Hrvatski tjednik
 

 Zadah Kumrovečke škole

Prošloga je tjedna u Europskome domu u Zagrebu predstavljena knjiga kolumni i tekstova s bloga bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, pod naslovom 'Dan nakon jučer'. Nije nam poznato što se sve Dan nakoj jucernalazi u knjizi, niti to namjeravamo istraživati, ali za procjenu Kosoričinih literarnih dometa dovoljno je vidjeti da se autorica već u naslovu sprda s vlastitom nepismenošću i sa svojim nepoznavanjem engleskoga jezika. Naime, naslov je parafraza njezinih poznatih 'poliglotskih' bisera, kada je kod ulaza na autocestu dočekivala strane turiste, uveseljavajući ih frazama tipa 'aj vos dej after jesterdej'. Time se pokazala kao dostojna konkurencija bruxelleskim majstorijama Mare Partizanke, zvane Ingrid.

U pozivu za predstavljanje 'ove izvanredne knjige, djela kakvo još nismo imali prilike vidjeti u hrvatskom političkom i publicističkom diskursu', Kosor je predstavljena kao 'najpoznatija tviterašica među političarima'. Valjda bivšim političarima!? Za tekstove u knjizi navodi se da su 'okupljeni na jednome mjestu njezini čitani tekstovi s bloga i kolumne pisane za slovenski 'Dnevnik' u razdoblju od 2015. do 2017. godine. Autorica u svojim tekstovima daje dnevnopolitičke komentare hrvatske unutarnje i vanjske politike. Bivša predsjednica Vlade Republike Hrvatske ozbiljno secira našu i svjetsku političku svakodnevicu, baveći se različitim temama - od brzopotezne promjene Vlade RH, preko prava žena (u politici), sjećanja na poginule branitelje i žrtvu Vukovara, do aktualnoga problema izbjeglištva i hrvatsko-slovenskih odnosa. Tekstovi su pisani britko, sadržajno i zanimljivo, a mogu poslužiti kao svojevrsni dokument vremena u kojemu su nastajali', kaže se u pozivu.(Sic!)

Kosor predstavljanje

Realnije kazano, radi se zapravo o kronologiji paničnih, uglavnom promašenih pokušaja, jedne ocvale i propale, neuspješne i zaboravljene političarke, koja svojim usiljeno duhovitim, počesto bizarnim, komentiranjem političkih zbivanja nastoji pošto-poto svratiti pozornost na sebe. Da ne preza ni od čega kad je u pitanju borba za medijsku SvjedokZanimljivije od naručenih hvalospjeva u najavi i važnije od knjige premijerke poliglotkinje jest činjenica da je bivšoj predsjednici Hrvatske demokratske zajednice pisac pogovora i glavni promotor knjige bio Žarko Puhovski, ozloglašeni svjedok u montiranim političkim procesima hrvatskim proljećarima i studentima iz 1971. godine.pozornost, Kosor je pokazala kad se, po modelu 'Severina' požalila javnosti da ju, navodno, ucjenjuju snimkama seksa iz partijske škole u Kumrovcu. Upućeni su tada potvrdili da je to samo jeftin medijski trik nekadašnje zamjenice Ive Sanadera i nekih njezinih savjetnika.

Ipak, zanimljivije od naručenih hvalospjeva u najavi i važnije od knjige premijerke poliglotkinje jest činjenica da je bivšoj predsjednici Hrvatske demokratske zajednice pisac pogovora i glavni promotor knjige bio Žarko Puhovski, ozloglašeni svjedok u montiranim političkim procesima hrvatskim proljećarima i studentima iz 1971. godine.

Bivša predsjednica demokršćanske stranke i promotor ljevičarski ateist

To, naravno, mnogo govori o jednoj političkoj obmani, o stvarnome političkom profilu Jadranke Kosor i o podmukloj puhipraksi fingiranja svjetonazorskih pozicija. Kako je moguća ovakva suradnja predsjednice jedne demokršćanske stranke i deklariranoga ljevičarskog ateista? Otkud bliskost bivše predsjednice one državotvorne stranke koja je, na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, postavila temelje hrvatske države, s otvorenim i osvjedočenim protivnikom te države? Kako je moguća ovako strasna suradnja jedne ministrice hrvatskih branitelja s čovjekom koji je na branitelje uvijek lio žuč i koji za njih nikada nije našao ni jednu jedinu lijepu riječ?

Isti je taj Puhovski u trenutcima raspada zločinačke jugoslavenske države, i u pokušaju njezina spašavanja, pristupio osnivanju tzv. Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI). Prvi je predsjednik bio Branko Horvat, a Puhovski je bio direktor ove političke organizacije. Članstvo su sačinjavali uglavnom tzv. marksisti, zapravo prononsirani režimski intelektualci, koji su se zalagali za jedinstvenu socijalističku Jugoslaviju i koji su se protivili stvaranju suverene Republike Hrvatske: Milan Kangrga, Koča Popović, Milorad Pupovac, Ljubiša Ristić, Rudi Supek, Ljubomir Tadić, Dubravka Ugrešić, Predrag Vranicki, Nenad Zakošek, Tomislav Reškovac...

Kad bi Žarko Puhovski javno,jasno i pošteno deklarirao takvu svoju poziciju, sve bi bilo manje sporno. Ono što je Crnoobmanjujuće, politički opasno i moralno nedopustivo, pri njegovu svakodnevnom analiziranju svega i svačega, jest njegova tobožnja neutralnost i hinjena objektivnost. Ni u jednome od bezbroj medijskih istupa nikome nije palo na pamet prije mudrovanja postaviti pitanje moralnoga integriteta ili političke dosljednosti ovoga bogomdanog sveznalice. Kao i u slučaju brojnih drugih medijskih komentatora, Šalaja, Rimca, Šibera, Popovićke, Macana...

Njihova je ljevičarska isključivost i zadrtost brižljivo kamuflirana iza akademski brušenih fraza i iza neiskrene brige za opće dobro. Tek opreznijima je moguće, između redaka i 'ispod žita', nazrijeti njihovu tvrdu svjetonazorsku poziciju. Pritom je stvoren socijalni i psihološki okvir, nesnosna politička i medijska praksa da je propitkivanje te pozicije nedopušteno i 'nepristojno', poput srednjovjekovnoga prijedloga da se konju prebroje zubi. U suzbijanju bilo kakve kritičnosti Puhovski se ne ustručava i krajnje prizemno isukati sablju svoje 'židovske' nedodirljivosti. Znajući koliko je to pitanje osjetljivo, on je besramno i podmuklo spreman svakoga svojeg kritičara proglasiti antisemitom. Time se svojedobno nije dao impresionirati Slaven Letica pa mu je u jednoj televizijskoj emisiji šeretski odgovorio: 'Zanimljivo, nisam znao da si ti Židov, ja sam uvijek mislio da si ti jugoslaven!'

Jadranka Kosor, 1986.: 'Drugovi, moramo spriječiti jačanje klera i suzbiti neprimjereno ponašanje Katoličke Crkve!'

Ako se tome doda da je u isto to ujdijevsko vrijeme i novopečena publicistica Jadranka Kosor bila gorljiva Skola Kumroveczagovornica SK - Pokreta za Jugoslaviju, onda je jasno kako se prijetvornost i politička mimikrija vješto koristi za ovladavanje posve suprotnim političkim taborom. Dakle pravo pitanje jest kako ljudi potpuno nespojivoga političkog profila, poput Jadranke Kosor, uspijevaju ovladati stožernom hrvatskom političkom strankom, strankom koja je za sebe tvrdila da je pojam državotvornosti, domoljublja, nacionalnoga ponosa, tradicionalnih i kršćanskih vrijednosti...

Obraćajući se 14. svibnja 1983. godine polaznicima Političke škole u Kumrovcu, zalažući se za klasnu borbu demokratskoga centralizma, prema uputama notornoga Dušana Dragosavca, Jadranka Kosor u svojemu je referatu rekla: 'Socijalizam je jedina perspektiva radnika u klasnoj borbi demokratskog centralizma, kroz jačanje bratstva i jedinstva u duhu izlaganja druga Dušana Dragosavca na IX. Kongresu SK Jugoslavije'.

Zloćudnost ovih fraza mladim naraštajima potpuno je nedokučiva. Zato se nikad ne smije propustiti naglasiti da su u DrugaricaSvoju 'državotvornu poziciju' i stav o Crkvi u Hrvata, na čijemu je čelu tada bio kardinal Franjo Kuharić, drugarica Kosor iznosi u svojemu referatu na sjednici Međuopćinske konferencije CK SKH Split, održane 4. ožujka 1986.: 'Borba Saveza komunista Hrvatske u odnosu na sprječavanje jačanja klera i suzbijanja neprimjerenog ponašanje Katoličke crkve u Hrvatskoj prema omladini i nastojanje njihova povezivanja s emigracijom radi podrivanja temelja SFRJ'.zavjetrini tih fraza, negdje u jugoslavenskim kazamatima, pucale ljudske kosti. Promotori tih fraza u svakome normalnom društvu imali bi vrlo ograničeno pravo javnosti i pravo građanstva jer su bili zagovornici zločina, progona i obespravljenosti vlastitoga naroda. I kad nisu bili izravni počinitelji, zločin se događao na krilima njihovih zlogukih fraza, oni su bili intelektualno i 'moralno' pokriće komunističkih krvnika i batinaša.

Svoju 'državotvornu poziciju' i stav o Crkvi u Hrvata, na čijemu je čelu tada bio kardinal Franjo Kuharić, drugarica Kosor iznosi u svojemu referatu na sjednici Međuopćinske konferencije CK SKH Split, održane 4. ožujka 1986.: 'Borba Saveza komunista Hrvatske u odnosu na sprječavanje jačanja klera i suzbijanja neprimjerenog ponašanje Katoličke crkve u Hrvatskoj prema omladini i nastojanje njihova povezivanja s emigracijom radi podrivanja temelja SFRJ'.

Uvažavajući njezino pregalaštvo, u medijima je uskoro najavljeno 'Dotična drugarica je svojim izlaganjem skrenula Upitnikpozornost sudionika visokog partijskog skupa i očekivati je skorašnje njezino kooptiranje u Predsjedništvo najvišeg partijskog organa u Republici na predstojećem Kongresu u oktobru ove godine'. (Slobodna Dalmacija, 5. ožujka 1986.).

Cijeneći dignitet čitatelje našega tjednika, bilo bi posve neukusno i neprimjereno na ovome mjestu prepričavati i detalje zbog kojih je ravnatelj Kosoričine srednje škole pjesmuljke 'učenice Kosor', proglasio na srednjoškolskom natječaju'najboljima i najdojmljivijima'. Neodoljivi ravnatelj je, inače, kasnije postao pomoćnik Stipe Šuvara, i ovdje, naravno, posve nebitno – bio je Srbin. Rekao bi pokojni Bata Ž. Štefici Cvek: „Takvi smo mi Srbi!“

I najumnijima će biti teško dokučiti kako se osoba s takvim stavovima, osoba koja je izravno sudjelovala u projektu potkopavanja načela na kojima je kasnije utemeljena hrvatska država, kako se takva osoba uopće mogla vinuti na položaje koje je obnašala na čelu države i HDZ-a.Takva nevjerodostojna osoba, članica Partije koja je pojam negiranja demokracije, partije koja je bila bešćutna zatornica demokracije i ljudskih prava, takva se osoba danas kiti upravo perjem 'zagovornice demokracije', ljudskih (i kojekakvih drugih) prava. Često su ta 'prava' izravno suprotstavljenih proklamiranim vrijednostima stranke kojoj je ona,'Sanaderovim ediktom', došla na čelo. Kočoperno se nakostruši ako joj itko ospori moralnu podobnost za takvo ljudskopravaško javno pozicioniranje. U rukavu je uvijek spremno neko protupitanje kojim se kritičara diskvalificira kao zatucanoga ognjištara, katotalibana, a po potrebi i 'fašista'. Kako bi rekao Puhovski: 'Je l' vi to meni kao Židovu?'

Kako je i zbog čega Jadranka Kosor u međuvremenu 'promijenila' stavove i od partijske borkinje, koja je otvoreno zagovarala'suzbijanje neprimjerenoga ponašanja Katoličke Crkve prema omladini', koja je ostrašćeno i s mržnjom govorila o 'neprijateljskoj emigraciji', postala veliki domoljub i državotvorac? To zahtijeva malo podrobniju raščlambu i razčlanbu.

U svakom slučaju samo iz nekoliko ovdje iznesenih detalja razvidno je kakva je podvala domoljubnoj opciji bila Jadranka Kosor i zašto su branitelji do 'svoje' ministrice tako teško dolazili, dok su njezine konzultacije s Lepim Žaretom bile iznimno učestala praksa.

Od kolijevke pa do groba najljepše je, ipak, đačko doba. Napose ono iz kumrovečke škole!

Vjekoslav Magaš
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 28-06-2017, 16:02:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 660 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).