Hrvatski tjednik
 

Vijeće za normu ukinuto kako bi se napravio pravopis po želji politike

Nakon nastupa na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora Andre Krstulovića Opare Deklaracija(HDZ) koji je u prigodi 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, 17. ožujka, u ime Kluba zastupnika HDZ-a, predložio ponovnu uspostavu Vijeća za normu hrvatskoga jezika, postavlja se pitanje je li time došao kraj nelegitimnome Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), iz 2013., koji je unio samo nove razdore u pravopisnu praksu? Naime, tijekom javne rasprave o potrebi novoga pravopisa gotovo svi ugledni hrvatski jezikoslovci dali su niječan odgovor.

Protivljenje izrazili su Razred za filološke znanosti HAZU i Matica hrvatska, a Društvo profesora hrvatskoga jezika izrazilo je u tzv. raspravi negativno mišljenje prema pojedinim pravopisnim pravilima i zahtijevalo da bude osnovan na zaključcima Vijeća za normu. Uredništvo "Glasa Koncila" tada je dalo do znanja da će se koristiti pravopisom Matice hrvatske. Izradbi institutskoga pravopisa pristupilo se nakon što je ministar Jovanović potezom pera, Goldsteinmbez objašnjenja, ugasio Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2012., drugi put za neke SDP-ove vlade. Raditi pravopis bez Vijeća za normu bio je znak jezično-političkoga nasilja, koje je imalo svrhu zbrisati hrvatsku pravopisnu praksu koja je razvijana u ranijemu razdoblju, napose na osnovi tradicije i pravopisa, usuglašenih s gledištima Vijeća za normu. Sada je posve jasno da je egzekucija Vijeća za normu obavljena kako bi se moglo pristupiti izradbi pravopisa po želji politike, neki špekuliraju po uputama Slavka Goldsteina, savjetnika za kulturu nekadašnjega premijera Milanovića.

Odlaskom s vlasti Kukuriku koalicije ponovno se počelo promišljati o uspostavljanju Vijeća za normu ili Jezikdrugoga stručnog tijela, pa je s takvim prijedlogom u početku ožujka, tijekom Dana hrvatskoga jezika, izišlo uredništvo časopisa "Jezik" u otvorenome pismu hrvatskoj javnosti. Takav prijedlog nije naišao na podršku IHJJ, kojemu je, da paradoks bude veći, predsjednicom Upravnoga vijeća prof. dr. sc. Sanda Ham, glavna urednica časopisa koji je pokrenuo inicijativu o ponovnoj uspostavi Vijeća za normu. Zbog čega se IHJJ s ravnateljem Željkom Jozićem toliko uplašio ponovnoga vraćanja Vijeća za normu, nije jasno, posebno ako se zna da je do njegova stupanja na dužnost čak bilo fizički smješteno u tom institutu? Posebno je zanimljivo na koji je način IHJJ ove godine obilježio Dane hrvatskoga jezika, koji su završili s 50. obljetnicom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika objavljene u "Telegramu". Bilo je to uglavnom, kao i prošle godine, promocija (parada)institutskih izdanja, ovaj put onih iz 2016., među kojima su se našle i ravnateljeve knjige u suautorstvu. Znanstvena bibliografija ravnatelja Željka Jozića, posljednjih godina, otkad je preuzeo ravnateljsku palicu, naglo se uvećala, uglavnom knjigama u suautorstvu. Zbog toga pitanje: odakle mu toliko vremena da uz vođenje IHJJ-om uspijeva pisati i knjige, koje u takvu opsegu nije uspijevao navući ranije, kad je bio znanstvenik i imao mnogo više vremena za znanstveni rad? No to je druga tema. Zaključno: inicijativa o uspostavi Vijeća za normu naišla je na bezrezervno odobravanje u političkim i jezikoslovnim krugovima. Podržao ju je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. Pavo Barišić, a u najvišem predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti, Hrvatskome saboru, predloženo je da se što prije u mjerodavnom ministarstvu pristupi uspostavi Vijeća.

Iznevjerena obećanja glede Institutskoga pravopisa

U svezi s Institutskim pravopisom mnogo je toga iznevjereno i zamućeno. Primjerice, umjesto pravopisa PravopisZamućenoU svezi s Institutskim pravopisom mnogo je toga iznevjereno i zamućeno. Primjerice, umjesto pravopisa znanstvene institucije dobili smo u biti pravopis skupine autora, koji od 2013. beru na čelu s ravnateljem IHJJ, dobre tantijeme za rad na pravopisu, iako je riječ o zaposlenicima kojima je pisanje pravopisa bilo radna zadaća, a ne privatni honorarni posao. Galama i optužbe na račun autora bivšega pravopisa o njihovim velikim zaradama time su pale u vodu jer je postalo jasno tko na pravopisu zarađuje i tko pod okriljem državne institucije od pravopisa pravi privatni posao.znanstvene institucije dobili smo u biti pravopis skupine autora, koji od 2013. beru na čelu s ravnateljem IHJJ, dobre tantijeme za rad na pravopisu, iako je riječ o zaposlenicima kojima je pisanje pravopisa bilo radna zadaća, a ne privatni honorarni posao. Galama i optužbe na račun autora bivšega pravopisa o njihovim velikim zaradama time su pale u vodu jer je postalo jasno tko na pravopisu zarađuje i tko pod okriljem državne institucije od pravopisa pravi privatni posao. Jedan od zadataka novoustanovljenoga jezikoslovnog tijela koje će se baviti normom hrvatskoga jezika bit će kritička analiza pravopisne prakse. Ministar Jovanović taj je pravopis ionako propisao samo u osnovnim i srednjim školama, a Hrvatska bi konačno trebala dobiti općevažeći pravopis ne samo za školstvo, već za znanost, upravu, medije i t.d.

Podsjetimo na početku "života" institutskoga pravopisa, časopis Jezik objavio je da ostaje pri normativnim i pravopisnim načelima koje je ustrojilo Vijeće za normu hrvatskoga jezika i koji su zaživjeli u izdanjima Hrvatskoga (školskoga) pravopisa Babić-Finke-Moguša, Babić-Ham-Moguša i Babić-Moguša (Jezik, časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika, br. 1-2, 2014.). Tako je i najznačajniji hrvatski časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sa 65-godišnjom tradicijom, praktično odbacio Hrvatski pravopis IHJJ-a. Začudo to nikoga nije zabrinulo, niti se netko zapitao: u čemu je spor? Osim u školama, pravopisna praksa uglavnom je ostala po starome, piše se kako se pisalo i prije institutskoga pravopisa koji je trebao biti nekakav pomirbeni pravopis. Sada se može ukratko reći - hrvatski jezik, kako po nekakvu prokletstvu, ima nekoliko pravopisa, a još nema svoj Hrvatski pravopis, koji će se provoditi jedinstveno, kao u drugim zemljama!

Iz zakona izostavljen Spomen-tjedan Dani hrvatskog jezika!

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 28. veljače 1997. donio je odluku o proglašenju JezikSpomen-tjedna Dani hrvatskog jezika. Na osnovi te odluke, a u povodu obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, od 11. do 17. ožujka, svake godine, održavaju se Dani hrvatskog jezika, koji se obilježavaju prigodnim priredbama i predavanjima. Bilo je zamišljeno da hrvatska Vlada posebnom odlukom utvrdi koje će priredbe, predavanja i natjecanja financirati iz državnog proračuna. Dakle Spomen-tjedan Dani hrvatskog jezika održavaju se na osnovi spomenute odluke, a bez zakonskoga uporišta jer u Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji je od 1996., uglavnom u prošlome desetljeću, mijenjan i dopunjavan osam puta, nije unesen Spomen-tjedan Dani hrvatskoga jezika. Zbog toga bi mjerodavno ministarstvo trebalo predložiti Hrvatskome saboru da novelira Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima glede Spomen-tjedna Dani hrvatskoga jezika. Možda bi jedno od rješenja moglo biti da se, od 11. do 17. ožujka, održavaju Dani hrvatskoga jezika, a 17. ožujka bude spomendanom na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Posebno ako se imaju na pameti riječi koje je nedavno za Hrvatski tjednik i u emisiji HTV-a "Hrvatska za 5" izgovorio akademik Radoslav Katičić rekavši kako je u Deklaraciji stvorena podloga za Domovinski rat s njegovim besprimjernim junaštvima i za državu koja je njime izborena.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 23-10-2018, 14:53:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).