Hrvatski tjednik
 

 Bruxelles priprema monitornig nad Dorhom

U nastavku munchenskoga suđenja bivšim čelnicima Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, zbog sudjelovanja u ubojstvu emigranta Stjepana Đurekovića 1983. u Njemačkoj, sljedećih mjeseci možemo očekivati i nova 'iznenađenja' o svim načinima kojima je vladajući sustav u Hrvatskoj opstruirao ovaj proces i štitio optuženike, ali i ovo što se dosad čulo u sudnici sasvim je dovoljno za spoznaju žalosne istine: pravosuđe, ili njegov značajan dio, do te je mjere instrumentaliziran od strane moćnih pojedinaca i krugova te vladajuće ideologije da se ono pretvorilo u svoju suprotnost: u mehanizam zaštite aktera bivšega komunističkoga režima, odnosno njegovih najgorih pojedinaca.

Hrvatska vlast je, kao što je svima poznato, sve pokušala da, prvo, ne izruči Perkovića i Mustača njemačkome pravosuđu i da ne postupi po europskome uhidbenom nalogu pa je izglasala tzv. lex Perković, zatim htjela i Ustav promijeniti da spriječi izručenje, i sam Dorh je, na čuđenje svakoga normalnog čovjeka, pisao žalbe na odluku Suda o prihvaćanju njemačkoga naloga, vlast je, onda, odugovlačila s predajom partijske arhive, a drugo, kad je već do izručenja došlo, činila i čini sve da Perković i Mustač ne budu osuđeni.

Količina institucionalnih i izvaninstitucionalnih napora da se spase dvojica osumnjičenih sudionika u jednome brutalnome ubojstvu NaporiKoličina institucionalnih i izvaninstitucionalnih napora da se spase dvojica osumnjičenih sudionika u jednome brutalnome ubojstvu nevjerojatna je i dosad nezapamćena. Njemački sudac Manfred Dauster koji vodi ovaj proces vjerojatno se u čudu pita o kakvoj to državi riječ. Retorički je krajem prošloga tjedna zaključio da Hrvatska nema razloga potpuno ne surađivati jer je jugoslavenski režim ionako propao.nevjerojatna je i dosad nezapamćena. Njemački sudac Manfred Dauster koji vodi ovaj proces vjerojatno se u čudu pita o kakvoj to državi riječ. Retorički je krajem prošloga tjedna zaključio da Hrvatska nema razloga potpuno ne surađivati jer je jugoslavenski režim ionako propao. Neslužbeno doznajemo da uskoro slijedi prijedlog Bruxellesu da se uspostavi monitoring nad Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, ne samo zbog očevidnih nezakonitih postupaka u postupku protiv Perkovića i Mustača, nego i zbog nekih drugih zvučnih slučajeva, navodno i zbog postupaka protiv bivšega premijera Ive Sanadera.

Gospođe Jelena Vitezica, hrvatska, i Maria Rodriqest, talijanska državljanka, krajem prošloga tjedna su svojim nastupom u njemačkoj sudnici sve gore navedemo ilustrirale. Rekle su da ne mogu svjedočiti jer su u strahu za vlastiti život. Izložene su opasnim prijetnjama u Hrvatskoj i iz Hrvatske. Sud će im dodijeliti posebne njemačke odvjetnike koji će paziti da svojim iskazom na ugroze sebe ili koga drugoga svoga te će dobiti nove pozive za svjedočenje. Bude li i dalje teškoća, uslijedit će sudska intervencija posredstvom diplomacije protiv Hrvatske.

Njih dvije su 2007. bile u zagrebačkom hotelu Laguna u društvu s Josipom Perkovićem i s Udbinim ubojicom Vinkom Sindičićem. Sindičić je zbog atentata na emigranta Nikolu Štedula odležao 15-godišnju zatvorsku kaznu u Škotskoj. Po povratku u Hrvatsku puklo je između njega i Perkovića jer je Sindičić smatrao da je u materijalnome smislu ostao kratkih rukava i za to krivio Perkovića. Tražio je od njega da mu vrati novac ili će na suđenju Pratesu reći sve što zna. Na procesu protiv Krunoslava Pratesa 2008. dao je optužujući iskaz protiv Josipa Perkovića. Perković je kasnije posredstvom svoga odvjetnika Nobila tužio Sindičića za davanje lažnoga iskaza pred Općinskim sudom u Rijeci.

Prijetnje Sindičićeve odvjetnice

Riječki Dorh saslušavao je Jelenu Vitezicu. Pozvala ju je općinska državna odvjetnica Suzana Gracin, ali saslušavale su je druge svije odvjetnice u posebnoj prostoriji, tražile od nje da napiše sve potankosti oko svoga svjedočenja u slučaju Prates, zaprijetile da o tomu ne smije reći ni riječ u javnosti jer je taj predmet „najveća državna tajna" . Ovoj svjedokinji prijetila je i odvjetnica Vinka Sindičića govoreći da je svojim iskazom uništila gospodina Perkovića. Gospođa Maria Rodriqest rekla je u Munchenu da živi u Italiji, vodi neke parnice u Hrvatskoj, ali da stalno dobiva prijetnje iz Hrvatske s nepoznatih telefonskih brojeve, koje su se nastavile i kad je promijenila svoj broj, dobiva prijetnje ucjenama da će biti objavljeni intimni dijelovi njezina života i sl.

Dvije svjedokinje su, dakle, izravno optužile Dorh da ih ucjenjuje i prijeti. Odvjetnik Josipa Perkovića Anto Nobilo, kao što se i očekivalo, kratko je rekao ovih dana da one jednostavno lažu. To je zapravo jedini odgovor koji se čuje svih ovih tjedana i mjeseci od VukušićPokazalo se da Vukušić jednostavno raspolaže s toliko dokaza da mu je Sud produljio svjedočenje na još nekoliko dana te će se iznova kao svjedok pojaviti krajem veljače. Što ćemo čuti i vidjeti, tek ćemo doznati, ali zacijelo osim dosad viđenih dokaza koji snažno terete optuženike, slijede, čini se, još i uvjerljiviji - trake sa snimljenim razgovorima između Krunoslava Pratesa i Branka Traživuka koje govore o vezi Prates, Perković i ključ garaže.strane Perkovićeve i Mustačeve obrane na pojavu svjedoka i dokumenata koji potvrđuju optužnicu i koji, kako sada stvari stoje, njihovu poziciju čine bezizglednom.

Na sličan način pokušali su diskreditirati i svjedoka Božu Vukušića. Sudac je dopustio Nobilu i ostalim odvjetnicima optuženika da dan i pol kvaziargumentaciojom tipa ad hominem pokušavaju osporiti njegovu vjerodostojnost, poentirati na činjenici da Vukušić nema izravnih spoznaja o Perkovićevom sudjelovanju u ubojstvu Stjepana Đurekovića, kao da je to uopće bilo sporno, Nobilova pomoćnica, odvjetnica Lidija Horvat, tražila je od Općinskoga suda u Splitu da izvuče bilo što što bi moglo kompromitirati svjedoka Vukušića...

Pratesove laži

No kad je došao trenutak da Vukušić govori ono zbog čega je i pozvan, sasvim je mirno izvadio na stol i sudu predao dokumente koji potvrđuju izravnu umiješanost optuženika u likvidaciju Stjepana Đurekovića. Bio je to KOS-ov dokument o kojemu smo pisali prije dva tjedna, ali bili su to i drugi dokumenti jednako snažni argumenti u potkrijepi optužnice. Pokazalo se da Vukušić jednostavno raspolaže s toliko dokaza da mu je Sud produljio svjedočenje na još nekoliko dana te će se iznova kao svjedok pojaviti krajem veljače. Što ćemo čuti i vidjeti, tek ćemo doznati, ali zacijelo osim dosad viđenih dokaza koji snažno terete optuženike, slijede, čini se, još i uvjerljiviji - trake sa snimljenim razgovorima između Krunoslava Pratesa i Branka Traživuka koje govore o vezi Prates, Perković i ključ garaže.

Vjerojatno ćemo nešto doznati i o komunikaciji između odvjetnika Nobila i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića kojega Nobilo obavješćuje da se susreo sa Sindičićem i da je on u potpisanoj izjavi promijenio iskaz, odnosno svoj iskaz na suđenju Pratesu proglasio lažnim. Dakako, osim Vukušića, gospođa Vitezica i Rodriqest, optužnicu je prisnažio i konobar Petar Kegelj koji je prisustvovao razgovoru između Krunoslava Pratesa i Stjepana Đurekovića u kojemu Đureković kazuje Pratesu da će u četvrtak doći u tiskaru i ostaviti tekst, u tiskaru – garažu u kojoj je i likvidiran jer je to dojavljeno Perkoviću koji je predao, po optužnici, ubojicama ključ garaže što mu ga je dao Prates. I vlasnik garaže Gottfred Gesierich izjavio je pred sudom da nije Pratesu dao rezervni cilindar kao što je Prates uz, prije toga, u promijenjenom iskazu tvrdio i dodao da taj cilindar uporabio kod mijenjanja brave.

Ovo je bio dodatni dokaz da Prates ne govori istinu. Sudu su prezentirani novi dokumenti, uz ostalo Titova Direktiva iz 1972. u kojoj podređenim partijskim i izvršnim tijelima naređuje najodlučniju borbu protiv „kontrarevolucionara". Preslušan je i snimljeni razgovor Bože Vukušića s Ivanom Lasićem Gorankićem, šefom odjela za emigraciju pri Saveznome sekretarijatu unutrašnjih poslova koji kaže da mu je Perković rekao da je ubojstvo Đurekovića idealno obavljeno. S obzirom na sve što se dosad čulo u Munchenu, čini se da je Josip Perković u gotovo izgubljenoj situaciji. U nešto boljoj zasad je Zdravko Mustač, ali kako neslužbeno doznajemo, tek slijedi prezentacija dokaza protiv njega.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 12-11-2019, 00:19:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.