Hrvatski tjednik
 

 Je li hrvatski jezik ugrožen

To se je pitanje aktualiziralo kad je u medije procurila vijest da skupina „desnih Hrvatski jezikjezikoslovaca“, „skupina konzervativnih jezikoslovaca“, „skupina jezičnih čistunaca“ priprema „dramatično“ pismo hrvatskoj javnosti o ugroženosti hrvatskoga jezika danas i prijedlozima što bi trebalo poduzeti da na primjeren način bude zaštićen hrvatski jezik, njegovo ime, položaj, ugled i sadržaj. Mediji su se dali u akciju. Temeljno je pitanje bilo: Je li hrvatski jezik ugrožen? Našli su stručne sugovornike. Neki su rekli da jest, a većina da nije.

Posebno mi je za oči zapela „mudra“ izjava jedne jezikoslovke: “Danas jezik trebamo štititi samo od nas samih“. Slično je izjavila i druga kolegica u Pola ure kulture. Mediji su htjeli dobiti izjave i od pokretača Otvorenoga pisma, ali nisu uspjeli. Kad su me kao jednoga od začetnika, pokretača Otvorenoga pisma pitali za komentar, rekao sam da to još nije zrelo za javnost i da ću ih o tom obavijestiti kad bude za objavu. Mediji su hrvatsku javnost „umirili“ tobože pouzdanim zaključkom: Hrvatski jezik nije ugrožen. Možemo mirno spavati.

Kad je Otvoreno pismo bilo spremno za objavu i bilo objavljeno, izvršio sam svoje obećanje: obavijestio medije i dao im poveznicu.

Dodao sam i to da im sad možemo reći sve što ih zanima, ali nas gotovo nitko nije ništa ni pitao. Oni su Casopis Jezikpitanje ugroženosti „riješili“ prije nas. A budući da hrvatski jezik „nije“ ugrožen, onda nam ne trebaju ni prijedlozi za zaštitu imena, položaja, ugleda i sadržaja hrvatskoga jezika, što ti „uznemiritelji“ traže Otvorenim pismom hrvatskoj javnosti. Ti su prijedlozi pri utvrđivanju istine o ugroženosti bili potpuno zanemareni.

Sarajevski „atentat“ na hrvatski jezik baca novo svjetlo i na Otvoreno pismo hrvatskoj javnosti. Zato bi trebalo nešto o tom reći premda „istinoljubivi“ novinari ne pitaju.

Što je potaklo Uredništvo časopisa Jezik da bi se Otvorenim pismom trebalo obratiti hrvatskoj javnosti?

Poticaj za Otvoreno pismo dao je članak gospodina Nenada Piskača od 10. siječnja 2017. na portalu HKV-a i intervju kasnije sarajevske „atentatorice“ u Novostima od 16. siječnja 2017.

To nas je navelo na razmišljanje o ozbiljnosti situacije i što bi trebalo poduzeti. Tako je nastala zamisao o Otvorenome pismu. Na taj nas je korak potaklo i razmišljanje o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, čiju 50. obljetnicu slavimo. Duboko smo svjesni uloge koju je Deklaracija imala u širenju ozračja slobode ne samo na jezičnoj nego i na drugim razinama. Htjeli smo upravo u duhu Deklaracije reagirati primjereno sadašnjem trenutku. Prva radna inačica načinjena je 21. siječnja 2017. pod naslovom HRVATSKI JE JEZIK BITNA SASTAVNICA NAŠEGA IDENTITETA I USTAVOM ZAŠTIĆENA VRIJEDNOST. U oblikovanju Otvorenog pisma sudjelovalo je nekoliko vrhunskih stručnjaka (jezikoslovaca i književnika), čak i nekoliko vrlo uglednih akademika. Otvoreno pismo dovršeno je i upućeno hrvatskoj javnosti 24. veljače 2017.

Pismo koje upozorava na pokućaj stvaranja zajedničkoga štokovaskog jezika

Otvoreno pismo je u biti dvodijelno:

1. Upozorava se na to da se ponovno „pokušava stvoriti zajednički štokavski jezik kao ključna poveznica Jugosfera"Atentat"Mi smo dakle dobro znali što nam spremaju neounitaristi, jugonostalgičari, jugoslavenski nacionalisti. Željeli smo da to hrvatska javnost pravodobno zna, da razmisli kako primjereno zaštititi hrvatski jezik i da spremno dočeka nove prijetnje hrvatskomu jeziku.Pri kraju obilježavanja 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika pompozno se najavljuje inicijativa o „zajedničkom jeziku četiriju štokavskih država“ i dogodi se sarajevski jezični „atentat“.kulturnoga prostora četiriju novonastalih država, pri čem pojedinci i skupine u Hrvatskoj i izvan nje ugrožavaju postignute hrvatske norme i iskrivljuju povijesne činjenice.“

„Iznose se znanstveno davno odbačene teze o zajedničkom nastanku i razvitku štokavski stiliziranih književnih jezika. Iako može biti riječ o dodirima u pojedinim razdobljima stilizacije tih jezika, znanost je nedvojbeno dokazala da se hrvatski jezik stoljećima samostalno izgrađivao u književni jezik s nesumnjivim posebnim kulturnim identitetom... Nijekanje hrvatskoga jezičnoga identiteta povreda je ustavnoga poretka Republike Hrvatske i mogući izvor njezine nestabilnosti.“

2. Blago se predlaže što bi trebalo učiniti: „Očekujemo da se ponovno uspostavi Vijeće za normu hrvatskoga Deklaracijajezika, sastavljeno od najboljih i najvjerodostojnijih stručnjaka. Uloga je Vijeća nezamjenjiva za suvremeni razvitak hrvatskoga jezika kao komunikacijskoga sredstva u svim civilizacijski bitnim ulogama. Većina europskih zemalja ima i zakone koji zaštićuju službeni jezik u javnoj uporabi pa bi bilo dobro da se tako pravno zaštiti i hrvatski.“ Tako bi se osigurao „slobodan i nesmetan razvitak hrvatskoga jezika u svim pojavnostima, sustavno uredila njegova službena i javna uporaba te bi se istodobno štitio i promicao i hrvatski književni jezik i hrvatska narječja, dijalekti i mjesni govori.“

Mi smo dakle dobro znali što nam spremaju neounitaristi, jugonostalgičari, jugoslavenski nacionalisti. Željeli smo da to hrvatska javnost pravodobno zna, da razmisli kako primjereno zaštititi hrvatski jezik i da spremno dočeka nove prijetnje hrvatskomu jeziku.

Pri kraju obilježavanja 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika pompozno se najavljuje inicijativa o „zajedničkom jeziku četiriju štokavskih država“ i dogodi se sarajevski jezični „atentat“.

Zloduh Vuka Stefanovića Karadžića

Doista je teško vjerovati da jedna samoorganizirana skupina ljudi može tako nešto na ovim prostorima Vuk Karadžićponovno ponuditi kao da ne znadu:

1. da su plagirali ideju Vuka Stefanovića Karadžića od godine 1849. da su svi štokavci Srbi,

2. da je na toj krivoj tvrdnji nastao velikosrpski program (Načertanije) u 19. stoljeću,

3. da je hrvatski narod u obje jugoslavenske tvorevine pretrpio jako jezično i nacionalno nasilje,

4. da je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.) bila prvi opravdani organizirani otpor tom jezičnom nasilju,

5. da je na toj Karadžićevoj tvrdnji izgrađen i nedavni plan o stvaranju „velike Srbije“ i poduzeta krvava velikosrpska agresija, razarana Hrvatska i Bosna i Hercegovina, provođeno etničko čišćenje genocidom ili progonom, uništavane crkve, kulturni spomenici i drugo,

6. da je crta Virovitica-Karlovac-Karlobag, koja je zapadna granica štokavskoga narječja, trebala ujedno biti i zapadna granica te „velike Srbije“,

7. da je agresija na Sloveniju obustavljena jer to nije „štokavska“ država.

Ali eto, mnogo ih je nastupilo u medijima, tepajući nam kao vučica kozlićima. Hrvatski je narod prepoznao to umiljato tepanje, taj igrokaz „vuka u kozjoj koži“ i složno odgovorio: „Ti nisi naša mama!“ Cijela se hrvatska javnost digla na noge. Postavljaju se razna pitanja u vezi s tim. Mediji traže izjave mjerodavnih sugovornika: jezikoslovaca, političara, književnika, čelnika ustanova i običnih ljudi. Sve vrvi.

Neki su samo hladnokrvno odmahnuli rukom: Propali politički konstrukt! Stari vic, nova budala! Hrvatski je EUjezik zaštićen Ustavom RH. Hrvatski je međunarodno priznat jezik. Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a. Hrvatski je ravnopravan jezik Europske unije itd.

Pravo osvježenje u mnoštvu raznovrsnih reakcija na tu tzv. deklaraciju bio mi je članak Lucijana Carića, i to na najljevijem portalu. Kad već zagovornici ideje o „zajedničkom jeziku“ ne mogu naći ime toj svojoj plagijatorskoj tvorevini, on ga je i „krstio“: ZAJEB (Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata i Srba: Kako se kalio ZAJEB ...). Primijetio sam da su mnogi hrvatski jezikoslovci, književnici, prevoditelji i drugi složno stali u obranu hrvatskoga jezika i njegove samobitnosti. Nisam mogao ne vidjeti da su oni kolege koji su malo s omalovažavanjem gledali na naše Otvoreno pismo malo žešći u obrani posebnosti hrvatskoga jezika. Radujem se što se ponovno pokazuje: Kad je u pitanju hrvatska svetinja, a hrvatski jezik to jest, hrvatski narod je složan. „Dok smo složni, nema vraga toga, da bi svlado roda hrvatskoga.“ (Zvonimir Fržop)

Širi kontekst suvremenih europskih i svjetskih zbivanja

U svojim mudrim raščlambama mnogi naši vrsnici stavljaju tu inicijativu u širi kontekst suvremenih GeopolitikaSkupinaMi smo u Otvorenom pismu upozoravali da postoji skupina ljudi koja dovodi u pitanje samostalnost hrvatskoga standardnoga jezika. Sad je postalo svima jasno da doista takva skupina ljudi postoji, i u Hrvatskoj. Neki su htjeli da upremo prstom u njih, a oni se sad sami predstavljaju i potvrđuju svojim potpisom. Ta skupina nije tako zanemariva.europskih i svjetskih zbivanja i procesa i sličnih jezičnih odnosa. Sve se otvorenije traži obnova Vijeća za normu hrvatskoga jezika i donošenje zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika. Ministrica kulture nije još najavila poduzimanje nekih mjera posebne zaštite. Njoj je malo i nezgodno jer ju dovode u vezu s odobravanjem potpore knjizi Jezik i nacionalizam, na kojoj se temelji projekt „zajedničkog jezika“. Ministar znanosti i obrazovanja već je obećao obnovu Vijeća za normu hrvatskoga jezika, a siguran sam da se već ozbiljno razmišlja i o izradi zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, što imaju i drugi europski narodi za koje je tipičan obrazac: narod-država-jezik, a takvih je većina.

Mi smo u Otvorenom pismu upozoravali da postoji skupina ljudi koja dovodi u pitanje samostalnost hrvatskoga standardnoga jezika. Sad je postalo svima jasno da doista takva skupina ljudi postoji, i u Hrvatskoj. Neki su htjeli da upremo prstom u njih, a oni se sad sami predstavljaju i potvrđuju svojim potpisom. Ta skupina nije tako zanemariva.

Ne smije se zanemariti ni iracionalni dojam da je globalizam, integralizam, okupljanje „napredniji“ od partikularizma, separatizma, razdvajanja. U tom smislu je i jugoslavenski nacionalizam „napredniji“ od hrvatskoga nacionalizma.

Nudi nam se Europska unija s više razina, više brzina. Želi se stvoriti više unijica pod nadzorom Bruxellesa. Narodi koji se udružuju u miniunije trebali bi imati što više poveznica. Idealno bi bilo kad bi to bio i jezik. Eurobirokratima mnogo je bliža globalistička struja, što već dokazuju financijskom potporom toj skupini. Potporu su davale i naše vlasti na državnoj i lokalnoj razini.

Ideologinja jugoslavenskoga jezičnog neounitarizma

Ideologinja jugoslavenskoga jezičnog neounitarizma toj plagiranoj osramoćenoj ideji svim silama želi dati KordićKordićU nedostatku pravih argumenata kojima bi uspješno oborila njegove tvrdnje, ona se nada „da će budući doprinosi diskusiji oko Deklaracije o zajedničkom jeziku doći iz pera upućenijih osoba koje će se potruditi da prethodno pročitaju tekst Deklaracije“. Omalovažavanje svih koji misle drukčije – to je njezin „znanstveni“ stil. Vjerojatno je zato i izgubila posao u Njemačkoj.„moderno“, „znanstveno“ ruho. U Hrvatskoj je doživjela agresiju na Hrvatsku, vidjela gaženje fiće u Osijeku i druge zločine svih vrsta. Umjesto da stane u obranu napadnute Domovine, ona je otišla u Njemačku prodavati svoju „znanstvenu maglu“. Dok je Nijemac Leopold Auburger argumentirano dokazivao da je „srpskohrvatski“ samo politički konstrukt, koji nije nikad ni postojao, te da se raspadom Jugoslavije nije „raspao“ i „srpskohrvatski“ jezik jer ga nije ni bilo, ona je kao neko bezosjećajno biće, vrhunska „znanstvenica“ sve svoje profesore optuživala da su nacionalisti. Neobična je njezina „znanstvena“ metodologija: Obični novinarčići, jezikoslovčići, znanstveničići su joj „vrhunski“ ako potkrjepljuju njezine tvrdnje, a zanemaruje stvarne vrhunske autoritete koji ne odgovaraju njezinu konceptu. Ako se netko od njih argumentirano usprotivi njezinoj tvrdnji, s visoka ga „znanstveno ubija“ kao što je nedavno „znanstveno“ obračunala s prof. Christianom Voßom (Problemi sa Deklaracijom | Mozaik | DW.COM | 05. 04. 2017).

U nedostatku pravih argumenata kojima bi uspješno oborila njegove tvrdnje, ona se nada „da će budući doprinosi diskusiji oko Deklaracije o zajedničkom jeziku doći iz pera upućenijih osoba koje će se potruditi da prethodno pročitaju tekst Deklaracije“. Omalovažavanje svih koji misle drukčije – to je njezin „znanstveni“ stil. Vjerojatno je zato i izgubila posao u Njemačkoj.

Imajući sve to na umu, mislim da bi naš odgovor na pitanje postavljeno u naslovu bio nedvojbeno potvrdan. Te neounitarističke težnje ne smijemo nikako zanemariti. Hrvatskomu jeziku prijete i globalizacijsko-anglizacijske opasnosti, ali to nije samo naš problem. I veliki narodi muku muče s tim. Od svega toga treba na primjeren način zaštititi hrvatski jezik. Ipak mislim da ga ne trebamo zaštititi „od nas samih“, pogotovo ne „samo od nas samih“. Hrvatski je jezik bitna sastavnica našega identiteta. Trebamo ga bolje upoznavati, štititi, ljubiti.

dr. sc. Mile Mamić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pet, 18-08-2017, 12:35:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne (full)

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).