Hrvatski tjednik
 

Stvarni cilj najezde s istoka - Arapi kupuju hrvatsku zemlju u Posavini

Što bi nama Hrvatima katolicima rekao sveti Ivan posljednjih dana? Ode nam svijet. Neki odoše jer stvarno ne mogu zaraditi za život. Neki odoše tražiti kruha nad pogačom. Da, oni koji odlaze misle: ovdje ću ostati i biti Hrvat katolik. Nemojte misliti da će tako i ostati. Čim ode tamo u bijeli svijet, novac će ga zatrpati i progutati. Prestat će biti i jedno i drugo. Ova tvrdnja, koju je nedavno prigodom blagdana svetoga Ive u Podmilačju izgovorio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, šokirala je mnoge, koji su s ljutitom reakcijom komentirali istup prvoga čovjeka katoličke Crkve u BiH. IakoBakir Izetbegović su bili nezadovoljni kardinalovom izjavom, koja se dodatno zlonamjerno interpretirala na način da je on doslovno prekrižio Hrvate katolike koji odlaze iz zemlje, povoda za ovakav istup bilo je bezbroj. Čak je to naznačio svojim iznimno povišenim tonom vrhbosanski nadbiskup, čime je naglasio dramatičnost trenutka s kojim se suočavaju Hrvati katolici.

Prodaju napuštene stanove

U organizaciji Bosnia bank International (islamske banke nastale uz pomoć kapitala Saudijske Arabije) u posljednjih nekoliko godina događa se pravi stampedo arapskih 'turista' i investitora nekretnina StampedoArapski investitori, bliski bošnjačkom lideru Bakiru Izetbegoviću, nisu se kupnjom nekretnina i terena zaustavili samo na području Sarajeva. Južno od Mostara planira se gradnja naselja za goste iz Saudijske Arabije, a već godinama bošnjačke vlasti u Mostaru inzistiraju, a turski investitori čekaju, da započnu gradnju sveučilišnoga kampusa koji bi u grad dovukao 15.000 studenata iz muslimanskih zemaljau Bosni i Hercegovini. Njihovu uporišnu točku u Sarajevu postavila je obitelj Al Shiddi, koja je jako bliska bošnjačkom lideru Bakiru Izetbegoviću. U središtu grada, naspram državnih institucija i crkve na Marindvoru, izgrađen je Sarajevo City centar. Trgovački je to i poslovni centar, preko kojega se odvijaju sve arapske operacije u BiH. Nakon toga Arapi počinju naseljavati okolicu Sarajeva, posebno naselje Ilidžu, gdje je svaka druga žena zamotana po islamskim običajima, a natpisi na lokalnim trgovinama ispisani su na arapskom i turskom jeziku. Ponegdje su tek lokalni bosanski natpisi. Niču naselja Trnovo i Ilijaš, zatim trgovački centri za arapske investitore, a lokalni kriminalci (poput ratnoga ministra unutarnjih poslova Alije Delimustafića) uz pomoć sudaca i javnih bilježnika, već godinama sudjeluju u prevarama s nekretninama zarađujući milijune. Na osnovu krivotvorene dokumentacije ili prijevara uknjižavali su odanim ljudima napuštene Muslimanistanove Hrvata i Srba u središtu Sarajeva, koje su zatim, posredstvom Delimustafićevih firmi koje se bave prometom nekretnina, prodavali trećim osobama. Među njihovim klijentima su bili arapski državljani, koji su kupovali stanove na području Županije Sarajevo. No, zahvaljujući akciji državne policijske agencije SIPA-e, ova operacija je otkrivena.

Sve ovo sastavni je dio strategije dovlačenja muslimana i jačanja njihova utjecaja u Bosni i Hercegovini. S druge strane kardinal Puljić suočen je s odlaskom Hrvata katolika, a samo ih je u prošloj godini zemlju napustilo oko 15.000. Sad je posve logična njegova reakcija, kao što bi bila reakcija svakoga 'zapovjednika' koji pokušava okupiti podijeljenu postrojbu. No, nisu se ovi planovi zadržali samo na području Sarajeva. Penetracija Arapa, njihovih ljudi i enormnom kapitalu kojemu se teško mogu oduprijeti, nastavljena je širom zemlje. Jednako kao i u okolici Sarajeva mete su ranjive populacije. Radi se sada o napuštenom gruntu Hrvata i Srba na području Bosanske Posavine. Tako preko nevladinih organizacija, zaklada i fondova iz Saudijske Kardinal Vinko PuljićArabije stižu novci, a poslove za njih vode lokalni posrednici Bošnjaci. Prema tim informacijama na području Plehana, poznatoga katoličkog središta, 'investitori' iz Zenice pokušali su kupiti više hektara zemlje kako bi izgradili velike nastambe za pčele - pčelinjake. Na kraju, uz potporu tamošnjih svećenika, to se nije dogodilo. No, to se ipak ostvarilo na području Bijeloga Brda u Derventi, koje pripada Republici Srpskoj, gdje je nekoliko obitelji ipak popustilo, potvrdio je Marijan Kljajić predsjednik Općinskog vijeća Dervente.

Posavina drugi put pada

U ovoj prije rata većinskoj hrvatskoj općini iz koje su Srbi tijekom rata prognali više desetaka tisuća Hrvata, tijekom veljače i ožujka započela je prava najezda i pokušaji kupovine zemljišta hrvatskih prognanika. U jednome dijelu su domaći Bošnjaci s ogromnom količinom gotovine uz potporu stranih fondova uspijeli kupiti oko 20 hektara zemljišta od hrvatskih obitelji Sedlić i Gaura, Prodaja stalaPosebno je vlastima bila simptomatična činjenica da se zemljište kupovalo od najranjivije grupacije, prognanih Hrvata. Po navodima sugovornika kampanja za prodaju zemljišta za sada je stala, a i lokalne srpske vlasti su se zabrinule pa smišljaju načine kako zaustaviti daljnju prodaju zemljišta sumnjivim investitorima. Na sličan način su posrednici pokušali i u Modriči doći do jeftine zemlje hrvatskih prognanika, no ipak im nije uspjelokoji su napušteni još od 1992. godine kada su pod naletom srpskih snaga svi Hrvati 'očišćeni' s ovoga područja. Iako je bilo zahtjeva i pritisaka prema drugim obiteljima, za sada se više nije uspjelo kupiti hrvatskoga grunta. Posebno je vlastima bila simptomatična činjenica da se zemljište kupovalo od najranjivije grupacije, prognanih Hrvata. Po navodima sugovornika kampanja za prodaju zemljišta za sada je stala, a i lokalne srpske vlasti su se zabrinule pa smišljaju načine kako zaustaviti daljnju prodaju zemljišta sumnjivim investitorima. Na sličan način su posrednici pokušali i u Modriči doći do jeftine zemlje hrvatskih prognanika, no ipak im nije uspjelo.

U općini Odžaku, u Federaciji BiH, posve drukčija slika. Kompanija tajkuna Alije Budnje, visokoga dužnosnika najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije i osobi vrlo bliskoj predsjedniku Bakiru Izetbegoviću, koja na Ilidži kod Sarajeva ima u vlasništvu odmaralište i hotele, Mostarje u mjestu Trnjak u općini Odžak, koje je prije rata bilo nastanjeno Srbima, kupila već 30 hektara zemljišta. Radi se o naselju koje je vrlo blizu mjesta Pruda, pokojnoga bošnjačkog lidera Sulejmana Tihića i u kojemu je bio postignut važni politički dogovor. Većina Srba koji su živjeli u mjestu Trnjaku, sada žive u šamačkoj općini u Republici Srpskoj. Po navodima Ilije Ilića, predsjednika HDZ-a iz općine Odžaka, nedugo nakon što se to dogodilo reagirali su hrvatski, ali i srpski predstavnici iz općine Šamca. On tvrdi kako je nakon toga zaustavljen proces kupovine zemljišta, ali i kuća, okućnica i nekretnina. Inače na tome mjestu, gdje su se nalazili čvrsti objekti, bageri su sve srušili kao da nikada ništa nije postojalo. U tamošnjoj javnosti se priča kako se tu planiraju stvoriti plodne njive radi uzgoja poljoprivrednih kultura, no predstavnici vlasti u Odžaku sumnjaju u to objašnjenje jer se radi o preskupom projektu. Nelogično je da netko ruši obiteljske kuće zbog stvaranja poljoprivrednoga zemljišta. Realizacija ovoga projekta krenula je još u mandatu dok je načelnik općine bio dužnosnika SDA Hajrudin Hadžidedić, PasivnostOdgovor hrvatske politike u BiH i drugih struktura za sada se svodi samo na to da se pokuša opstruirati realizacija ovoga projekta. Ne čini puno niti vlast u Hrvatskoj, koja ponovno dolazi u poziciju biti graničar prema Zapadu od prodora s istoka. Ponajprije na strategiji očuvanja i jačanja Hrvata čiji je ostanak i opstanak u BiH sada vitalno važanno sada je taj proces potpuno zaustavljen i neće se nastaviti zbog proceduralnih razloga, tvrdi Ilić.

Strateška pozicija bh. Hrvata

U ovoj novčarskoj agresiji, arapski se investitori nisu zaustavili samo na području Sarajeva, nego se s velikim zamahom radi i na planini Vlašiću u središnjoj Bosni, odmah iznad Travnika. Na stotine vila, vikendica i kuća za odmaranje s posebnim ulazima i zatvorenim pristupom za druge ljude, osim za Arape. Doslovno se grade utvrđeni kampovi.

Šokantan je podatak po kojemu je posljednjih mjeseci i na području Hercegovine, točnije Mostara, prodano nekoliko važnih i vrijednih nekretnina. Ponajprije vinograd južno od Mostara, koji je bio u vlasništvu Hrvata, postao je vlasništvo arapskoga fonda, navodno kako bi dobivali grožđe za vlastito tržište. Istodobno se na području Maloga Polja kod Bune južno od Mostara navodno planira graditi čitavo naselje za goste iz Saudijske Arabije. Već godinama bošnjačke vlasti u Mostaru inzistiraju, a turski investitori čekaju da započnu gradnju sveučilišnog kampusa koji bi u grad na Neretvi dovukao 15.000 studenata iz Turske i muslimanskih zemalja. S druge strane, odgovor hrvatske politike u BiH i drugih struktura za sada se svodi samo na to da se pokuša opstruirati realizacija ovoga projekta. Ne čini puno niti vlast u Hrvatskoj, koja ponovno dolazi u poziciju biti graničar prema Zapadu od prodora s istoka. Ponajprije na strategiji očuvanja i jačanja Hrvata čiji je ostanak i opstanak u BiH sada vitalno važan.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Čet, 21-09-2017, 03:33:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).