Hrvatski tjednik
 

 Brzo su jugokomunisti 1945. rješavali izbjegličku krizu

Izbjeglički valovi Afrikanaca i Azijata prema srednjoj Europi u 2015. godini sliče donekle na hrvatske izbjegličke valove u smjeru Bleiburga u 1945. LiberalizamOno što komunizam nije uspio putem Gulaga ili Gologa, njegova matrica liberalizam i njegovo dijete, EU i globalizam, čine danas mnogo elegantnije: stvaranje amorfne mase ljudi bez povijesne memorije, bez identiteta, i bez ikakvih nacionalnih korijena. Nestanak Hrvata sa zemljopisne mape danas je postala ozbiljna stvarnost.godini. Hrvatska vlada i razne provladine udruge u velikoj su žurbi da pokažu svijetu svoje suživotno i samaritansko lice, i to prvenstveno iz straha da Bruxelles ili Washington slučajno ne prozovu Hrvatsku „šovinističkom“, „netolerantnom,“ desničarskom“ ili, ne daj Bože, „ustaškom“ državom. Potrebno se, stoga, na svaki mig Bruxellesa i Washingtona servilno pokloniti, osim, dakako, kada je riječ o isporuci udbaških serijskih ubojica njemačkome pravosuđu. No za fingiranu gromoglasnu brigu prema današnjim afroazijskim izbjeglicama, postoje i skriveni psihološki razlozi.

Afroazijske izbjeglice došle su danas hrvatskoj polit-medijskoj klasi kao naručene. Čim prorežimski novinari, ili tzv. eksperti za emigracije, više pokazuju slike žednih afroazijskih izbjeglica, manje se oni osjećaju dužnima spominjati nadrealnu smrt stotina tisuća hrvatskih izbjeglica na istoj ruti u ljeti 1945. „Potrebno je da „civilno društvo“ „senzibilizira“ hrvatske građane za patnje afričkih i azijskih izbjeglica“ – ispraznice su koje prenosi većina hrvatskih medija. Kako molim? Opet dolazi na vidjelo boljševički nadri-rječnik koji propagandistički zamjenjuje ulogu subjekta s objektom — dakako u modernome liberalnom izdanju. Takozvano današnje „civilno društvo“, ili, rečeno hrvatskim rječnikom, građansko društvo, partizani i jugokomunisti 1945. g. fizički su uništili u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu. A glede nekoga „senzibiliziranja“ današnjih Hrvata, i tu su komunist i u ljeti 1945. godine najbolje pokazali svoje senzibilne senzore nad hrvatskim izbjeglicama u Bleiburgu.

Nije tada u ljeti 1945. bilo niti kamera, niti Crvenoga križa, niti dežurnih medijskih samaritanaca. Tada su od Kočevskoga Roga do Karlovca, od Kranja do Kikinde, jugoslavenski partizani ubijali, mrcvarili i bacali u jame tisuće hrvatskih građana, građanki i tisuće folksdojčera. Brzo su jugokomunisti rješavali izbjegličku krizu.

EU: Sustav koji ždere narode

Postoji razni oblici likvidacije naroda; počevši izgladnjivanjem ili masovnim fizičkim likvidacijama, ali postoje i likvidacije koje danas nose čedno ime „integracija“. U praksi današnje EU riječ „integracija“ kodno je ime za prisilnu zamjenu stanovništva, ali i za doseljavanje ljudi različitih genotipa, radikalno suprotnih religija i sasvim oprečnih povijesnih memorija. Hrvati se danas nalaze pred mnogo većim povijesnim izazovom nego 1941. ili 1991. godine. Baš kao i ostali narodi Europe i Amerike, Hrvati su žrtve raznih transrodnih i transnacionalnih utopija koje im govore da će prihvatom milijuna neeuropskih izbjeglica konačno povijest stati i konačno nastupiti multikulturalni raj na zemlji.

Ono što komunizam nije uspio putem Gulaga ili Gologa, njegova matrica liberalizam i njegovo dijete, EU i globalizam, čine danas mnogo elegantnije: stvaranje amorfne mase ljudi bez povijesne memorije, bez identiteta, i bez ikakvih nacionalnih korijena. Nestanak Hrvata sa zemljopisne mape danas je postala ozbiljna stvarnost. Uskoro će hrvatski profesori u gimnazijama morati zabraniti lektiru književnika Marka Marulića, jer će njegova heroina Judita sloviti kao „rasist“, koja koristi „govor mržnje“ protiv Arapa i Afrikanaca. Ne će niti Srbi bolje proći. Ada Ciganlija, mjesto gdje su jugokomunistički partizani u zimi 1944. likvidirali dobar dio beogradske građanske klase (tzv. „civilnog društva“) bit će preimenovana u vrstu egzotične „Ade Romanlije...“

dr. sc. Tomislav Sunić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pon, 18-11-2019, 23:41:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.