Hrvatski tjednik
 

 Objavljena knjiga prof. dr. sc. Josipa Fajdića: 'Posebnosti Like: Priroda, Povijest, kultura, istaknute osobe', LZD Vila Velebita, Zagreb-Požega, 2017.

Istaknuti Hrvatski medicinski znanstvenik iz Gospića, sveučilišni profesor u miru, prof. Josip Fajdicdr. sc. Josip Fajdić objavio je hvalevrijednu knjigu 'Posebnosti Like: priroda, povijest, kultura, istaknute osobe' s temama vezanim uz Liku i Gospićko-Senjsku biskupiju. I kao istaknuti onkolog potvrdio se kao autor sveučilišnih udžbenika i djela iz toga područja, zbog kojih je i nekoliko puta nagrađivan, a kao organizator brojnih literarnih i glazbenih sijela i javnih događanja s ličkim temama u hrvatskim i inozemnim gradovima, i kao autor nekoliko knjiga o Lici i Ličanima pokazao je da ni svoj lički zavičaj nije zaboravio.

Knjiga 'Posebnosti Like: priroda, povijest, kultura, istaknute osobe' pravi je lički kompendij, u kojemu su tekstovi slagani kako bi zadovoljili potrebu za sažetim prikazom ličke povijesti, za koju se s pravom može reći da je osebujna, osobito ako ju pogledamo s političkoga i crkvenoga ustrojstvenog aspekta. Potaknut tom namjerom, kako napominje u predgovoru, autor je odlučio 'osvijetliti u kratkim crtama dva krupna područja: zemljopisno-povijesne prepoznajnice, županijsko i crkveno ustrojstvo Like, običaje i kulturu Like, neke kuriozitete vezane uz život u Lici, kao i one osobitosti po kojima je ličko područje poznato široj javnosti.'

Obilje tema raspoređenih u zasebnim poglavljima na 419 strana velikoga formata nude čitatelju podatke KnjigaKako napominje u predgovoru, autor je odlučio 'osvijetliti u kratkim crtama dva krupna područja: zemljopisno-povijesne prepoznajnice, županijsko i crkveno ustrojstvo Like, običaje i kulturu Like, neke kuriozitete vezane uz život u Lici, kao i one osobitosti po kojima je ličko područje poznato široj javnosti.'koje nije moguće inače naći skupljene na jednome mjestu, a koje je, heterogene, autor uspio znalačkom sintezom povezati u osmišljenu cjelinu. Tu su i podatci o našoj najljepšoj, i po nekim svojstvima jedinstvenoj europskoj gori Velebitu, u kom Vila Velebita ne osvještava nacionalno samo Hrvate u Lici, nego i one naše rasute diljem svijeta, pa podatci o Velebitskome ustanku koji je 1932. prvi put iz jugoslavenske tamnice obavijestio svijet o neriješenome hrvatskom narodnom pitanju. Divne slike na poseban način potkrjepljuju tekst o popularnome i u svijetu dobro poznatome plitvičkom biseru, dok o slavom ovjenčanoj hrvatskoj povijesti, tkanoj i u Lici, govore u ovoj knjizi tekstovi o Misalu kneza Novaka Desislavića iz 14. stoljeća, i o našoj najstarijoj tiskari u Kosinjskome Bakovcu, i najvjerojatnije u njoj godine 1483. tiskanoj našoj prvoj tiskanoj knjizi Misalu po zakonu rimske kurije. Tekstovi o krasnarskome marijanskom svetištu, i posebno o crkvi hrvatskih mučenika na legendarnoj Udbini, produbljuju znanje o moralu i vjeri kao čvrstome hrvatskom državotvornom temelju.

Zaokupljen sudbinom svoga zavičaja, autor je posebno obradio problem iseljavanja hrvatskoga življa iz Like, koje je počelo još nakon tragične bitke na Krbavskome polju potkraj 15. stoljeća, bitke čije su prijelomne etničke i povijesne posljedice u Hrvatskoj, nažalost, do danas itekako prisutne. Najprije su Osmanlije, a potom razni Hrvatskoj neskloni činitelji, i na koncu Josip Broz svojom, tobože internacionalističkom i nadnacionalnom, a ustvari izrazitom protuhrvatskom politikom učinili da naša domovina, Bože mi oprosti!- izgleda kao kifl. Sigurno naši davni narodni vladari, kad su ju politički oblikovali, ni svi kasniji koji su se za njezinu cjelovitost na razna načine zalagali i borili, ni na kraj pameti nisu imali da će hrvatski zemljopis podsjećati na pecivo. Danas se, na žalost, u ozbiljnijem političkom diskursu iskonsku hrvatsku cjelovitost i ne spominje, nego se, dapače, one naše, i među njima i Ličane, koji su se borili za hrvatsku revitalizaciju do njezine istočne granice na rijeci Drini, na razapinje drvo prokletstva i zločinstva...

U prostranome odjeljku na kraju knjige su 304 životopisa sa slikama istaknutih osoba rođenih uglavnom na području Like i Gospićko-senjske biskupije, što posebno govori o uloženome trudu u stvaranju knjige, kojoj i neupitnu znanstvenu vrijednost potkrjepljuju i obilna navedena literatura i autentični izvori i bilješke. Knjizi, koja je uz to Ličanima i jedinstven spomenar.

Nikola Bićanić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pon, 23-10-2017, 21:07:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).