Hrvatski tjednik
 

 Cilj Deklaracija je da Bošnjaci potpuno zavladaju zemljom

Deklaracija o zajedničkom jeziku četiriju udruga iz zemalja BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore prihvaćena je u Sarajevu, no mnogo više od mjesta gdje je objelodanjena javnosti, ponajprije u Hrvatskoj zalijepila se za etiketu kako se ovim jugoutopističkom dokumentom želi trasirati put oživljavanju Jezik i nacionalizmimrtvih i propalih projekata. Po svome sadržaju, međutim, ovaj dokument nije ponudio ništa senzacionalno, niti će ova forma, proizašla kao potreba da se opravdaju sredstva donatora Allianz Kulturstiftung iz Berlina i Foruma ZFD-a iz Beograda, promijeniti svijet nabolje i omogućiti mladima da rastu 'neopterećeni' od podjela kako to tvrde njezini autori.

Jasno je, međutim, da ništa ne će utjecati na promjenu načina razmišljanja oko jezika i jezičnih politika u državama poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, no autori su se postarali pronaći prostora za 'obogaćivanje' i unaprjeđenije obrazovanja u BiH i javnoga govora. Otkrili su to svojim istupima spisateljica Ivana Simić Bodrožić i sveučilišni profesor Enver Kazaz, jedan od autora svebošnjačke strategije ovladavanja drugim narodima, prije svega Hrvatima. A dokaza za to je bezbroj. Ova svojevrsna deklaracija Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i tzv. Akademije nauka i umjetnosti BiH ujedinila je i bošnjačku političku elitu nevažno dolazi li iz krugova bliskih radikalnome islamu ili pak bošnjačkoj ateističkoj ljevici koja je u svojim nastupima rigidnija oko rješavanja hrvatskoga pitanja zagovarajući doslovno potpunu eliminaciju ovoga naroda.

Plagirali SDP-ov dokument

Nepoznato je, i zato otkrivamo nepoznate pojedinosti otkuda su autori Deklaracije, među kojima je i navodna Jezikjezična stručnjakinja Snježana Kordić, čiji su roditelji, da tragedija bude veća, podrijetlom iz okolice Čitluka u Hercegovini, 'crpili' svoje ideje. Skandalozno je da su potpisnici Deklaracije doslovno plagirali dokumente bošnjačkih SDP-a BiH i Demokratske fronte kojima su na čelu bošnjački Hrvat Željko Komšić kojega Hrvati u BiH doživljavaju kao što su Albanci Sejdu Bajramovića kada im ga je nametnuo Slobodan Milošević. Tako u Deklaraciji precizno stoji kako inzistiranje na jezičnim razlikama i na 'nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante' dovodi do niza negativnih društvenih pojava, što je profesor Kazaz posebno istaknuo na primjeru Bosne i Hercegovine te naveo da je ambicija ovu inicijativu pretvoriti u model 'stvaranja interkulturnih škola' u kojima se nastava ne bi odvijala po odvojenim nacionalnim programima. Gotovo identična je formulacija oko ovoga dijela reforme obrazovanja i u manifestu stranci Demokratske fronte, nastale raskolom SDP-om BiH.

'Reforma obrazovnog sustava mora se zasnivati na interkulturnom modelu obrazovanja', navode DF-ovci, dok KomšićZamisaoZamisao je da se 'jedinstvenim', zajedničkim jezikom obesmisli postojanje posebnih nastavnih planova i programa za pojedine narode ta da se za početak uvede 'zajednički' program koji bi dakako odgovarao brojnijem narodu te da se jezičnim miksom Hrvati dovedu od najranijega djetinjstva u poziciju asimilacije.su pak autori jezične Deklaracije plagirali i dio Rezolucije o obrazovanju SDP-a BiH iz 2011. u kojoj se poziva na 'otklanjanje svih vidova diskriminacije, segregacije i korupcije u obrazovanju'. Dokaz za to su i odredbe Deklaracije da se jezik koristi 'kao argument za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama'. Pojasnili su autori deklaracije da se to odnosi na dvije škole pod jednim krovom, upravo što i SDP zagovara. Ovu je deklaraciju potpisao i šef Demokratske fronte tzv. Hrvat Željko Komšić koji je ustvari veći politički Bošnjak nego većina vjerski radikalnih Bošnjaka jer zna da se u političkoj orbiti jedino može održati ako pjeva kako mu većinski Bošnjaci određuju. Ovaj dokument, doslovno je svebošnjački memorandum i politička platforma za izbore 2018. te sve poteze koje kane provoditi. Jedna od njih je i 'reforma obrazovanja'.

U biti to znači ukidanje sustava dviju škola pod jednim krovom koje su nastale u sredinama gdje su Hrvati i Bošnjaci ostali u gotovo podjednakom broju živjeti. Zamisao je da se 'jedinstvenim', zajedničkim jezikom obesmisli postojanje posebnih nastavnih planova i programa za pojedine narode ta da se za početak uvede 'zajednički' program koji bi dakako odgovarao brojnijem narodu te da se jezičnim miksom Hrvati dovedu od najranijega djetinjstva u poziciju asimilacije. To bi značilo i ukidanje dviju škola pod jednim krovom koje su zamišljene radi očuvanja narodnog identiteta Hrvata. Za ukidanje tih škola su i predstavnici međunarodne uprave negirajući istodobno prava djeci da se obrazuju na materinskome jeziku zbog čega je i bila potrebna epizoda s relativiziranjem jezika i jezičnih politika da se može krenuti u novu fazu.

Bošnjakinja je Hrvatica

Zanimljivo je reći kako ni u jednoj sredini gdje su Hrvati manjina poput Sarajeva, bošnjačke politika nije FBiHMajorizacijaTipični Hrvati predstavljeni su kao Nuko Grebović ili pak Adnan Talić, dok su Hrvati u Domu naroda s tipičnim hrvatskim imenima Edim Fejzić i Mirvet Beganović. Očito se radi o lažnome predstavljanju, a bošnjačke stranke i zastupnici lažno se predstavljaju i prigodom izbora izaslanika iz reda manjina, što je izvanredan način bošnjačkim strankama da provode majorizaciju Hrvata. Tako u bošnjačkome klubu nema nijednoga Ivice ili Ante, ali zato među Hrvatima ima Edima ili pak Mirveta, a među manjinama su svi odreda Bošnjaci Amil, Sejo, Segmedina, Edin, Emir, Rasim i Aner.organizirala posebne škole ili obrazovne programe za djecu po hrvatskome nastavnom planu. Kako bi 'spasili' situaciju te pomogle očuvanju identiteta Katolička je Crkva organizirala Katoličke školske centre, njih 7 u kojima djeluje 14 škola te ih 'maskirale' pod nazivom Škole za Europu, jer im posve sigurno vlasti u većinskim bošnjačkim područjima ne bi dopustile rad da su u pitanju 'hrvatske škole'. Najbolje su samovolju, ponajprije Bošnjaka, a onda i Srba, na svojoj koži osjetila hrvatska djeca i roditelji na području Brčkoga, gdje je praktično od 2000. godine, otkako je ovaj grad na sjeveru BiH dobio status entiteta, jer ne pripada ni Federaciji BiH ni Republici Srpskoj. Nedavno su roditelji hrvatske djece iz mjesne škole u Gornjoj Skakavi u Brčko Distriktu zatražili povratak na posao hrvatske učiteljice, na čije je mjesto od drugog polugodišta zaposlena Bošnjakinja koja djeci ne predaje nastavu na hrvatskom jeziku. Ova se Bošnjakinja lažno predstavila kao Hrvatica kako bi došla na mjesto učiteljice za hrvatsku djecu.

Istodobno nijedan učitelj ili nastavnik bošnjačke djece koja pohađaju druge škole nije Hrvat, Srbin ili nebošnjak. Ova matrica ponašanja samo je nastavak onoga što se godinama događa u vlasti. I to je najbolnije u Domu naroda Federacije BiH gdje svaki narod ima po 17 izaslanika ili pak u sarajevskoj gradskoj skupštini preko koje bošnjački političari prodaju muda pod bubrege. Tako je nedavno objavljeno kako 50 posto vijećnika čine Srbi i Hrvati, premda ova dva naroda u Sarajevu čine nekih 6 posto pučanstva.

'Hrvati' Nuko, Adnan, Mirvet ...

Informacija je bila sama po sebi zbunjujuća pa se stjecao dojam da bošnjačke stranke provode pozitivnu diskriminaciju prema nebošnjacima. A onda su isplivala imena Hrvata. Tako su tipični Hrvati predstavljeni kao Nuko Grebović ili pak Adnan Talić, dok su Hrvati u Domu naroda s tipičnim hrvatskim imenima Edim Fejzić i Mirvet Beganović. Očito se radi o lažnome predstavljanju, a bošnjačke stranke i zastupnici lažno se predstavljaju i prigodom izbora izaslanika iz reda manjina, što je izvanredan način bošnjačkim strankama da provode majorizaciju Hrvata. Tako u bošnjačkome klubu nema nijednoga Ivice ili Ante, ali zato među Hrvatima ima Edima ili pak Mirveta, a među manjinama su svi odreda Bošnjaci Amil, Sejo, Segmedina, Edin, Emir, Rasim i Aner. Kada se sve to zna, onda se posve logičnom čini i Deklaracija o zajedničkom jeziku koja treba do kraja omogućiti Bošnjacima, koji su prijevarama i lažnim prijavljivanjem i na popisu pučanstva učinili da ih je u BiH više od 50 posto, potpuno zavladaju zemljom. Shvatio je to u posljednji trenutak i vjerojatno najplodniji i najnagrađivaniji književnik Josip Mlakić iz Uskoplja, koji je najprije potpisao deklaraciju o zajedničkom jeziku, a kada je vidio da je među potpisnicima i Željko Komšić te velikobošnjačka mašinerija, ekspresno povukao svoj potpis s ovoga dokumenta.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Čet, 19-10-2017, 07:24:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).