Hrvatski tjednik
 

 Don Anto Baković (1931. – 2017.)

Prije nego što je u Sarajevu 1945. godine strijeljan, katolički svećenik Ivan Čondrić rekao je Bakovićtada četrnaestogodišnjem Anti da ne plače za njim, nego neka ga zamijeni. Tako se Anto Baković odlučio za svećenički poziv, u kojemu je ustrajao cijeli svoj život.

Bio je dugogodišnji uznik u komunističkim zatvorima, graditelj svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju i autor mnogobrojnih knjiga. Cijeloga je života bio ponajviše zaokupljen dvjema temama: istraživanjem hrvatskih žrtava iz komunističkoga režima i radom na demografskoj obnovi hrvatskoga naroda. Umirovljen je zbog bolesti 1984. g., ali to nije bio kraj njegove aktivnosti i agilnoga zauzimanja za kršćanske vrijednosti. Dapače, od tada se zauzeto bavio pitanjima pronatalitetne politike. Drži misije i duhovne obnove te propovijeda u više od dvjesto hrvatskih župa na temu Jedno dijete više.

Don Anto Baković, osnivač Hrvatskoga populacijskog pokreta, umro je u Zagrebu 26. siječnja 2017. godine. Rođen je Baković4. srpnja 1931. u Goraždu, na rijeci Drini, kao sedmo dijete u obitelji Stojana Bakovića i Jelke r. Marković. Kao dječak preživio je godine 1941./'42. strašni četnički pokolj osam tisuća muslimana i manjega broja katolika. O tim je događajima napisao tri knjige. U 'Drinskoj trilogiji: Drinske mučenice' (1990. prvo izdanje; 2013. četvrto, prošireno izdanje) bavi se četničkim masakrom nad pet časnih sestara. U knjizi 'Dječak s Drine' (1996.) iznosi svoja sjećanja i uspomene na krvave događaje iz njegova djetinjstva, dok knjiga 'Mostovi na Drini – zatajeni jasenovci' tek čeka svoje prvo objavljivanje.

Gimnaziju je pohađao u Sarajevu, a bogosloviju u Đakovu (pet godina) i Ljubljani (šestu i sedmu godinu – poslijediplomski studij, koji je prekinula robija). Za svećenika je zaređen 1959. godine. Četiri se puta našao pred komunističkim sudom:

1.) Kao student bogoslovije, a vojnik JNA, osuđen je 1953. na četiri godine strogoga zatvora s prisilnim radom jer je branio nadbiskupa Stepinca govoreći da nije zločinac, nego svetac. Sjećanje na tu tešku robiju opisao je u svojoj knjizi 'Batinama do oltara' (2009.).

2.) Na prvoj župi, u Kaknju, mladomisnik Anto školske godine 1959./'60. okuplja na vjeronauku nekoliko stotina djece i DemografijaGotovo vizionarski, već šezdesetih godina prošloga stoljeća počinje naslućivati problem demografske katastrofe koja bi se mogla dogoditi hrvatskome narodu i cijeloj kršćanskoj Europi te započinje svoju neumornu borbu za osvješćivanjem svih dijelova društva o ovome prevažnom problemu. Bilo je to vrijeme enciklike Humanae vitae pape Pavla VI. te Baković iz Janjeva upućuje Papi pismo podrške 53 majke koje su rodile 648 djece.mladeži. Biva kažnjen jednim mjesecom zatvora, ali i protjerivanjem iz Kaknja. O tome je napisao knjigu 'Druže pope, u ime zakona – izlazi iz groba' (2011.).

3.) Na drugoj župi, u Korićanima, na Vlašić-planini, osuđen je na šest godina strogoga zatvora zbog karitativnoga Don Anto Bakovićrada, školovanja nadarenih đaka i liječenja bolesne djece. Sjećanje na te zatvorske dane opisao je u knjizi 'Titov robijaš br. 8986' (2016.).

4.) Po izlasku s druge robije biva udaljen iz Bosne te odlazi na Kosovo, gdje mu biskup Čekada dodjeljuje župu Janjevo. Ondje radi na buđenju nacionalne svijesti kosovskih Hrvata, te u tu svrhu obnavlja veze Janjeva i Dubrovnika. I u Janjevu je kažnjen s dvama mjesecima zatvora.

Iako u teškoj neimaštini i siromaštvu, u Janjevu je izgradio župni pastoralni centar zvan 'Konak'. Osnovao je dječji zbor 'Bijeli anđeli' (u to vrijeme jedan od ponajboljih dječjih zborova u Europi), pokrenuo 'Katon' (Katolički ton) te snimio i izdao dvadesetak gramofonskih ploča pod nazivom Duhovne hrvatske pučke pjesme.

Nakon Janjeva vraća se u Bosnu te u Maglaju gradi svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. Gradeći crkvu, napisao je i knjigu 'Naš Bogdan' (1983.; 2010. novo, prošireno izdanje). U Maglaju je izdao i prvi hrvatski tonski snimak Biblije, pod nazivom Biblija u kasetama, s odabranim dijelovima Sv. pisma.

Gotovo vizionarski, već šezdesetih godina prošloga stoljeća počinje naslućivati problem demografske katastrofe koja bi se mogla dogoditi hrvatskome narodu i cijeloj kršćanskoj Europi te započinje svoju neumornu borbu za osvješćivanjem svih dijelova društva o ovome prevažnom problemu. Bilo je to vrijeme enciklike Humanae vitae pape Pavla VI. te Baković iz Janjeva upućuje Papi pismo podrške 53 majke koje su rodile 648 djece.

Na Prvome općem saboru HDZ-a, u veljači 1990. godine, don Anto je po izričitoj želji predsjednika Tuđmana održao referat o demografskome izumiranju hrvatskoga naroda. Od triju rezolucija usvojenih na tome saboru, don Anto je autor dviju s kojima je HDZ išao na izbore i, kako je znano, pobijedio.

Početkom rujna 1991. godine, u svojoj 60. godini života, kada je buknula oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, javlja se Bakovićdragovoljno u Hrvatsku vojsku. Za svoje djelovanje u Domovinskome ratu dobio je od predsjednika Tuđmana tri odličja: Spomenicu Domovinskoga rata, Red hrvatskoga trolista i Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.

Ostajući dosljedan zalaganju za demografsku obnovu, 1993. osniva Hrvatski populacijski pokret. Unutar pokreta osnovao je i list 'Narod' koji je izlazio do 2013. godine. Punih je 20 godina vodio i Apostolat ljubavi 'Jedna obitelj više'. Vezano uz taj apostolat, izdao je vrlo potresnu knjigu 'Ostaje li Hrvatska bez majki' (1994.). Osim te knjige, autor je još dviju knjiga iz demografije: 'Za jednu bolju Hrvatsku' (2005.) i 'Hrvatska demografska čitanka (2008.).

Godine 2007. objavio je svoje životno djelo 'Hrvatski martirologij XX. stoljeća'. Na istraživanju je radio 17 godina, prikupljajući biografije, fotografije i relevantne zapise o 664 mučenika Crkve u Hrvata (biskupi, svećenici, bogoslovi, sjemeništarci i časne sestre).

O njegovu životu i radu nastao je 2012. godine dokumentarni film Obrada Kosovca 'Od mlade do zlatne mise'.

Povodom smrti don Ante Bakovića, predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković uputio je izraze sućuti obitelji te nadbiskupu i metropolitu vrhbosanskome kardinalu Vinku Puljiću: "S tugom sam primio vijest o smrti don Ante Bakovića, hrvatskoga svećenika i velikoga promicatelja demografske obnove i pronatalitetne politike. Proživio je težak život, robijao više od deset godina, no uvijek se ustrajno, gotovo s mladenačkim zanosom i idealizmom borio za svoj narod, posebice za obitelj, mlade i djecu. Njegova djela ostat će trajno nadahnuće budućim naraštajima", navodi se u poruci.

Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Čet, 28-05-2020, 05:41:10

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.