Hrvatski tjednik
 

 Pitanje Stepinčeva vojnog dušobrižništva

Povjerenstvo za razgovore između Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve (SPC) osnovano je s dobrom namjerom da se smire tenzije koje bi ImenovanjeNaime, papa Pio XII. imenovao je Stepinca vikarom oružanih snaga još 8. prosinca 1939., dakle još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije - uz odredbu da to imenovanje stupa na snagu u slučaju bilo kojega oružanog sukoba. Početkom rata na području Jugoslavije ta je odluka i službeno potvrđena od strane Vatikana. Dakle nije se odnosila na ustaše, nego na sve.mogle uslijediti nakon Stepinčeve kanonizacije. Osobno vjerujem, a povijesna iskustva to potvrđuju (kao u slučaju kanonizacije Nikole Tavelića čemu se dugo protivila komunistička vlast u Jugoslaviji) da nikakvi vanjski utjecaji ne mogu promijeniti internu odluku Crkve zasnovanu na crkvenim propisima. Odgoda je uvijek moguća i stvar je procjene trenutka, ali ne mislim da bi Crkva, tj. Papa, mogli podleći pritiscima izvana. Jer ako je cilj povjerenstva smirivanje napetosti, scenarij koji bi rezultirao time da Stepinac ne bude kanoniziran zbog prigovora Srpske Pravoslavne Crkve, izazvao bi daleko teže posljedice, tj. odnosi Katoličke Crkve i SPC-a bili bi trajno narušeni i nepopravljivi.
Š
Izjave srbijanskih političara o bl. Alojziju Stepincu nisu nikakva novost i naivno bi bilo očekivati da se promijene. Njihovo je pravo da ne vole Stepinca, ali kada to izražavaju kao predstavnici vlasti na teritoriju Hrvatske, onda je to krajnje neprimjereno i dodatno zaoštrava ionako loše hrvatsko-srpske odnose. Ovdje je mnogo bitnije mišljenje vodstva SPC-a, koje također ne može nitko siliti da voli Stepinca, ali nije prihvatljivo da se miješa u proces Stepinčeve kanonizacije, tj. internu stvar Katoličke Crkve, kao što bi bilo neprimjereno da se Katolička Crkva miješa u interne stvari SPC-a.

Glede Stepinčeve dužnosti vojnoga vikara, ponavljam ono što sam već ovih dana tvrdio. Kardinal Stepinac bio je vojni vikar, ali ne ustaški, nego za sve katolike vojnike na području bivše Kraljevine Jugoslavije i kasnije NDH. Naime, papa Pio XII. imenovao je Stepinca vikarom oružanih snaga još 8. prosinca 1939., dakle još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije - uz odredbu da to imenovanje stupa na snagu u slučaju bilo kojega oružanog sukoba. Početkom rata na području Jugoslavije ta je odluka i službeno potvrđena od strane Vatikana. Dakle nije se odnosila na ustaše, nego na sve.

Spašavanje nedužnih

Pavelić je osobno znao imenovati pojedine svećenike za vikare, ali ne i Stepinca. Ponavljam, Stepinac je imenovan od Vatikana, a ne od ustaške vlasti, tj. odgovoran je bio samo Svetoj Stolici i ustaška vlast nad njim nije imala nikakve nadležnosti. Sve oružane formacije u Europi imale su svoje vojne vikare i kapelane i to je bilo tada uobičajeno, bez obzira o kojoj je vojsci riječ, jer je bilo nužno da vojnici imaju na raspolaganju svoje duhovnike, bilo za ispovijed bilo za bolesničko pomazanje i sl. Svećenici su samo mogli doprinijeti tome da se vojnici ponašaju kršćanski tj. humano, a to što nisu svi tako postupali, njihov je osobni izbor. I u partizanskim redovima bilo je katoličkih svećenika, naročito u Dalmaciji i Istri, a najpoznatiji među njima bio je zagrebački župnik župe sv. Marka msgr. Svetozar Ritig.

Stepinac ni njemu ni drugima nije branio da djeluju među partizanima, smatrajući da je korisno da se i tamo duhovno djeluje. Biti duhovnik neke vojske ili pak vojnik, bez obzira o kojoj se vojsci radi, ne znači i podržavati politiku režima čija je ta vojska ili ponašanje pojedinih vojnika, nego obavljanje svoje svećeničke ili pak vojničke dužnosti, a kako je tko obavljao tu dužnost, mora se gledati pojedinačno, a ne generalizirati. Stepincu se tu nema što prigovoriti, naprotiv, ponajprije zahvaljujući njemu i mnogim drugim duhovnicima u raznim vojskama, spašeni su životi mnogih nedužnih.

prof. dr. sc. Miroslav Akmadža
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 19-11-2019, 09:15:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.