Hrvatski tjednik
 

Prijepori oko popisa jasenovačkih žrtava

Prateći u javnim medijima prijepor oko popisa jasenovačkih žrtava koji je sastavila Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, u tiskanom i digitalnom obliku, želim doprinijeti njegovu raščišćavanju iznoseći spoznaje do kojih sam došao istražujući sudbinu jednoga od dvojice svojih prezimenjaka s popisa žrtava.

Među podatcima koji su vađeni iz arhivskoga fonda "Dotrščina" u Hrvatskome državnom arhivu, za osobu Nikolu Lipaka, nije vidljivo ime oca, datum i mjesto rođenja (!), a kao prebivalište navodi se Zagreb. Prema tim podatcima, stradao je u logoru Jasenovac, 1942. godine(!), ubijen od redarstva ND Hrvatske. Podatci koji nedostaju upućuju na to da vjerojatno nije rođenjem Zagrepčanin.

Na digitalnome poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945., Nikoli se kao općina i mjesto rođenja navodi ponovno Zagreb (!), ali opet bez imena oca i datuma rođenja (!), s tim da se ovdje godina stradanja ne navodi (!).

Podatci koji nedostaju u oba slučaja, a baš nedostaju oni osnovni po kojima se osobu može identificirati, naveli su me na istraživanje. S obzirom na vlastito podrijetlo, logički je da sam ga potražio u župi Glina. Kao polazna točka istraživanja poslužila mi je crkvena knjiga Stanje duša (lat. Status animarum) župe Glina, iz koje su vidljivi rodbinski odnosi unutar pojedinih obitelji kroz više naraštaja, a upisuju se i važnije napomene i podatci vezani za pojedince. Tamo sam pronašao zabilježenu dvojicu Nikola Lipaka, rodom iz sela Prekopa, a koji su se nastanili u Zagrebu: 1. Nikola Lipak, rođ. 2.V.1906., s napomenom "u Zagrebu na željeznici"; 2. Nikola Lipak, rođ. 4.I.1921., s napomenom "u Zagrebu - oženjen".

U tražilici pokojnika na svim grobljima na području Grada Zagreba, mogu se pronaći obojica: 1. Nikola Lipak, umro 22.IV.1980., u starosti od 74 godine (znači, rođ.1906.!), pokopan na Mirogoju 24.IV.1980.; 2. Nikola Lipak, umro 3.II.2008., u starosti od 87 godina (znači, rođen 1921.!), pokopan na Mirogoju 11.III.2008.

Dakle, nema dvojbe da je Nikola Lipak, naveden u popisu jasenovačkih žrtava istovjetan s Nikolom Lipakom, ovdje navedenim pod rednim brojem 1, koji je proživio svoj vijek nakon rata, sve do 1980. godine. Taj zaključak temeljim na sljedećim činjenicama: Nikola, sin Šimuna (Šime) Lipaka i Barbare (Bare), rođ. Zibar, iz sela Prekopa, općina Glina, u razdoblju između dvaju svjetskih ratova zaposlio se kao bravar na željeznici u Zagrebu. Tamo se oženio, i nastanio u Trnju, radničkome predgrađu opterećenom mnogim socijalnim problemima. Na Trnjanskoj cesti nalazio se i pogon Radionice Državne željeznice (bivše Strojarnice) koji je s vremenom bio nadograđivan raznim radioničkim sadržajima, a u kojemu su zaposlenje našli radnici raznih struka, često doseljenici iz drugih dijelova Hrvatske.

Već je 1919. godine osnovana u Radionici Državnih željeznica prva organizacija KPJ. Nakon “Obznane”, kako je naslovljen dekret vlade Kraljevine SHS, u svibnju 1921. godine, zabranjena je svaka djelatnost Komunističke partije. Komunisti su prešli na rad u ilegali, tj. nezakonitosti. Početkom 1930. članovi Partije u Radionici Državne željeznice donose odluke o ulasku u Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije (URSSJ), a 1937. komunisti su gotovo potpuno preuzeli Pokrajinski odbor URSSJ. Česti su bili štrajkovi, prosvjedne demonstracije, pisani su proglasi, tiskani i dijeljeni letci, i sl. Nakon demonstracija koje je 1939. u Zagrebu organizirala KPH, banska je vlast osudila na zatvor ili deportirala u logor Lepoglava i nekoliko službenika URSSJ, a 24. XII.1940. donijela odluku o raspuštanju i zatvaranju svih podružnica URSSJ u Zagrebu i u Banovini Hrvatskoj. Sredinom travnja 1941. KPH izdaje direktivu o skupljanju oružja, nakon čega su uslijedile akcije provaljivanja i otimanja oružja iz vagona vojnih transporta u kojima su sudjelovali članovi udarnih skupina koje su osnovane u svim pogonima na željeznici. Organizirani su tečajevi za rukovanje oružjem, vršene sabotaže strojeva, motora i uređaja. (Izvor: Marija Sentić i Narcisa Lengel-Krizman, “Revolucionarni Zagreb 1918.-1945. godine. Kronologija.” Zagreb, 1979.)

Nikola Lipak tijekom 1930. bio je vrlo aktivan u radničkome pokretu pa je dospio u evidenciju Političkoga odsjeka strazarsko mjesto logor Jasenovac bigRedarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kao simpatizer zabranjenoga komunističkog pokreta. Naime, u tome razdoblju obnašao je dužnosti člana Upravnih odbora u više radničkih kulturno-prosvjetnih društava koja su djelovala u sklopu URSSJ, u kojemu su komunisti imali vrlo raširenu djelatnost i utjecaj. Rad tih društva vlasti su zabranjivale i raspuštale (Izvor: Josip Cazi, “URSSJ i rad komunista u njemu, 1920.-1940., Knjiga druga, Na političkoj liniji KPJ.” Zagreb, 1978., str. 303-306, 356-359).

U svibnju 1940. godine ušao je, kao jedan od osnivača, u Nadzorni odbor Stručnog društva željezničkih radnika Banovine Hrvatske. Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu tražilo je zabranu osnivanja Društva jer se nekoliko osnivača, a među njima i Nikola, nalazilo u evidenciji, a povezivalo ih se s udruženjima čija je propaganda bila JasenovacIz svega navedenoga vrlo je jasno zbog čega je Nikola Lipak završio u Jasenovcu. Vrijeme i okolnosti njegova uhićenja i zatvaranja nisu ni pobliže poznati, no podatak iz arhivskog fonda “Dotrščina” navodi 1942. kao godinu Nikolinoga stradanja u Jasenovcu. Možda je to godina njegova uhićenja i zatvaranja u Jasenovac, ali sigurno nije i godina stradanja.komunistička. Banska vlast Banovine Hrvatske postupila je u skladu s mišljenjem Redarstvenog ravnateljstva. (Siniša Lajnert, “Stručno društvo željezničkih radnika”, u: “Željezničar”, br. 827, listopad 2014., str.20.)

Planuo je Drugi svjetski rat

Kod Nikole i njegove supruge Agneze, koji su stanovali na Trnjanskom zavoju, održavani su sastanci odbora AFŽ-a, sastajali su se i sklanjali "ilegalci", prenosio ilegalni materijal, a “posredstvom AFŽ-a prebacivan je velik Jasenovacki logoribroj Zagrepčana na oslobođeno područje”. (Izvor: Mira Kolar-Dimitrijević, “Zagrebačka općina Trnje u radničkom i komunističkom pokretu i socijalističkoj revoluciji”, Zagreb, 1981., str.165).

Iz svega navedenoga vrlo je jasno zbog čega je Nikola Lipak završio u Jasenovcu. Vrijeme i okolnosti njegova uhićenja i zatvaranja nisu ni pobliže poznati, no podatak iz arhivskog fonda “Dotrščina” navodi 1942. kao godinu Nikolinoga stradanja u Jasenovcu. Možda je to godina njegova uhićenja i zatvaranja u Jasenovac, ali sigurno nije i godina stradanja.

Da je Nikola Lipak bio zatvoren u logoru Jasenovac, potvrđuju i objavljeni dokumenti u knjizi Antuna Miletića, “Koncentracioni logor Jasenovac 1941.-1945., Dokumenta, Knjiga 2”. Iz njih je vidljivo da je Nikola bio živ, i bio predviđen za razmjenu 27. ožujka 1944. godine (str. 726). Interesantno je da se u istome izvješću navodi da "naše zarobljenike u zadnje vrijeme redovno ne ubijaju", te "mnogi drugovi pa čak i oficiri i komandanti javljaju se na rad u Njemačku... dok ima dosta pojava da mnogi partizani ne će da idu u razmjenu” (str. 728). Nije razmijenjen jer partizani nisu doveli dogovoreni broj zarobljenih ustaša na razmjenu pa je sljedeća razmjena dogovorena za svibanj (str.736).

Iz "spiska GŠ NOV i PO Hrvatske iz 1944. lica za koje se traži zamena - spisak drugova koje treba tražiti kod Titov Jasenovaczamjene", pod rednim brojem 29 nalazi se "Lipak, željezničar" (str. 849).

Dakle Nikola je bio u logoru Jasenovac, ali tamo je bio živ u ožujku 1944., pripreman za razmjenu, a nije stradao 1942. godine koju navodi arhivski fond "Dotrščina" iz HDA, a na koji se oslanja i jasenovački popis.

U objavljenim izvorima i literaturi za sada nisam pronašao ništa o njegovoj daljnjoj sudbini, kada i kako je izašao iz logora Jasenovac. Možda pri razmjeni u svibnju 1944. godine, ili kojom drugom zgodom, ili je u logoru dočekao kraj rata.

Kako god bilo, Nikola Lipak, “željezničar”, nastavio je život sa svojom suprugom Agnezom na zagrebačkome Trnju. Umro je kao umirovljenik, od infarkta u 74-oj godini, u stanu, dana 22.IV.1980., kremiran u Beogradu i pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Dakle Nikola Lipak stradalnik je logora Jasenovac samo ako je bio zatvorenik u logoru, ali ne stradalnik životom. S obzirom na to da jasenovački popis žrtava donosi imena smrtno stradalih ljudi u tome logoru, Nikola Lipak ne bi smio biti na tome popisu.

Tomislav Lipak
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pon, 18-11-2019, 22:17:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.