Hrvatski tjednik
 

 Zašto Slavko Goldstein uporno tvrdi da su članovi njegove obitelji stradali u Jasenovcu kad i u Yad Vashemu piše da su stradali u Srbiji?

U jednome intervjuu u povodu njegove posljednje knjige o tragici i mitomaniji izdavač S. Goldstein nazvan je 'nesumnjivo najboljim poznavateljem' događanja u logoru Jasenovac [1]. Kao prethodnica knjizi na mrežnoj stranici portala Novosti objavljen je njegov članak 'Zločinačka svojstva ustaške NDH' [2]. U tome članku navode se imena i prezimena članova uže obitelji koji su navodno gotovo svi stradali u Jasenovcu. Poimenično se spominju očeva sestra Alma Rosenberg, njezin suprug Aleksandar Aco Rosenberg, njihov 11-godišnji sin Feliks, djed Aron Goldstein, njegova najmlađa kćer Berta i baka Adolfa Goldstein rođ. Reich, koje, kako je navedeno, nema na jasenovačkome popisu.

Među brojnim pogreškama u popisu žrtava na mrežnoj stranici Spomen-područja Jasenovac nalaze se poznati i nepoznati kojima ondje nije mjesto. Neki su stradali negdje drugdje, a neki uopće nisu stradali u Drugome svjetskom ratu. U ovom tekstu zastupljena su sva gore navedena imena iz obitelji Goldstein i Rosenberg, uspoređeni su podatci o žrtvama objavljeni na mrežnoj stranici javne ustanove Spomen-područja Jasenovac (JUSP) [3] s onima iz drugih baza podataka. Rezultati istraživanja pokazuju nevjerojatno veliku količinu nepodudarnosti između navoda S. Goldsteina, podataka iz JUSP-a i zapisa iz arhiva u Yad Vashemu. Do sada nitko nije reagirao niti pokušao upozoriti na to ili tražiti ispravak i/ili brisanje netočnih navoda. To se moglo očekivati od S. Goldsteina tim više što se vjerojatno radi o članovima njegove uže obitelji.

Alma Rosenberg

U poimeničnome popisu jasenovačkih žrtava na mrežnoj stranici JUSP-a [3] nalazi se Alma Rosenberg, otac Aron, rođena 1900., iz Vinkovaca, stradala u Jasenovcu 1942. Ovi su podatci generalno podudarni s navodima u članku MitomanijaAko su podatci o obitelji Slavka Goldsteina, dakle osobe koja se cijeli život bavi ovom tematikom, toliko nepouzdani i diskutabilni, kakvi su tek podatci o ostalim žrtvama. Ovako sve izgleda kao predstava s puno tragike i mitomanije, a malo istine o Jasenovcu.S. Goldsteina. Ime oca Arona dodano je u razdoblju nakon tiskanoga izdanja Poimeničnog popisa žrtava koncentracijskog logora Jasenovac, 1941.-1945 iz 2007. godine [4]. Međutim u arhivu Yad Vashema [5] nalaze se tri odgovarajuća zapisa, u svim trima slučajevima potpuno različitih mjesta smrti. To su Ulma Rosenberg, rođena 1900. u Vinkovcima, stradala u Jasenovcu 1942. Izvor je memorandumski beogradski Spisak žrtava rata 1941-1945: Jevreji, a isti podatak je i u Saveznom popisu žrtava Drugog svjetskog rata iz 1964. godine. Zatim Alma Rozenberg, rođena 1902., u Slavonskoj Požegi, otac Aron, stalno boravila u Vinkovcima, ubijena u Osijeku, 1943. Izvor ovoga diskordantnog podatka također je memorandumski beogradski Spisak žrtava rata 1941-1945: Jevreji [6]. Treći je zapis i najzanimljiviji. Alma Rozenberg, rođena 1885. u kako na skenu originalnoga obrasca piše Vinkovitsi, Jugoslavia. U digitalnome i u skeniranome obrascu piše da je Alma Rosenberg stradala u Auschwitzu. Kao ime oca navedeno je Khaim, majka Yenta. Izvor je ovih podataka sestrična stradale Hermina Abeles. Prema ovim podatcima Alma Rosenberg rođena je 13 godina kasnije od Arona Goldsteina za kojega S. Goldstein navodi da joj je otac. Imena roditelja potpuno su različita. Može se postaviti pitanje tko je ustvari Alma Rosenberg? Inače svjedokinja Hermina Abeles dala je iskaz i o Feliksu Rosenbergu, a njega kao sina svoje tete i stradaloga bratića također spominje Goldstein. O tome više dalje u tekstu pod Feliks Rosenberg. Podudarnosti kao što su grad Vinkovci i imena Alma i Feliks Rosenberg, uz to i rođaci, prelaze granicu slučajnosti i otvaraju prostora sumnji, a i ostale diskrepancije svakako zahtijevaju objašnjenje.

Aleksandar Rosenberg

U poimeničnom popisu jasenovačkih žrtava na mrežnim stranicama JUSP-a do promjene u ožujku 2016. nije bilo Aleksandra Rosenberga, a tada je jednostavno promijenjeno ime Adolfa Rosenberga rođenog navodno 1886.* u Aleksandar-Aco. O ovome Adolfu Rosenbergu bit će još riječi dalje u tekstu. Treba napomenuti da su podatci označeni zvjezdicom od strane djelatnika JUSP-a koji ih smatraju nepouzdanima. U arhivu Yad Vashemu ima 278 zapisa s imenom Aleksandar/Šandor Rosenberg od toga su tri iz beogradskog memorandumskog pamfleta 'Spisak žrtava rata' [6]. Najstariji rođen 1878., iz Osijeka, stradao u Auschwitzu 1942., zatim jedan iz Novog Sada rođen 1906., ubijen u Novom Sadu 1942. i najmlađi rođen 1913. također iz Novog Sada, ime oca Erno je vjerojatno nadimak, navodno je boravio u Zagrebu, a ubijen je 1945. bez navođenja mjesta smrti. Najmlađem od navedenih odgovara iskaz koji je Oskar Kastner dao o svom rođaku Aleksandru Rosenbergu iz Novoga Sada, u trenutku smrti starom 27 godina, rođen od oca Ernesta i majke Malvine, boravio je samo u Novome Sadu i navodi se da je ubijen. Znači da je beogradski propagandni laboratorij uobičajeno žrtvu srpskih kvislinških vlasti pokušao prebaciti na Hrvate. U Yad Vashemu osim iz nepouzdanoga beogradskog izvora nema Aleksandra Rosenberga rođenog 1878., ali postoje iskazi o tri Aleksandra Rosenberga rođena krajem XIX. stoljeća. Najstariji Aleksandar Rosenberg je prema izjavi ujaka rođen 1881. u Ruteniji u dijelu tadašnje Čehoslovačke, roditelji Moritz i Etel, živio je u Novom Sadu i ubijen je 21.01.1942., zatim Aleksandar Rosenberger prema izjavi brata Oskara rođen 1884. od roditelja Maxa i Ernestine u Novom Sadu, a stradao u Auschwitzu i treći je Aleksandar Rosenberg prema izjavi ujaka rođen je 1895. u Beču, ime oca David, živio u Beogradu, u trenutku smrti star 50 godina, znači ubijen je 1945. godine. Dakle u različitima bazama podataka nema zapisa o Aleksandru Rosenbergu žrtvi iz logora Jasenovac.

U jasenovačkome popisu nalaze se dva Feliksa Rosenberga, od kojih je jedan iz Vinkovaca, ime njegova oca je Adolf*, otprilike odgovara po starosti. Pretpostavimo da je otac Feliksa Rosenberga Adolf, a ne Aleksandar kako neki tvrde. U jasenovačkome popisu do ožujka 2016. nalazila su se dva Adolfa Rosenberga iz Srijema, premda se vjerojatno radi o jednoj te istoj osobi. Prvi Adolf rođen 1887., u Grgurevcima kod Srijemske Mitrovice, bez navedenog imena oca, stradao u Jasenovcu 1941. godine. Drugi Adolf Rosenberg rođen je 1886.*, dakle vršnjak prethodnog, ime oca je Moric* također nepouzdano, ali podudarno s imenom oca Aleksandra Rosenberga (1881.) iz Novog Sada. Taj Adolf Rosenberg stradao je u Jasenovcu, 1942. godinu dana kasnije od prethodnog. U Yad Vashemu je jedan zapis prijatelja obitelji o Adolfu Rosenbergu, rođenom navodno 1890. ili prema skeniranom obrascu možda i 1892., iz Srijemske Mitrovice, stradao u Jasenovcu 1942. godine. U promjenama koje su učinjene u jasenovačkom popisu u ožujku 2016. administrator je naizgled obrisao očitog klona Adolfa Rosenberga (1886.*) nastalog kao amalgam imenjaka iz Srijemske Mitrovice i Novog Sada, a ustvari samo mu je ime promijenjeno u Aleksandar-Aco.

Feliks Rosenberg

Već je prije navedeno da se u jasenovačkom popisu nalaze dva Feliksa Rosenberga. Jedan iz Vinkovaca, navodno ime oca Adolf*, navodno rođen 1930.*, stradao u Jasenovcu 1942. i drugi nešto stariji Feliks Rosenberg, sin Rudolfa, rođen 1915., iz Varaždinskih Toplica. Imena Adolf i Rudolf su ekvivalentna. Niti ovaj Feliks nije imao sreće i također je stradao u Jasenovcu 1942. godine. Taj podatak podudaran je s beogradskim 'Spiskom žrtava rata 1941-1945', a isti se nalazi i u arhivu Yad Vashema.. U Yad Vashemu je još jedan zapis o Feliksu Rosenbergu rođenome 1930., iz Vinkovaca , taj dio je isti kao i onaj prvi iz JUSP-a, ali ime oca je Moshe, a ne Aleksandar, a ime majke je Matilda, a ne Alma kako bi se trebalo očekivati i prema iskazu rođake stradao je u Auschwitzu, a ne u Jasenovcu, pa i ovo otvara niz pitanja u svezi navoda S. Goldsteina o svojoj bliskoj rodbini. Griješe li svjedoci iz PodatciIz podataka o godinama rođenja Felicitas i Ružice Müller može se zaključiti kako autori jasenovačkoga popisa kao da se nisu mogli odlučiti koja je od njih majka, a koja je kći. Na kraju kod Felicitas piše nepouzdana godina rođenja  1897.*, a kod Ružice također nepouzdana 1925.*, a prema napomenama moglo je biti i obratno tj. Felicitas 1925., a Ružica 1903. Prema podatcima iz arhiva u Yad Vashemu može se rekonstruirati da je Ružica Müller nastala od Ruže Müller djevojački Broyer, ubijene u specijalnome srpskom  kamionu s plinskom komorom tzv. beogradskoj dušegupki, a Ignjat s jasenovačkoga popisa koji bi joj mogao biti otac je ustvari Ignac, otac jedne druge Ruže Miler udane Švarc, također ubijene u Beogradu, odvedene u logor smrti Sajmište
 
Yad Vashema ili možda Goldstein? Prema trenutačnome stanju jasenovačkoga popisa ime oca Feliksa Rosenberga iz Vinkovaca je i dalje Adolf* uz koje stoji oznaka nepouzdanosti, baš kao i kod godine rođenja, ali u napomenama stoji i ime Aco, kao i u tiskanom izdanju jasenovačkog popisa. Taj hipokoristik će sigurno u pravom trenutku postati Aleksandar. Postavlja se pitanje koji je od dvojice Feliksa vršnjaka i prezimenjaka iz istog gradića stvaran ili je moguća takva podudarnost? Na to pitanje bi mogao odgovoriti samo neki dobar poznavatelj tih događaja.

Aron Goldstein

U jasenovačkom popisu nalazi se ime Arona Goldsteina, rođenog navodno 1872.*, iz Sarajeva, otac Jakob, navodno stradao u Jasenovcu* 1942. godine. Podatak o logoru nepouzdanim su označili sami administratori jasenovačkog popisa. U napomenama se vidi sva nepouzdanost i šarolikost podataka. Primjerice, navedeno je da je stradao u Staroj Gradiški, da je rođen 1877., te da se zove Arnold. Prema najstarijim podacima, onim iz tzv. saveznog popisa iz 1964. prezime je bilo Goštajn. Iz navedenoga je razvidno da se radi o totalno konfuznim i kontradiktornim podatcima. Dodajmo tome da u arhivu Yad Vashema nema ni jednog Arona Goldsteina rođenog oko 1872., niti nekog rođenog u Sarajevu. Jedini Aron Goldstein iz područja tadašnje Hrvatske je Aron Goldstein iz Osijeka, rođen 1889., znači 17 godina mlađi. On je stradao u Auschwitzu 1942. Izvor podataka je beogradski 'Spisak žrtava rata'. Zaključno se može reći da su svi podaci o jasenovačkom Aronu Goldsteinu, pa i oni o mjestu smrti Arona Goldsteina kontradiktorni, a podatak o Jasenovcu kao mjestu stradanja i sami autori naveli su kao nepouzdan, a to će na temelju navedenog zaključiti i svaki objektivni promatrač. Čudno je da osoba, koju u medijima nazivaju 'nesumnjivo najboljim poznavateljem' događanja u logoru Jasenovac nije već reagirala i ispravila netočne navode, tim više što se vjerojatno radi o članu uže obitelji.

Berta Goldstein

U jasenovačkom popisu navedeno je ime Berte Goldstein, rođene navodno 1905.*, iz Sarajeva, ime oca Aron podudarno je s Goldsteinovim navodima, ali prema JUSP-u nije stradala u Jasenovcu, već u Staroj Gradiški i to prema nepouzdanom podatku 1943.*godine. Godina rođenja i godina smrti su navedene kao nepouzdane, a u napomenama se vidi da bi godina rođenja mogla biti i 1910., a godina smrti 1942. Moglo bi se reći da su to detalji, ali takve detalje bi 'nesumnjivo najbolji poznavatelj' događanja u logoru Jasenovac sigurno zapazio i tražio da se korigiraju . Ne morate biti 'nesumnjivo najbolji poznavatelj' ove teme pa da vidite kako u arhivu Yad Vashema nema ni jedne Berte Goldstein rođene oko 1905. godine, također niti jedne kojoj je otac Aron. U Yad Vashemu spominje se jedna Berta Goldstein iz Novoga Sada, ali ona je rođena 1875. i u ovom slučaju prije bi bila sestra nego najmlađa kći Arona Goldsteina. Zanimljiva su i dva zapisa iz Yad Vashema o Berti Goldstein iz Srbije. Prva Berta Goldstein je iz Beograda, radi se o ženi staroj 50 godina, udanoj za Yaakova/Jakova, živjela je u Beogradu u Srbiji, gdje je prema iskazu unuke Elizabet Piade i ubijena. Druga je Berta Goldstein djevojački Elkelei (Alkalaj), rođena 1884. u Nišu, otac Yaakov / Jakov i muž Yaakov /Jakov, živjela u Beogradu ubijena u Zemunu (logor Sajmište) 1942. godine. Iskaz je dao brat ubijene Moshe Alkalaj. Zanimljivo je da je ime oca kod obje Berte Jakov podudarno s imenom oca Arona Goldsteina. Čudna koincidencija, koju bi vjerojatno lako mogao razjasniti 'nesumnjivo najbolji poznavatelj' ove tematike.

Adolfa Goldstein

Prema navodima S. Goldsteina njegova baka Adolfa Goldstein rođena Reich bila je u transportu za Jasenovac, ali našla se na popisu žrtava iz logora Đakovo. U poimeničnome popisu jasenovačkih žrtava na mrežnoj stranici JUSP-a nema Adolfe Goldstein, a osobe takva imena nema ni u arhivu Yad Vashema, a nema niti Adolfe Reich. Prema mrežnoj stranici El Mundo Sefarad [7] na popisu žrtava logora Đakovo nema Adolfe Goldstein, već samo Ernestine Goldštein, rođene 1876. godine, iz Đakova, umrle 18.6.1942. Dakle osoba imena Adolfa Goldstein r. Reich uopće se ne navodi kao žrtva u nekom logoru, što ne znači da možda nije stradala negdje drugdje, ali tada to tako treba i navesti, a sve drugo je nagađanje. U jasenovačkome popisu nalazi se ime Židova Adolfa Rosenberga, nepoznatog imena oca, rođenoga 1872. godine u Karlovcu, stradalog u Jasenovcu 1942. godine. Rođen je iste godine kao i Aron Goldstein, a živio je u Karlovcu kao i djed ili, kako se navodi u biografskome članku u Večernjem listu, pradjed Slavka Goldsteina Aron koji je 1890. stigao u Karlovac i kasnije oženio Adolfu sestru svoga poslodavca Lisandra Reicha [8]. Kontradiktoran podatak možda lapsus lingue ili lapsus scribendi ili možda i nešto treće. U svakom slučaju ovaj Adolf Rosenberg dijeli ime s bakom, godinu rođenja s djedom/pradjedom i grad s oboje. Možda je sve to samo slučajnost u rangu bugarskoga lota. Tu enigmu svakako bi mogao razriješiti 'nesumnjivo najbolji poznavatelj' tih događanja.

Ivo Goldstein

U jasenovačkome popisu nalazi se Ivo Goldstein, prema šturim podtcima, Židov rođen 1905. godine, stradao u Jasenovcu 1942. Podatci o imenu oca, te mjestu i općini rođenja nisu navedeni. U Yad Vashemu nalazi se zapis o Ivi Goldshteinu, rođenom 1895. godine, dakle starijem okruglih 10 godina od prethodno navedenoga. Rođen je u Zagrebu, a tamo je i stradao. Kao godina stradanja prema iskazu šogora Yehoshua Brila navodi se '1940-?'. U svjedočenju četnika Radeke 1942. u Beogradu spominje se Ivo Goldštajn, Židov iz Karlovca, u proljeće 1941. prvo odveden u Zagreb, pa u logor Danicu u Koprivnici, a zatim iz Koprivnice u Liku. Ime Ivo Goldstein nalazi se i na popisu Židova iz logora u Gospiću iz ljeta 1941. godine. Dakle imamo četiri različita podatka o vrlo vjerojatno jednoj te istoj osobi. Prema nekim podatcima moglo bi se raditi o ocu S. Goldsteina. Dvojbe oko identiteta, te one o mjestu i godini smrti možda bi mogao razjasniti i 'nesumnjivo najbolji poznavatelj' događanja u logoru Jasenovac.

O ubijanju djece u Jasenovcu

U Goldsteinovu članku poimenično se navode imena dvojice dječaka, ustvari beba ubijenih u Gradini kod Jasenovca. Prema navodima u članku, to su Mosko Papo rođen 16.3.1942. i Leon Abinun rođen 9. 3. 1942. godine.
Mosko Papo. Žrtve imena Mosko Papo, odgovarajuće starosti nema u jasenovačkome popisu, a ni u arhivi Yad Vashema, pa niti u mogućim inačicama Moise ili Mojsije. U jasenovačkome popisu po godini rođenja i prezimenu najsličniji je Isak Papo, rođen 1942., iz Sarajeva, otac mu je Leon, beba kod koje kao uzrok smrti piše da je strijeljana u Jasenovcu 1942. godine. To nije jedini Isak Papo u JUSP-ovu popisu, ali je jedini kod kojega piše da je strijeljan. Samo malo stariji Isak Papo, rođen 1941., iz Sarajeva, navedeno ime oca je u ovom slučaju Moric, stradao je u Jasenovcu 1942. kao i njegov imenjak. U arhivu Yad Vashema nalaze se četiri zapisa koja su zanimljiva u ovome slučaju. Svima je izvor beogradski propagandni pamflet 'Spisak žrtava rata'. Svi navedeni zovu se Isak Papo i svi su iz Sarajeva. Prvi Isak rođen 1941., otac Salamon, stradao u Đakovu 1942., drugi Isak, također rođen 1941., otac Moric kao i u JUSP-u, stradao u Jasenovcu 1942., treći Isak rođen 1937. otac također Moric, također stradao u Jasenovcu 1942. Ovdje je izvan svake sumnje razvidno da su dvojica od navedenih klonovi, a svi su slični toliko da bude razumnu sumnju u vjerodostojnost svih podataka. U svakome slučaju, traženi Mosko Papo nije naveden niti u jednoj bazi podataka.

Leon Abinun

Leona Abinuna iste ili slične godine starosti (1942.) nema na jasenovačkome popisu na mrežnoj stranici JUSP-a, ali na popisu se nalazi NN-dijete Abinun, pri čemu se radi o ženskome djetetu rođenome 1941. godine, stradalome u Donjoj Gradini kod Jasenovca 1942. godine. Podatci su generalno podudarni s Goldsteinovim navodima o Leonu Abinunu, razlikuju se 'samo' u spolu djeteta i, naravno, u nepoznatome imenu. U arhivu Yad Vashema je Leon Abinun, rođen 1941. u Sarajevu, majka Klara, stradao u Đakovu 1942. Izvor je HOJ (Organization of Yugoslavia Survivors). To je izgleda stvarni Leon Abinun i sudbina mu je tužna, ali nepodudarna s Goldsteinovim navodima. Postoji jedan Leon Abinun na jasenovačkome popisu, rodom iz Sarajeva, ali rođen 1906., stradao navodno 1945.* godine. U napomenama piše da je možda stradao 1942., a to je godina u kojoj je rođen Leon Abinun iz Goldsteinove priče.

Erwin Miller

U svome članku S. Godstein spominje Erwina Millera koji je u svojoj knjizi procijenio broj vinkovačkih Židova stradalih u Drugome svjetskom ratu. Erwin Miller navodno je bivši jasenovački logoraš pa bi prema tome mogao biti relevantan izvor. Navodno je u logoru bio od 1941. do uspješnoga bijega u proboju logoraša 1945. godine. Prema nekim popisima, jedan Ervin Müller bio je u logoru Stara Gradiška u proljeće 1942. O Erwinu Milleru piscu knjige o Jasenovcu ne zna se gotovo ništa, niti točna godina rođenja, niti čime se bavio. Prema pričama, u kasnijem razdoblju svoga života boravio je po kibucima u Izraelu. Život kao da mu je obavijen velom tajni, što je pogodan teren za razne teorije. Uza sve to, jedan Ervin Müller njegovih godina stradao je 1944. u Auschwitzu. Dakle brojne su nejasnoće vezane uz Erwina Millera koje bi trebalo objasniti. Prema nekim navodima, tijekom Drugoga svjetskog rata stradali su mu brat, sestra i roditelji. U jasenovačkome popisu na mrežnoj stranici JUSP-a nalazi se četvero Müllera iz Vinkovaca koji bi mogli odgovarati obitelji Erwina Millera. To su redom Felicitas, Ignac, Robert i Ružica. U napomenama uz njihove osobne podatke može se vidjeti sva zbrka nabacanih podataka. Kod istih osoba navedene su godine rođenja koje se razlikuju u preko 20 godina, u jednom slučaju kod Felicitas Müller gotovo 30 godina. Godine smrti također su nepostojane, isti je slučaj i s mjestom smrti, a u slučaju Roberta Müllera nejasno je i njegovo stvarno etničko podrijetlo. Osim podataka iz beogradskih pamfleta, nema neovisnih izvora koji bi potvrdili da je Felicitas Müller iz Vinkovaca stradala u Staroj Gradiški. Navodnoj vinkovačkoj Felicitas najbolje odgovara Felicita Cipora Miller rođena na području današnje Ukrajine, a tada dijelu Poljske. Ubijena je u jednome manje poznatom logoru 1944. godine. U jasenovačkome popisu nije navedeno ime oca navodno vinkovačke Felicitas Müller pa se ne može sa sigurnošću potvrditi da se u oba slučaja radi o istoj osobi. Kao i u slučaju Felicitas tako i za Roberta Müllera nema drugih podataka osim onih iz beogradskih propagandnih pamfleta, ali o njemu najbolje govore napomene u JUSP-u gdje se navodi kao NN, Hrvat, a ne Židov i da je možda iz Slavonske Požege. Iz podataka o godinama rođenja Felicitas i Ružice Müller može se zaključiti da autori jasenovačkog popisa kao da se nisu mogli odlučiti koja je od njih majka, a koja je kći. Na kraju kod Felicitas piše nepouzdana godina rođenja 1897.*, a kod Ružice također nepouzdana 1925.*, a prema napomenama moglo je biti i obratno tj. Felicitas 1925., a Ružica 1903. Prema podatcima iz arhiva u Yad Vashemu može se rekonstruirati da je Ružica Müller nastala od Ruže Müller djevojački Broyer, ubijene u specijalnome srpskom kamionu s plinskom komorom tzv. beogradskoj dušegupki, a Ignjat s jasenovačkoga popisa koji bi joj mogao biti otac ustvari je Ignac otac jedne druge Ruže Miler udane Švarc, također ubijene u Beogradu, odvedene u logor smrti Sajmište. Navodna jasenovačka žrtva Ignjat Müller najvjerojatnije je iz Zrenjanina i također je ubijen 1941., a sudeći prema 'Spisku žrtava rata 1941-1945: Jevreji' ubijen je u Beogradu. Kako je to nepouzdani izvor, možda se ustvari radi o Ignacu Mülleru iz Sente prema iskazu iz Yad Vashema stradalom u Auschwitzu 1944.

Mnogo je kontradiktornosti u podatcima o žrtvama iz obitelji Goldstein i Rosenberg i nejasnoća koje bi svakako trebalo razjasniti, pogotovo ako bi se radilo o vjerojatnim članovima obitelji, onoga koga neki nazivaju 'nesumnjivo najboljim poznavateljem' događanja u logoru Jasenovac. Navodi o ubijenim bebama također su u kontradikciji s podatcima ne samo iz JUSP-a, već i iz Yad Vashema pa bi i to trebalo razjasniti. Citiranje Erwina Millera čovjeka bez jasne prošlosti, zvanja i zanimanja nije slučajnost već paradigma cijeloga slučaja. U ovom slučaju to bi moglo izgledati kao da se radi o paradigmi zrcalne simetrije vlastitoga života. Ako su podatci o obitelji osobe koja se cijeli život bavi ovom tematikom nepouzdani i diskutabilni, kakvi su tek podatci o ostalim žrtvama. Iz priloženoga je vidljivo da ni podatci o drugim žrtvama nisu vjerodostojniji, a niti izbor u citiranju svjedoka vremena nije dao kvalitativni pomak, baš suprotno. Sve navedene nepouzdane podatke trebalo je već davno provjeriti, a pogreške ispraviti ili ukloniti. Ovako sve izgleda kao predstava s mnogo tragike i mitomanije, a malo istine o Jasenovcu.

M. Koić
Hrvatski tjednik

Izvori:
[1] Slavko Goldstein: ‘Hasanbegović je intelektualac i barem dijelom antifašist, ali on ne prihvaća da je antifašizam pobijedio u ratu’
[2] Slavko Goldstein, Zločinačka svojstva ustaške NDH, 21.03.2016., Novosti.
[3] Pregled i pretraga poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945. (PREGLED I PRETRAGA POIMENIČNOG POPISA ŽRTAVA KCL JASENOVAC 1941.-1945.)
[4] SMREKA, Jelka; MIHOVILOVIĆ, Đorđe. Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac, 1941.-1945. Nn: Istraživanja Spomen-područja Jasenovac do 31. kolovoza 2007., 1. izdanje. Niz: Banalnost zla. Nakl. Spomen-područje Jasenovac. Jasenovac, 2007., str. 1525.
[5] Central DataBase of Shoah Victim Names
[6] Spisak žrtava rata 1941-1945.: Jevreji, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1992.
[7] Spisak Zrtava Fasistickog Terora Logora Dakovo
[8] Biografija Slavka Goldsteina

Hrvatski tjednik

Ned, 31-05-2020, 08:46:00

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.