Hrvatski tjednik
 

 Krešimir Planinić, član Upravnoga odbora udruge U ime obitelji, o reviziji presude Filipu Lukasu

Udruga 'U ime obitelji' predala je Županijskome sudu u Zagrebu zahtjev za revizijom komunističke presude prof. Filipu Lukasu, predsjedniku Matice hrvatske od 1928. do 1945. Tim povodom razgovarali smo s odvjetnikom i članom Upravnog odbora te udruge Krešimirom Planinićem.

Koji je razlog predaje zahtjeva za revizijom presude prof. Lukasu?

Premalo se zna o našoj hrvatskoj intelektualnoj eliti iz nedavne povijesti, a želja U ime obitelji je bila osvježiti lik i djelo Kresimir Planinic2najdugovječnijega predsjednika Matice hrvatske te, koliko-toliko, ispraviti nanesenu mu nepravdu. Dodatno, ili prvo, ako hoćete, jest prokazati i način funkcioniranja komunističkoga totalitarnog sustava u kojemu su stradali mnogobrojni Hrvati i njihove obitelji, na ovaj ili onaj način. Bez te istine i, nekima, pomirenja s činjenicama iz naše prošlosti, teško ćemo dalje graditi i ispravno se postavljati u budućnosti prema stvarima bitnim za našu zemlju.

Jeste li imali uvid u čitav optužni spis temeljem kojega je Lukas osuđen na smrt strijeljanjem, na Okružnome sudu u Zagrebu, krajem 1945.?

Ponešto iz spisa. Najznačajnije prvostupanjsku i drugostupanjsku osuđujuću presudu, a ponajviše zahvaljujući predstavnicima Matice hrvatske, ogranka u Vinkovcima, koji su i inicirali ovaj postupak revizije te zamolili U ime obitelji da napravi sve potrebno za reviziju i vodi postupak.

Za što je Lukas bio od komunističkog suda osuđen?

Filipa Lukasa osuđuju u studenome 1945., a Vrhovni sud potvrđuje presudu sa smrtnom kaznom u prosincu iste LukasLukasFilip Lukas osuđen je u studenome 1945., a Vrhovni sud potvrđuje presudu sa smrtnom kaznom u prosincu iste godine jer je „izdao narodnu borbu“, „vršio akciju i propagandu u korist okupatora“ itd. Komunistička vlast zamjerala mu je što u svojim knjigama govori o razlikama između Hrvata i Srba, te jugoslavensku naciju smatra fikcijom i „nastoji Hrvate obratiti od zajednice s ostalim slavenskim narodima“. Rekli bismo danas da je s takvim stavom bio vizionar, a ne zločinac.godine jer je „izdao narodnu borbu“, „vršio akciju i propagandu u korist okupatora“ itd. Valja reći da je Filip Lukas bio isključivo intelektualac kojega svi zapisi predstavljaju kao znanstvenika, sveučilišnoga profesora, geografa, povjesničara, geopolitičara i teologa, autora 170 znanstvenih radova i predsjednika Matice hrvatske od 1928. do 1945. godine. Kad je komunistička vlast obrazlagala svoju osudu o širenju nacionalne i vjerske nesnošljivosti, zamjerala mu je što u svojim knjigama govori o razlikama između Hrvata i Srba, te jugoslavensku naciju smatra fikcijom i „nastoji Hrvate obratiti od zajednice s ostalim slavenskim narodima“. Rekli bismo danas da je s takvim stavom bio vizionar, a ne zločinac.

Može li se takva presuda donijeti u nezavisnome postupku?

Nezavisan postupak terminologija je koju ne rabimo u totalitarnim sustavima kakav je bio komunistički. To je po kratkome postupku donesena politička presuda koja je trebala ugasiti život čovjeka zbog njegova znanstvenoga i općenito pisalačkoga stvaralaštva. Zato što mu je misao bježala dalje i više od onoga što su komunisti dopuštali.

Kako to da je Lukas izbjegao masovna suđenja koja su uslijedila u proljeće 1945.?

Pobjegao je prije nego što su partizani ušli u Zagreb pa pretpostavljam da onda nije bilo hitnosti u donošenju SUDproljećarske presude koja nije mogla biti izvršena. Makar je i taj njegov nešto kasniji sudski postupak iste godine bio izuzetno žuran, kad vidite da je u jednome mjesecu donesena prvostupanjska smrtna presuda strijeljanjem, a Vrhovni sud potvrđuje ju odmah u narednome mjesecu prosincu 1945.

Što znači danas revizija komunističke presude Filipu Lukasu?

Možemo na to gledati od želje za jasnoćom i istinom, pa do traženja zadovoljštine mnogim progonjenima, osuđenima i ubijenima u dugotrajnome hrvatskom razdoblju vladanja jedne partije. Uz to, želite li proslaviti 175. obljetnicu rada Matice hrvatske i sve dobro što je donijela hrvatskome narodu, a što upravo obilježavamo, tada morate spomenuti i Filipa Lukasa.

Tko osim rodbine, kao u slučaju bl. Alojzija Stepinca, može biti prema hrvatskim propisima podnositeljem zahtjeva za reviziju presude?

Ako su nasljednici nepoznati, a tako je u slučaju s Filipom Lukasom, tada reviziju presude može podnijeti i udruga za Stepinacljudska prava, što U ime obitelji i jest.

Očekujete li polarizaciju u hrvatskome društvu oko tog zahtjeva, budući da ga neki smatraju ideologom NDH?

Dobro je da ljudi promišljaju i na drukčiji način te traže argumente za takav stav. Tako će nešto i pročitati od znanstvenika i publicista Filipa Lukasa te, vjerujem, naići na to kako je Lukas dobro razlikovao hrvatsku državu i neovisnost od režima. Istina, Lukas, na kraju, nije jugoslavensko udruživanje smatrao dobrim za Hrvate. Zar mislite da je time pogriješio?

Je li zahtjev za revizijom presude prof. Lukasu pokušaj rehabilitacije NDH?

Ako želite pokazati komunističke zločine u primjeru muke pojedinoga čovjeka i njegove obitelji, odmah slijede novinski napisi takve vrste. U ime obitelji je protiv bilo kojega totalitarizma, ma kako god se on zvao i bio njemu na čelu Tito ili Pavelić.

Kani li udruga podnijeti još neke zahtjeve za revizijom komunističkih procesa?

Ovo je dobar prezentacijski ogled djelovanja u tome smjeru Udruge U ime obitelji, a ovisno o kazneno-procesnim Lukas skolauvjetima i značajkama progonjenih povijesnih osoba, djelovat ćemo tako revizionistički da ih se ne zaboravi.

Budući da u Kaštel Starome osnovna škola nosi ime Filipa Lukasa, može li se tumačiti da je prešutno Lukas, koji je uspio pobjeći prije presude u inozemstvo, na neki način amnestiran?

Tako i meni pomalo djeluje. Ipak, kad sam malo u širem krugu ljudi razgovarao, ispada da se malo zna o Filipu Lukasu i njegovu radu, a kamoli o političkoj osudi, tako da je dobro ovako „na vjetar“ staviti njegovu povijesnu košulju.

Kad se objektivno može očekivati pravorijek Županijskoga suda u Zagrebu?

Ne možemo očekivati komunističku brzinu i takvu sudsku „učinkovitost“, ali ne bi trebalo predugo, jer nemate saslušavanja svjedoka i previše dokazne dokumentacije.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Čet, 28-05-2020, 07:20:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.