Hrvatski tjednik
 

 Nisu li komunističke vlasti pobile njemačke zatočenike na prostoru Krematorija i svoj zločin podmetnuli NDH?

U godinama Drugoga svjetskog rata često smo nedjeljom s roditeljima odlazili u posjet prijateljskoj obitelji Spudić u Remetama. Put nas je vodio tramvajem do Mirogoja, a otuda smo nastavljali pješice otprilike do mjesta gdje je danas Krematorij. Tu smo napuštali glavnu cestu kako bismo izbjegli nekoliko velikih zavoja i spuštali se desno livadom u udolinu i zatim se uspinjali strmim puteljkom do prvih kuća u Remetama. Uvijek KrematorijTek što se započelo sa zemljanim iskopom, radovi su naglo obustavljeni, a Zagrebom se pronio glas da su pronađeni posmrtni ostatci veće skupine ljudi za koje se ranije nije znalo. Nazvao sam prijatelja dipl. oec. Ivu Marušića, koji je radio u računovodstvu Gradskih grobalja na Mirogoju da doznam o čemu se radi, a on mi je rekao da je vijest točna i da je vojska ogradila cijeli prostor gradilišta te da se kamionima odvoze posmrtni ostatci u nepoznatome pravcu.smo do Remeta išli samo tim putem, a njime su se koristili i lokalni stanovnici kad su odlazili ili se vraćali iz grada.

Nakon što su se prilike poslije 1945. u gradu donekle smirile, nastavili smo posjećivati obitelj Spudić. No više nismo mogli prolaziti kroz udolinu jer je na početku prečaca osvanula velika ploča sa zabranom prolaza pa smo do Remeta morali ići obilazno glavnom cestom. U selu se šuškalo da je zabrana prolaza uvedena zbog njemačkih zarobljenika koji su smješteni u dnu udoline.

Domaćini su nas savjetovali da se na cesti ne zadržavamo kako ne bismo pobudili sumnju stražara koji su bili skriveni u grmlju. Ali našu je dječju maštu golicala tajnovita priča o ratnim zarobljenicima pa smo ipak kradomice pogledavali prema dnu udoline, ali nikada nismo uspjeli vidjeti neko kretanje ili ljude. Tek bi se ponekad, na kasnome povratku kući, u dnu mračne udoline moglo opaziti slabo žmirkavo svjetlo.

Otada su prošle mnoge godine, naši su se odlasci u Remete prorijedili, a s vremenom i prestali pa je priča o njemačkim zarobljenicima pala u zaborav. Na njih me je na neobičan način početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća podsjetila gradnja zagrebačkoga Krematorija. Tek što se započelo sa zemljanim iskopom, radovi su naglo obustavljeni, a Zagrebom se pronio glas da su pronađeni posmrtni ostatci veće skupine ljudi za koje se ranije nije znalo. Nazvao sam prijatelja dipl. oec. Ivu Marušića, koji je radio u računovodstvu Gradskih grobalja na Mirogoju da doznam o čemu se radi, a on mi je rekao da je vijest točna i da je vojska ogradila cijeli prostor gradilišta te da se kamionima odvoze posmrtni ostatci u nepoznatome pravcu.

Sumnje koje nisu daleko od istine?

Otprilike mjesec ili dva kasnije pojavila se u dnevnome tisku kao velika senzacija vijest da su na obali Save kod Jasenovca, zbog iznimno niskoga vodostaja rijeke, izronile iz pijeska kosti veće skupine ljudi likvidiranih u logoru Jasenovac. Znajući na kakve je sve manipulacije i podvale spremna komunistička vlast da prikrije svoje zločine i pripiše ih drugima, odmah sam posumnjao da su te kosti koje su nakon 40 godina na čudotvoran način „izronile iz pijeska“ zapravo ostatci onih jadnih zarobljenika iz remetske udoline. Ponovno sam nazvao prijatelja Marušića da ga upitam zna li nešto više o tome kamo su preneseni posmrtni ostatci i nisu li vojni kamioni možda krenuli prema Jasenovcu. On se samo nasmijao i kratko odgovorio: možda..., ali ništa više nije želio reći, iz čega sam shvatio da moje sumnje nisu daleko od istine.

Kao što je poznato, gradnja se Krematorija odvijala u okviru komunalnoga poduzeća Gradska groblja i u arhivu te ustanove bi se trebala nalaziti dokumentacija o svim fazama građenja, od iskopa i nalaza na terenu do građevne i uporabne dozvole. Bilo bi zanimljivo pregledati spomenutu dokumentaciju i vidjeti je li se u Gradskim grobljima našao u to vrijeme neki savjesni činovnik koji je nešto zabilježio u vezi s pronađenim posmrtnim ostatcima.

dr. Žarko Domljan
Hrvatski tjednik

P. S.

Nedavno je novinar Dražen Čurić u Večernjem listu objavio izvatke iz knjige ministra kulture dr. Hasanbegovića, u kojoj stoji da je prvi poslijeratni ministar unutarnjih poslova FR Hrvatske Vicko Krstulović donio odluku (u srpnju 1945.) o uklanjanju vojničkih grobalja okupatora. Na temelju te odluke pristupilo se 'poravnanju' ustaških i domobranskih muslimanskih grobova na Mirogoju. Nečuven barbarski i necivilizacijski akt nove komunističke vlasti! Možda su i nakon toga 'poravnanja' kolone vojnih kamiona od Mirogoja kretale prema Jasenovcu!

 

Hrvatski tjednik

Ned, 31-05-2020, 09:10:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.