, politički komesar II. operativne vojne zone. Pored toga bio je predsjednik Zemaljskoga vijeća Saveza sindikata Hrvatske, član Izvršnoga vijeća Sabora SRH, zastupnik u Saveznoj skupštini, predsjednik Subnora Hrvatske, član Savjeta SRH i Savjeta Federacije.

Anka Berus (Split, 16.XII.1903. – Zagreb, 2.VI.1991.), članica KPJ od 1934., voditeljica Povjerenstva CK KPH za sjevernu Hrvatsku, instruktorica CK KPH za Hrvatsko primorje, nakon rata članica Politbiroa CK KPH, Izvršnoga komiteta CK KPH i CK KPJ, ministrica financija Narodne vlade Hrvatske, članica Saveznoga izvršnog vijeća i Izvršnoga vijeća Sabora RH, zastupnica u Saboru SRH i Saveznoj skupštini.

Antun Biber (Podturen, Čakovec, 13.V.1910. – Zagreb, 13. XII.1995.), član KPJ 1939., sekretar okružnih komiteta KPH Bjelovar i Virovitica, te Oblasnog komiteta KPH za Slavoniju, sekretar Oblasnoga komiteta KPH za zagrebačku oblast i član Povjerenstva KPH za sjevernu Hrvatsku, organizacijski sekretar u Politbirou CK KPH. Osim toga, bio je predsjednik Komiteta za ugalj u Saveznoj vladi, predsjednik Savjeta za poljoprivredu u Vladi NRH, član Izvršnoga vijeća Sabora NRH, predsjednik Glavnog odbora SSRN Hrvatske, predsjednik Subnora Jugoslavije.

Jakov Blažević (Bužim, Gospić, 24. III.1912. – Zagreb, 10. XII.1996.), član KPJ od 1928. i Pokrajinskoga komiteta KP za Hrvatsku, sekretar Okružnoga komiteta KPH za Liku, član CK KPJ, prvi javni tužitelj Hrvatske, savezni ministar za trgovinu i opskrbu, potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta za privredu u Vladi NRH, predsjednik Izvršnoga vijeća Sabora Hrvatske. Osim toga, bio je predsjednik Privredne komore Jugoslavije, potpredsjednik Saveznoga izvršnog vijeća, predsjednik Sabora i Predsjedništva SRH, član Savjeta Federacije.

Dušan Brkić (Obrovac, 6. IV.1913. – Beograd, 28.VII.2000.), član KPJ od 1939., vojni dužnosnik u III. operativnoj zoni i Glavnome štabu NOV i PO Hrvatske, član Povjerenstva CK KPH za Slavoniju i Srijem, organizacijski sekretar CK KPH, član Politbiroa CK KPH, ministar pravosuđa Narodne Vlade Hrvatske. Godine 1951. odlukom MUP-a NRH osuđen kao informbiroovac na Goli otok.

Zvonko Brkić (Gornja Vrba, Slavonski Brod, 18.IX.1912. – Mali Lošinj, 27.VIII.1977.), član KPJ od 1935., član i kasnije organizacijski sekretar Politbiroa CK KPH, član CK SKJ, zastupnik u Saboru NRH, predsjednik Izvršnoga vijeća Sabora SRH, predsjednik Savezne narodne skupštine i član Savjeta federacije.

Pavle Gregorić (Zlatar, 18.X.1892. – Zagreb, 23.III.1989.), član Ruske komunističke partije (boljševika), a od 1921. KPJ, delegat na osnivačkome kongresu KPH, povjerenik CK KPH za Moslavinu i Slavoniju. Bio je 1945. član prve savezne vlade u Beogradu, predsjednik Komiteta za narodno zdravlje, veleposlanik u Italiji, član Saveznog izvršnog vijeća i predsjednik Savezne skupštine. Pored toga bio je i dugogodišnji predsjednik Crvenog križa Jugoslavije.

Slavko Komar (Gospić, 18. II.1918. - Zagreb, 28.VI. 2012.), član KPJ od 1940., politički komesar partizanskoga odreda «Matija Gubec», sekretar Okružnog komiteta KP za Hrvatsko primorje i Gorski kotar, član Biroa CK SKOJ-a i predsjednik Ujedinjenoga saveza antifašističke omladine Jugoslavije, član Sabora NRH, član Politbiroa CK KPH, ministar u Vladi NRH, predsjednik NO za Slavoniju i Baranju, član Izvršnog vijeća Sabora. Bio je član Saveznoga izvršnog vijeća u svojstvu ministra poljoprivrede, potpredsjednik Savezne skupštine, član CK SKJ, veleposlanik SFRJ u Indiji i Nepalu, te član Savjeta federacije.

Ivan Krajačić (Poljane, 29.VIII.1906. – Zagreb, 10.IX.1986.), član KPJ od 1934, u sastavu internacionalnih brigada borio se u Španjolskoj, član CK KPH, zastupnik u Saveznoj narodnoj skupštini i u Saboru NRH u svim sazivima, ministar unutarnjih poslova u Vladi NRH od 1946. do 1953., potpredsjednik Izvršnoga vijeća Sabora i član Saveznoga izvršnog vijeća,predsjednik Sabora SRH, član CK KPJ i Savjeta Federacije.

Vicko Krstulović (Split, 27.IV.1905. – Split, 28.IX.1988.), član KPJ od 1922., organizacijski i politički sekretar Pokrajinskoga komiteta SKOJ-a za Dalmaciju, član CK KPJ, član Politbiroa CK KPH, u prvoj Vladi NRH ministar unutarnjih poslova, od 1946. do 1951. ministar rada i pomorstva u Saveznoj vladi, član Saveznoga izvršnog vijeća, zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, član Izvršnoga vijeća Sabora, Savjeta Federacije te predsjednik Matice iseljenika.

Karlo Mrazović (Mursko Središće, 26. X.1902. – Zagreb, 23. IX.1987.), član KPJ od 1927., od 1934. do 1936. radi u Kominterni u SSSR, borio se u Španjolskoj u postrojbi republikanske vojske, zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, veleposlanik FNRJ u Budimpešti i Moskvi, predsjednik Prezidijuma Sabora NRH, potpredsjednik Sabora NRH i član Savjeta Federacije, u više navrata član CK SKH, CK SKJ te republičkoga i saveznoga SSRN-a.

Mile Pučuča (Divoselo, Gospić, 11. IX.1899. – Zagreb, 2. IX.1979.), član KPJ od 1923., organizacijski sekretar OK KPH za Liku, član Politbiroa CK KPH, zastupnik u Saboru NRH i Saveznoj skupštini, potpredsjednik Prezidijuma Sabora NR, predsjednik Komisije državne kontrole NRH, član Izvršnoga vijeća Sabora, predsjednik Kontrolne komisije CK SKH, član CK SKJ i Predsjedništva Glavnog odbora SSRN Hrvatske, Saveznoga odbora SSRN Jugoslavije te član Savjeta Federacije.

Dragutin Saili (Novigrad, 19. XI.1899. – Zagreb, 1. XI.1968.), član KPJ od 1919., član Politbiroa CK KPH i Povjerenstva CK KPH za Hrvatsku, radio u GŠ NOV-a i PO Hrvatske, predsjednik Gradskog NO Zagreba, član Izvršnoga vijeća NRH, Izvršnoga komiteta CK KPH i CK KPJ, zastupnik u Saveznome vijeću Savezne narodne skupštine i u Saboru NRH.

Nikola Sekulić (Šibenik, 6. II.1911. – Zagreb, 1.III.2002.), član KPJ od 1931., član CK KPH i CK KPJ, ministar pravosuđa i narodnoga zdravlja, potpredsjednik Vlade, član Izvršnoga vijeća te potpredsjednik Sabora NRH, zastupnik u Saveznoj skupštini i predsjednik njezina Prosvjetno-kulturnoga vijeća, član savjeta Federacije, urednik časopisa «Socijalizam».

Savo Zlatić (Lanišće, 12.VII.1912. – Zagreb, 8.XII.2007.) član KPJ od 1933., član Pokrajinskoga komiteta za Hrvatsku, sekretar Okružnoga komiteta KPH Karlovac, član Politbiroa CK KPH, ministar industrije u Vladi NRH te ministar lake industrije u Vladi FNRJ, član Prezidijuma FNRJ, zastupnik u Saboru NRH i Saveznoj skupštini FNRJ, veleposlanik u Albaniji, osuđen 1949. na preodgajanje na Golome otoku.

Rade Žigić (Tuk, Korenica, 18.XII.1909. – Goli otok, ? 1954.), član KPJ od 1939., politički komesar Glavnoga štaba NOV-a i PO Hrvatske, član Politbiroa CK KPH, ministar industrije u Vladi NRH, osuđen na Goli otok, gdje je prema službenom tumačenju 5. II.1954. počinio samoubojstvo.

Tomislav Vuković
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 3-06-2020, 14:27:09

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.