Hrvatski tjednik
 

 Druga strana rasta BDP-a: rastu samo potrošnja, trgovina i dugovi

Evo, i drugo tromjesečje ove godine Hrvatska ostvaruje rast BDP-a, što je već jedanaesto Ekonomski rastzaredom. Gledajući taj pokazatelj ekonomskoga uspjeha, čini se da nam je ekonomija oporavljena i kako nas očekuje svijetla budućnost. BDP je tako porastao oko tri posto u odnosu na prošlogodišnje tromjesečje, što je Vladi dovoljan razlog za slavlje iako je odmah uočljivo kako mjesta preranome optimizmu nema. Uostalom, ako je stanje sve bolje, čemu uvođenje novih poreza i restrikcija, povišenje cijena struje itd.

Sve je na turizmu

Ako je i bilo potrebno podići cijenu električne energije zbog ranijih obveza i ulaganja u obnovljive izvore energije, trebalo je odobriti određene kompenzacijske porezne olakšice industriji kojoj ovo povišenje predstavlja težak udarac i koja već godinama stagnira, rastu BDP-a unatoč. TurizamPovršno gledanje na apsolutnu stopu BDP-a kao mjerila uspješnosti ekonomije ne će nas odvesti u dobrome pravcu. BDP ni inače nije dobar pokazatelj ekonomskog stanja države. On nam govori samo koliko se novca vrti u sustavu, a ne tko ga zarađuje i na koji način, stvara li se nova vrijednost ili se rast temelji na zaduživanju i slično. U slučaju Hrvatske, rast BDP-a utemeljen je isključivo na rastu turizma pa je svaki daljnji komentar suvišan.

Dakle sav je naš uspjeh utemeljen na rastu potrošnje stranih gostiju i brojnim uslužnim djelatnostima koje turizam okružuju. Sve to ne bi bilo toliko tragično kada bi barem domaću hranu servirali stranim gostima, ali na žalost rast je uvoza, naročito hrane, konstantno iznad rasta izvoza. Uz to, kao dodatni poraz dobivamo rezultate analiza po kojima OdumiranjeZaposlenost i radna aktivnost stanovništva padaju iz godine u godinu i čini se da onaj tko želi raditi, ide u Njemačku, a ostali koji ne žele ili ne mogu, ostaju u Hrvatskoj i žive od dotacija iz proračuna, transfera svojih iseljenih članova obitelji, rentijerstva u turizmu i slično. Ekonomski nastavljamo odumirati, a Hrvatskoj uistinu izgleda ništa ne će pomoći da pojača vlastitu proizvodnju osim prisilnoga scenarija poput devalvacije valute ili bankrota države.zapadnoeuropski proizvodi za Balkan sadrže znatno više loših supstanci, dakle naši nam sudržavljani prodaju smeće, i još po višim cijenama nego u svojim zemljama jer nas vjerojatno i smatraju niže vrijednima, a mi smo dovoljno naivni pa kupujemo to smeće pored naših proizvoda, i tako godinama i analizama usprkos.

Ekonomsko odumiranje

Ako već BDP uzimamo kao mjerilo uspjeha ekonomije, za realniju je sliku potrebno pogledati BDP prema Ekonomijaproizvodnoj metodi iz istoga tromjesečnog izvješća Državnoga zavoda za statistiku. U odnosu na prošlogodišnje tromjesečje poljoprivreda je rasla 0,30 posto, a prošle godine jedan posto. Prerađivačka industrija i građevinarstvo ispod jedan posto, dok su prošle godine ostvarivali značajan rast. Trgovina s druge strane ima konstantan rast od pet posto, a podržava ju enorman rast državnoga duga.

Zaposlenost i radna aktivnost stanovništva padaju iz godine u godinu i čini se da onaj tko želi raditi, ide u Njemačku, a ostali koji ne žele ili ne mogu, ostaju u Hrvatskoj i žive od dotacija iz proračuna, transfera svojih iseljenih članova obitelji, rentijerstva u turizmu i slično. Ekonomski nastavljamo odumirati, a Hrvatskoj uistinu izgleda ništa ne će pomoći da pojača vlastitu proizvodnju osim prisilnoga scenarija poput devalvacije valute ili bankrota države.

Konkretni potezi

Nadu u promjene daje sastanak premijera i ministra poljoprivrede s predstavnicima proizvođača mlijeka, na kojemu Mlijekose Vlada obvezala poduzeti određene konkretne poteze kako bi spasila i omogućila daljnji rad preostalim proizvođačima. U Program ruralnoga razvoja bit će uvrštena mjera o dobrobiti životinja putem koje europski proizvođači dobivaju dodatnih 100 eura po grlu, najavljuje se borba protiv dampinških cijena i politički pritisak na trgovce. Sve to predstavlja tek dio ukupne nacionalne ekonomske politike kakvu bi Vlada trebala provoditi. U okviru mogućnosti i alata kakvi se koriste unutar Europske unije treba naći prostor za pariranje stranoj konkurenciji, a Hrvatska ima brojne komparativne prednosti koje se mogu iskoristiti. Ako ostvare svoja obećanja dana mljekarima i u istome tonu nastave u drugim segmentima privrede, postoji šansa da neki budući rast BDP-a bude ostvaren zbog rasta proizvodnje i zaposlenosti.

I za kraj, poučeni još jednim dokazom kako su strani proizvodi uglavnom niže kvalitete, budimo nacionalisti i kupujmo isključivo domaće proizvode, ako ne zbog ekonomskih onda barem iz zdravstvenih razloga. Kad su već kadri u dječje kašice stavljati nešto drugo umjesto voća, zapitajmo se što još unosimo u vlastiti organizam preko jeftinoga mesa i voća.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pet, 17-11-2017, 22:30:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).