Hrvatski tjednik
 

Kako biti i ostati dugovječan mali sluga velikih gazda

Hrvati moraju pod svaku cijenu srušiti Ivu Josipovića s mjesta predsjednika Republike, što znači da i ovaj novinar mora 'dat' ruku'. Razloge zašto je to prijeko potrebno zna svaki normalan i običan Hrvat, a ako ne zna, dovoljno je pročitati tekst 'Deset savjeta Kolindi' iz pera Benjamina Tolića u Hrvatskom slovu od 12. rujna. Kolinda grabar KitarovićTih 'deset savjeta' ili razloga zašto rušiti Josipovića mogu se sažeti u jedan jedini - veleizdaja. Josipovića po portalima obično nazivaju 'lignjom', što znači blijedim ili pak crvenkastim morskim stvorom iz obitelji mekušaca - bez kralježnice ili, pak, s tanušnom tvorevinom koja joj gotovo nimalo ne sliči. Ja, evo, koristim bitno jači izraz, ne zbog toga što bi on bio gori Mesić i od samoga Mesića - on to jest samo stoga što je širokim narodnim masama kao takav teže prepoznatljiv - već prije svega stoga što bi protega veleizdaje u Hrvata na najvišem reprezentativnom mjestu i na četvrti mandat bila nacionalna noćna mora, koju se konačno mora prekinuti.

Planetarni rariteti

O Josipovićevoj suparnici Kolindi Grabar-Kitarović na ovim stupcima pisao sam 30. siječnja s dužnim Javno mišljenjeVijest od petka 12. rujna da, po nalazima agencije '2x1' na uzorku od 2222 ispitanika, Kolinda Grabar-Kitarović dobiva 52,6 posto glasova ili pobjedu u prvom krugu s 5,2 posto razlike nad Josipovićem bila bi dobra, da ispitivanje javnog mišljenja nije postalo jednom od najprljavijih rabota u hrvatskoj politici. To nije ni čudo, ako se zna da je prva takva agencija, Puls - prethodnik današnjeg Ipsosa, splitske tvrtke u 100-postotnom 'francuskom' vlasništvu - nastala još 1993. u krugu splitskih, tada sorosevskih, a prethodno marksističkih profesora, na čelu sa Srđanom Vrcanom, čije je kodno ime u vjerojatno nadređenoj 'tvrtki' bilo 'Časlav'. Stoga potrebno je i dobre vijesti iz ove struke uzimati 'cum grano salis'oprezom i to manje prema njoj, a puno više prema cijeloj sadašnjoj hrvatskoj diplomatskoj kasti, čiju karijerističku - a na najvišem mjestu opet veleizdajničku - narav primjereno utjelovljuje njena sadašnja šefica, Vesna Pusić. Jesmo li ikad doista pomislili u kojoj su mjeri spomenuta šefica ili njen su-nad-šef koji, evo, sada traži drugi mandat zapravo planetarni rariteti, čak i u usporedbi s takvim državama kao što su Ruanda ili Burundi? Napravimo konačno i taj napor i pronađimo gdje to još, osim u Hrvatskoj, predsjednik države pred svjetskim moćnicima, Josipovićumjesto da svom svojom snagom, dušom i srcem brani - lažno optužuje vlastiti narod za njegovanje nekakvih 'fašističkih' 'zmija' u vlastitim njedrima ili prkosno paradira sa špijunima neprijateljskih država među svojim osobljem? I gdje to još, osim u Hrvatskoj, ima ministrica, osoba 'broj dva' u vladi, koja tako očito radi protiv vlastite zemlje? I to zemlje koja je, uz cijenu desetaka tisuća pobijenih i golema razaranja, presudno doprinijela pobjedi nad totalitarnim agresorom i završetku rata, slobodi i demokraciji 'na ovim prostorima', a koju ta ista ministrica optužuje za agresiju na narod i državu (BiH) za čiji je opstanak možda najviše zaslužna - i za to bila 'nagrađena' tretmanom koji se obično rezervira za poražene i napadače?! 'Daytonski mirotvorac' Richard Holbrooke je, recimo, hrvatske branitelje, koji su svojom krvlju i životima oslobodili znatan dio, Bože mi oprosti, 'zapadnog Balkana' od brahijalne velikosrpske agresije, nazvao, prema tada poznatom filmu Quentina Tarantina o jednoj skupini osobito okrutnih i gnusnih zločinaca, 'Psima iz slivnika' ('Reservoir Dogs').

Ali, dobro, ostavimo to po strani - to bi ionako trebala biti opća mjesta - i okrenimo se onome što se trenutno zbiva u prvom od dvaju presudnih izbornih okršaja za hrvatsku budućnost i opstanak, ovom predsjedničkom. Za početak, Kolindi Grabar-Kitarović s mnogih strana stižu zahtjevi da (pro)govori 'jasno' i 'bez uvijanja u diplomatski celofan'. Naravno, da one najvažnije - recimo, od onih da se vrati Tuđmanovu putu, a napusti Mesićeve i Josipovićeve stranputice, do onih da zatvori nametničke niše prije svega doživotnih bivših predsjednika - trebaju biti izgovorene jasno i bez uvijanja.

„Šćeto-neto" muljanje

Zanimljivo je, međutim, da, s potpuno suprotnim motivima, ovu istu 'jasnoću' i 'neuvijanje u diplomatski celofan' traži i njezin protivnik Josipović - upravo on, agnostik i čovjek koji je 'zacrvenio Hrvatsku', a koji ako treba i po crkvama i proštenjima neumorno pokušava uloviti glasove eventualno neukih vjernika i općenito 'crnih', traži od drugih da govore 'šćeto-neto'! Tako ju, recimo, u nekakvom kvazi-intervjuu u Večernjem listu od 22. kolovoza Josipović šibicarskom lukavošću pokušava istjerati na čistinu i ukazati na njezinu dvoličnost na dvjema, ne presudnim, ali na svoj način vrućim temama: njenom odnosu Mesićprema homoseksualcima i, kako on kaže, 'ćirilici' (iako nije riječ ni o kakvoj ćirilici, već o potrebnom pragu za ostvarivanje jezičnih prava nacionalnih manjina).

Tako na servilno pitanje novinarke Ivanke Tome ('upozoravate na problematične izjave vaše kandidatkinje, na nedostatak jasnog stava'), Josipović odgovara: 'Da, iznosi pitijske stavove ne bi li zadržala naklonost rigidno desnog dijela biračkog tijela. Usput se nastoji maskirati i pokazati se i centru kao prihvatljiva kandidatkinja, u stavovima slična meni. Ali, razlika je među nama ogromna! Mi imamo bitno različite stavove i vrijednosti. Evo, pitali su je što misli o ćirilici. Kaže važnije je što su ljudi gladni i nemaju posla. Frazom, spajanjem krušaka i jabuka izbjegava odgovor. Kad je riječ o pravnom uređenju istospolnih zajednica, kaže da ljudi koji žive u njima ne žele da ih se etiketira. Neka ih pita što žele! Nada se, desnica će njezine izjave pročitati kao odbijanje zakona o istospolnim zajednicama, centar i liberalni dio društva kao podršku istospolnim zajednicama'.

'Razlika je među nama ogromna, mi imamo bitno različite stavove i vrijednosti!', ovo bi za početak bio odgovor svim brojnim Josipovićevim propagandistima u režimskim, oligarhijskim ili 'mainstream' medijima, koji, obratno, tvrde da su oni isti ili barem bliski. Dalje, zanimljivo da je ova njena ambivalentnost jako hdzuzbudila Josipovića, koji se pak vlastitom ambivalentnošću želi domoći čak 15 posto HDZ-ovih glasača - a prema ispitivanjima navedenih izvorno udbaških agencija, to će mu i poći za rukom. Uzbudilo je njega, koji je kao kamen stanac i uz Srbe i uz pedere, a mene, recimo, koji se izričito protivim homo-mimohodima i ćiriličnim tablama u Vukovaru, nije gotovo nimalo! Kako je to moguće?

Evo ovako: gospođa Grabar-Kitarović dovoljno je dugo živjela u SAD-u i zapadnom svijetu, a kretala se sve do samih NATO-ovih vrhova, a da ne bi znala kako glase pravila angloameričkog liberalizma, odnosno 'političke ispravnosti'. Vrlo vjerojatno i zna ucjenjivački mehanizam velesila po osnovama raznih vrsta 'političke ispravnosti', kakvim je bilo moguće jednu 'savršeno ispravnu' zemlju kao što je Hrvatska dovesti na udar, među ostalih, i samoga Haaškoga suda i od ratne pobjednice napraviti, zapravo, gubitnicu (dokaz: uništenje Hrvatske republike Herceg-Bosne i današnji položaj Hrvata u BiH).

Ponekad bih upitao i sebe i čitatelje: znamo li uopće dovoljno kako vladajući ljudi malih Zapadni svijetGrabar-Kitarović dovoljno je dugo živjela u SAD-u i zapadnom svijetu, a kretala se sve do samih NATO-ovih vrhova, a da ne bi znala kako glase pravila angloameričkog liberalizma, odnosno 'političke ispravnosti'. Vrlo vjerojatno i zna ucjenjivački mehanizam velesila po osnovama raznih vrsta 'političke ispravnosti', kakvim je bilo moguće jednu 'savršeno ispravnu' zemlju kao što je Hrvatska dovesti na udardržava razgovaraju sa svjetskim moćnicima i koliki im je u tome manevarski prostor? Okus toga dao je, recimo, nedavni tekst u tjedniku 24 sata Ekspres od 14. lipnja o najavljenim Sanaderovim memoarima. U njemu stoji da su Slovenci do travnja 2004. godine 'izigravali velik faktor oko našeg ulaska u NATO', dok im nije došao na ručak tadašnji pomoćnik američke državne tajnice i u jednom trenutku ispod glasa ih zapitao 'Tko ste vi da dovodite u pitanje NATO savez?', nakon čega je njihov pristanak bio gotova stvar. Vjerojatno takoRačan razgovaraju i s Hrvatima. Istina, ima i drugačijih državnika - na Islandu, u Mađarskoj i drugdje - po kojima pljucaju i Gazde i njihovi europski kmetovi, ali oni ipak nekako guraju po svome. Možda bi ih trebalo upitati u čemu je njihova tajna.

Neki Hrvati, naravno, ni malo ne vole što se s njihovim vladarima tako razgovara. Na ovim stupcima smo objavljivali zapise, neke čak i s Wikileaksova, iz kojih se vidjelo da Gazde 'političku ispravnost' utjeruju teškom rukom - nemaju, recimo, nimalo osjetljivosti za hrvatske traume u Vukovaru, već su im, mahom iz geopolitičkih razloga, prioritet upravo agresori pa je prije koju godinu saborsku delegaciju u State Departmentu predvodio upravo jedan od njih, Milorad Pupovac. I upravo je on odgovarao na pitanje 'kako je Srbima u Hrvatskoj?'. Slično je nedavno, kažu (ili možda lažu?), Karamarko trpio kritike od svoje narodnjačke braće u EU-u zbog položaja Srba u Vukovaru, nakon čega se utišao.

Apriorno skidanje

Sada bi, međutim, ovdje moglo uslijediti glupo pitanje: ako se spomenuta gipkost traži za Kolindu Grabar-Kitarović, zašto ona ne bi bila dopuštena i Josipoviću? Odgovor: zato što lijevo-liberalna Josipović-Pusićevska politika od nastanka države počiva na apriornom skidanju hlača pred moćnim Imperijem, ali i pred svima: srpskim četnicima, domaćim i stranim, pravim i političkim pederima i tako redom. Ta, da oprostite, natrćenost pred moćnicima nikome nije draga, ali je dobra za drugi mandat - ne sumnjamo da je svakoj vlasti nakon 2000. bilo važnije za dug život, politički i doslovni, što o njima misle Milanovićstrani Gazde, nego što misli narod (njega se ionako može uređivati i preuređivati).

Vratimo se stoga spomenutom Josipovićevu intervjuu: kad on predbacuje svojoj suparnici da je dvolična, a on nije, nego je postojan kano klisurina, on zapravo kaže da se on Gazdama odavno uvukao... znate gdje, dok ona tu ne želi ni biti, jer, osim o njima, mora voditi računa i o vlastitom biračkom tijelu. A to bi biračko tijelo trebalo biti mudro i usredotočiti se na bitno: Kolinda Grabar-Kitarović nema potrebe da se odlučno opredjeljuje o stvarima kao što su manjinska jezična prava i sve nova i nova homoseksualna 'trebovanja'. To će ionako biti stvar Tomislava Karamarka kada dođe na mjesto predsjednika vlade i tu će biti prava opasnost, jer on bi, opet radi lakšeg vladanja, mogao ostaviti protunarodno i protuprirodno Sanaderovo i Milanovićevo zakonodavstvo netaknutim, a popustiti eventualno samo u provedbi i tu će ga onda trebati pritisnuti. Gospođi Grabar-Kitarović poslovi su, naime, diplomacija, obrana i još ponešto.

Ali, najvažnije je ovo: ona mora i obećati i ispuniti da će 'pod hitno' izbaciti iz predsjedničkoga ureda i četničke špijune i udbaške savjetnike, uključujući i njihovu djecu. Ne samo, dakle, da mora najuriti spodobe koje su sigurnosna prijetnja hrvatskoj državi, već i sama mora postati oslonac, a ne kao što su bili svi u ovom stoljeću - od Račana i Milanovića, Sanadera i Kosorove do Mesića i Josipovića – glavna opasnost za njezinu dobrobit. A kad dođe u priliku susresti se s Tomom Grobarom s bliskoga nam dalekog istoka, ne smije ni Pantovčakpomisliti na grljenje i ljubljenje kao što su to radili ovi naši vladajući istospolci. Štoviše, neka i diplomatsko rukovanje obavlja u higijenskim rukavicama.

P.S.: Jasno je, naravno, da postoji i kandidatura gospodina Kujundžića ispred Saveza za Hrvatsku. O njoj se ima još vremena trijezno i ozbiljno razmisliti. Biračko tijelo i HDZ-ova i ovog Saveza očekuje da nas i jedni i drugi oslobode ove crvene pošasti koja nas je zatekla, ali to podrazumijeva da jedni druge ne sapleću u hodu. Samom gospodinu Kujundžiću valjalo bi preporučiti da nije dovoljan uopćen govor, kakvog se naslušamo u stotinama anonimnih predizbornih istupanja na televizijama ('ovi na vlasti su stari i potrošeni, glasajte za nas koji smo mladi, sposobni, domoljubni...'). Postoje, osim toga, ključne teme naobrazbe, medija i kulture, koje se - s izuzetkom par vrućih tema - u predizbornim razgovorima uopće ne dodiruju. I tu oni, s obzirom na prirodu stvari, mogu biti i prodorniji od HDZ-a, koji kao 'stranka (europskog) sustava' ima stanovita ograničenja. Njih najbolje izražava ona famozna oznaka 'moderna konzervativna', dakle, stranka 'drvenog željeza', kao i čuvena Hrvatska 'socijalno-liberalna'. Savezu za Hrvatsku dovoljno je da budu samo 'konzervativni' skup stranaka i tu im ostaje širok prostor za djelovanje i pokretanje i osvajanje biračkog tijela.

Joško Čelan
Hrvatski tjednik

Vijest od petka 12. rujna da, po nalazima agencije '2x1' na uzorku od 2222 ispitanika, Kolinda Grabar-Kitarović dobiva 52,6 posto glasova ili pobjedu u prvom krugu s 5,2 posto razlike nad Josipovićem bila bi dobra, da ispitivanje javnog mišljenja nije postalo jednom od najprljavijih rabota u hrvatskoj politici. To nije ni čudo, ako se zna da je prva takva agencija, Puls - prethodnik današnjeg Ipsosa, splitske tvrtke u 100-postotnom 'francuskom' vlasništvu - nastala još 1993. u krugu splitskih, tada sorosevskih, a prethodno marksističkih profesora, na čelu sa Srđanom Vrcanom, čije je kodno ime u vjerojatno nadređenoj 'tvrtki' bilo 'Časlav'. Stoga potrebno je i dobre vijesti iz ove struke uzimati 'cum grano salis'.

Hrvatski tjednik

Uto, 23-10-2018, 14:56:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).