Ubojstvo Stjepana Crnogorca

'Devet pripadnika i suradnika Službe državne bezbednosti Slovenije, među kojima je bio i Franz Franken, austrijski državljanin, po zanimanju policajac, u jutarnjim satima 3. srpnja 1972. krenuli su po Stjepana Crnogorca. Trojica glavnih, među kojima je bio Franken, ušli su u njegov stan, koji UDBALeljak je u rujnu prošle godine u Sloveniji otkrio kako je stradao Crnogorac, izašao u javnost s prikupljenim dokazima i prozvao odgovorne za njegovo ubojstvo. Ističe kako je našao dokumente koji neposredno dokazuju da je ubojstvo Stjepana Crnogorca odradila slovenska služba. 'Naime, 4. srpnja 1972. Boris Mužić, načelnik Službe državne sigurnosti Slovenije, piše tovarišu Silvu Gorenzu, načelniku jugoslavenske službe, da je akcija uspješno završena, kako očekuje da mu još isti dan pošalje 20 tisuća američkih dolara i 80 tisuća novih dinara da se nagradi devet suradnika za akciju koju su izveli dan ranije u Salzburgu', govori Leljak o dokazima protiv slovenske Udbe.je u imao u najmu u Salzburgu, predstavili se kao austrijska policija i tražili od njega da pođe s njima jer će odgovarati za trgovinu s drogom. Odveli su ga u auto, ali ne na policiju u Salzburg, nego prema Ljubljani.

Oteli su ga, prije granice dali su mu nešto za piće, Crnogorac je zaspao i probudio se u Ljubljani. Pronašli smo putovnicu na ime Marko Golac, a unutra je bila slika Stjepana Crnogorca. U arhivu smo pronašli zapisnike saslušanja od 4. do 19. srpnja 1972., tu je preko 250 stranica njegova saslušanja, izjave koje su pisane svake večeri, našli smo i audiokasete koje su nam potvrdile da se radi o glasu Stjepana Crnogorca. Poslije 19. srpnja Stjepan Crnogorac ponovno nestaje', opisuje stradavanje hrvatskoga emigranta Roman Leljak, slovenski publicist i istraživač, najzaslužniji za rasvjetljavanje strašne Crnogorčeve sudbine.

Leljak je u rujnu prošle godine u Sloveniji otkrio kako je stradao Crnogorac, izašao u javnost s prikupljenim dokazima i prozvao odgovorne za njegovo ubojstvo. Ističe kako je našao dokumente koji neposredno dokazuju da je ubojstvo Stjepana Crnogorca odradila slovenska služba. 'Naime, 4. srpnja 1972. Boris Mužić, načelnik Službe državne sigurnosti Slovenije, piše tovarišu Silvu Gorenzu, načelniku jugoslavenske službe, da je akcija uspješno završena, kako očekuje da mu još isti dan pošalje 20 tisuća američkih dolara i 80 tisuća novih dinara da se nagradi devet suradnika za akciju koju su izveli dan ranije u Salzburgu', govori Leljak o dokazima protiv slovenske Udbe.

Najnoviji podatci govore kako je tijelo Stjepana Crnogorca zakopano na groblju u Žalama, a slovenski istraživač i publicist ističu kako su dobili prijavu čovjeka koji je radio na tome groblju i koji im je pokazao mjestu na kojemu je, kako je rekao, '21. srpnja 1972. tajno pokopan jedan čovjek'.

'Siguran sam da je život Stjepan Crnogorca završio u Sloveniji, tako da je ova izjava grobara s ljubljanskoga groblja točna.

Odgovorni za ubojstvo

Naime, Udba je iskoristila Klinički centar Ljubljana, što nije čudno jer je tadašnji direktor Janez Zemljarič godinu kasnije postao direktor Udbe, za svoj prljave poslove. Znamo da je 1972. slovenska Udba počela izrađivati sredstva za tihu likvidaciju, to su bile posebne olovke s otrovom koje su se u dodiru s tijelom aktivirale i pustile otrove.

Vjerojatno su otrov upotrijebili i na Stjepanu, odvezli tijelo u bolnicu, potpisali da je tijelo podario u medicinsko istraživanje i studenti su se na njemu učili, rezali ga. Nakon toga odnesen je na groblje - u odjeljak B, broj 36, red 12 grob br. 1. - gdje su tada odlagali anatomske otpatke, govori Leljak o najnovijim podatcima vezanim za tragičnu sudbinu Stjepana Crnogorca.

Kao odgovorne za likvidaciju hrvatskoga emigranta Stjepana Crnogorca slovenski publicist Roman Leljak navodi Silva Gorenza, aktivnoga člana socijaldemokratske stranke Slovenije koji je 1972. vodio Udbu, zatim šefa Udbe Borisa Mužića, koji i danas živi u Sloveniji, ima 92 godine i mirovinu od 1720 eura. Osim njih dvojice, Leljak za Crnogorčevu smrt optužuje i Marijana Orožena, bivšega republičkog sekretara za unutrašnje poslove, koji danas živi u Ljubljani i ima veliku mirovinu.

Navodi kako je još uvijek živ i austrijski policajac koji je bio među onima koji su odveli Crnogorca i kako bi on mogao biti procesuiran jer u Austriji nema zastare za ove zločine. 'Kad dobijemo tijelo Stjepana Crnogorca, ovo će se kazneno djelo procesuirati i zločinci će odgovarati za sve, završava Roman Leljak.

3. srpnja 1972.
slovenski udbaši oteli u Salzburgu mladoga Stjepana Crnogorca

4. – 19. srpnja 1972.
Stjepan Crnogorac saslušavan u Ljubljani

21. srpnja 1972.
na ljubljanskome groblju Žale tajno pokopani anatomski ostatci tijela nakon što su se ljubljanski studenti obučavali na njemu

20.000 američkih dolara i 80.000 dinara
iznosila je nagrada devetorici udbaša za ovaj jezivi zločin

Hrvatski tjednik

Čet, 16-01-2025, 15:39:07

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.