Hrvatski tjednik
 

 Petstoti broj Hrvatskog tjednika

Akademik Dubravko Jelčić: Čestitam i želim više tema iz znanstvenoga i kulturnog života!

Sama činjenica da Hrvatski tjednik redovito pratim od samoga njegova početka, kad je izlazio u novinskome obliku pod imenom Hrvatski list, govori sama za sebe dostatno jasno i uvjerljivo da tu publikaciju cijenim i njezine suradnike rado čitam, budući da najčešće izražavaju misli i uvjerenja s kojima se mogu suglasiti ili, ako ne, onda me potiču na razmišljanja i dovode do zaključaka, koje bez njih možda i ne bih dokučio. Hrvatski tjednik, dakle, primjereno tretira političke teme aktualne u ovoj našoj, na žalost, ponovno tmurnoj, zagušljivoj Hrvatskoj.

Pritom, zapažam da je u njemu premalo i sasvim nedostatno temâ i priloga iz znanstvenoga i kulturnoga života, kao da redakcija i urednici još uvijek ne smatraju i ne uviđaju da su znanost i kultura bitne sastavnice (i odrednice!) hrvatskoga nacionalnog identiteta, a time i elementarne pretpostavke trajne opstojnosti i slobodne budućnosti hrvatskog naroda. A ako je tako, a tako jest, onda su teme iz kulture i znanosti ipso facto i političke teme par excellence.

Želim, dakle, u Hrvatskome tjedniku više priloga o znanstvenome i kulturnom životu, više prikaza vrijednih hrvatskih knjiga, uspješnih znanstvenih skupova kako iz gospodarskih tako i društvenih i humanističkih disciplina, a manje tiskarskih pogrješaka i previđenih i propuštenih stilskih neurednosti, koje zapažam u nekim rečenicama. I s tim mislima i željama čestitam vam petstoti broj. Sretno!

Hrvoje Hitrec, književnik: Oni kojima je stalo do nacije lako će naći Hrvatski tjednik ispod orjunaškoga smeća!

Hrvatski tjednik dragocjeni je medijski član velike hrvatske domoljubne obitelji koja obuhvaća osamdeset posto Hrvatica i Hrvata. Kao što je cijela ta obitelj koja se još zove hrvatskim narodom u ovo vrijeme gušena novim (starim) terorom ideološke manjine, tako je Hrvatski tjednik na kioscima prekriven i gušen tiskovinama jugoslavenske orijentacije i komunističkoga mentalnog sklopa.

No oni koji žele pročitati istinite obavijesti i britke komentare, proniknuti u pravo stanje nacije,otkriti pojave i protagoniste koji naciji i državi na različite načine rade o glavi – pronaći će Hrvatski tjednik ispod naslaga orjunaškoga smeća. U ime Hrvatskoga kulturnog vijeća i osobno čestitam maloj, ali hrabroj i iznad svega izdržljivoj ekipi iz Zadra, najvažnijega grada u hrvatskoj povijesti.

Tomislav Josić, čelnik Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara: Jedini list koji je na strani branitelja

Hrvatski tjednik jedini je koji stoji na strani branitelja, izvješćuje realno o hrvatskoj problematici. Za razliku od drugih medija koji pišu ono što moraju, u Hrvatskome tjedniku to je drukčije, kod vas prolazi samo istina. Mogu Vas samo pohvaliti, volio bih da se prodajete u još većoj nakladi i nego do sada. Osobno najviše volim osvrte, ali i način na koji pratite našu svakodnevicu. Prošli broj s Giljom, Sabadošem i Pajičićem izvrstan je. S Tjednikom sam jako zadovoljan.

Kad bi se prodavao u većoj nakladi, mišljenja sam da bi i situacija u Hrvatskoj bila drukčija jer bi ljudi više razmišljali o tome što im se događa. Ovako smo u manjini, ispravljamo krive Drine, ponekad nam ne ide od ruke, ali ne smijete posustati. Čestitam veliku obljetnicu i želim da istim putem nastavite i dalje, da nikada ne odustanete i dalje širite istinu Hrvatskom jer, kako i sami kažete, samo ona pobjeđuje.

Ivan Miklenić, urednik Glasa Koncila: 500 brojeva velik je uspjeh za hrvatsku javnu scenu

Pet stotina brojeva političkoga tjednika Hrvatski tjednik, koji je pokrenut i uspio opstati u hrvatskome Zadru u samostalnoj Hrvatskoj, veliki je uspjeh za pokretače, djelatnike i za hrvatsku javnu scenu koja je, može se reći, pod svojevrsnom okupacijom jugonostalgičarske ljevice. Hrvatski tjednik predstavlja novi medijski prostor u kojemu ima mjesta za sadržaje koje ne forsira niti ih želi promicati glavna struja javnoga mnijenja u Hrvatskoj pa je list zaslužan za ostvarivanje i promicanje pluralnosti u suvremenome hrvatskom društvu.

Kao i svaki list imao je u svojih 500 brojeva boljih i lošijih priloga, no to ne umanjuje zasluge lista što je omogućio da do izražaja dođu mnogi autori koji inače ne bi imali otvorenoga medijskog prostora i što su otvorene i tretirane brojne teme koje bi bez Hrvatskoga tjednika ostale u zapećku.

Dok čestitam svim djelatnicima Hrvatskoga tjednika, poželio bih da list što je moguće više bude u službi općega dobra, istine, pravde i solidarnosti te da tako dadne svoj obol boljitku hrvatskoga naroda.

Miro Gavran, književnik: Sviđa mi se što Hrvatski tjednik otvara teme koje drugi prešućuju

Kod Hrvatskoga tjednika ponajviše mi se sviđa to što je svih ovih godina otvarao teme koje su drugi mediji prešućivali. Također mogu pohvaliti i činjenicu da je bitnu pozornost posvećivao kulturi. Volio bih da i u budućnosti kultura i sve ono oko kulture ima važno mjesto u uređivačkoj politici Hrvatskog tjednika. Medij koji svojim djelovanjem želi mijenjati društveni kontekst, neizostavno mora veliku pozornost posvetiti kulturnoj politici i kulturi samoj.

Dr. Davor Pavuna, znanstvenik: Hrvatski tjednik potreban je više nego ikad!

Mediji su i dalje boljševički, a sotonistički agresori i cezarovski bankaroidi dnevno nam truju život, no pobjeda jest – u nama. Dignimo glave, molimo se redovno i djelujmo svatko sa svojim Božjim darovima. Preživjeli smo stoljeća patnje i još smo tu jer smo izabrani marijanski narod Božji. Tzv. kriza u našim je srcima, pa poslušajmo napokon našu Gospu. Tu smo da kuražnim djelima i akcijama svjedočimo Ljubav našega Gospodina Isusa Krista: U boj, u boj, braćo! Sretan nam 500. broj Hrvatskoga tjednika, više nego ikada potrebnog nam!

Kolinda Grabar-Kitarović, glavna tajnica NATO-a za javnu diplomaciju: Želim mnogo uspjeha na dobrobit države i naroda!

'Ako svi misle jednako, onda nitko ne misli', riječi Benjamina Franklina podcrtavaju bit demokracije: sloboda mišljenja i izražavanja misli, pluralizam ideja, temelj je svakoga demokratskog sustava, ali i temelj napretka društva i razvoja njegovih punih potencijala. Ograničavanje slobode mišljenja ograničava i našu kreativnost i potencijale društva, a zatiranje obrazovanja, ili pak njegovo ograničavanje ideološkim postavkama, baca nas u mrak neznanja i manipuliranja od strane vladajućih 'elita' koje se drže na vlasti strogom kontrolom informacija, neistinama i propagandom te eliminiranjem svakoga tko ne vjeruje slijepo autoritetima i tko bi se usudio misliti drukčije. Uostalom, sjetimo se Staljinovih riječi kako su misli jače od oružja. 'Ne dopuštamo ljudima nositi oružje. Zašto bismo im dopustili misliti?'

Istodobno, razvoj slobode mišljenja, a time i slobode tiska, mora pratiti i odgovorno ponašanje i novinarska etika. Svatko od nas ima pravo na svoje mišljenje, ali nema pravo na svoje činjenice. U Hrvatskoj smo u protekla dva desetljeća napravili mnogo i u razvoju demokracije i u razvoju novinarstva, no još je dosta toga pred nama. Iako, bojim se da u utrci između novinarske odgovornosti i senzacionalističkog novinarstva, ovo potonje dobiva na snazi. Moramo učiniti još dosta u njegovanju novinarske etike i odgovornosti. I, uopće, u njegovanju kulture međusobnog poštovanja, čak i kad mislimo drukčije.

Čestitam Hrvatskom tjedniku na jubilarnome 500. broju te vašim novinarima s kojima sam imala prigodu surađivati, zahvaljujem na povjerenju te na razumijevanju i poštivanju koje su uvijek iskazivali spram mojih obveza ili ograničenosti pozicije koju obnašam. Želim vam plodonosan rad i mnogo uspjeha u njegovanju pluralizma mišljenja i odgovornosti te svemu ostalome što sam istaknula gore – na dobrobit države i naroda.

Dr. sc. Stjepan Šterc, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu: Hrvatski tjednik - usamljeni ratnik

Početkom devedesetih bili smo sigurni u stvaranje države i novoga društveno-gospodarskog okvira razvoja hrvatskoga prostora i društva. Vjerovali smo, puni ideala, unutrašnje snage i novih vrijednosti, kako zauvijek napuštamo jugoslavenski politički i teritorijalno-organizacijski okvir i komunistički sustav isključivih vrijednosti bez imalo hrvatskoga identiteta. Mijenjali smo geopolitičke odnose u regiji i svima oprostili agresiju na našu zemlju i totalitarni način ponašanja u dogmatskom komunističkom političkom sustavu. Oprostili smo sva povijesna Stjepan Stercponiženja kao pobjednici nad agresorom i komunističkim totalitarizmom u ime pomirbe i hrvatske budućnosti. Jer smo vjerovali.

Svi ćemo etnički, svjetonazorski, religijski i na sve druge načine raznoliki, imati isti cilj - razvoj hrvatske države, prostora i društva preko hrvatskoga identiteta i vrijednosti utemeljenih na hrvatskome civilizacijskom razvoju. Dugo je trebalo shvatiti da nama djeca komunizma nisu ništa oprostila. Niti pospremanje komunizma u povijest, kako je to učinila Europa prije nas, niti vojnu pobjedu nad srbijanskim agresorom u prvome uopće u povijesti vojnome srazu hrvatske i srbijanske vojske. I pokrili su sve: medijsku javnu scenu, financijsko-gospodarski sustav, usmjeravanje obrazovnoga i znanstvenoga sustava u anacionalnome konceptu...i na svim razinama sputavaju i napuštaju hrvatski identitet.

Zato su vremena mnogo teža nego početkom devedesetih u ovakvim mrežnim sustavima. Veća je stoga i odgovornost. Među kontroliranim medijskim i inim nabrojenim sustavima treba imati snage opstati i biti konzistentan u civilizacijskome očuvanju i razvijanju hrvatskog identiteta. Koliko ih takvih danas ima? Malo. I zato hvala Hrvatskome tjedniku na idealizmu s kojim potvrđuje povijesnu ulogu hrvatskoga prostora i naroda na najljepšoj europskoj obali; koju su oduvijek svi u okruženju željeli. Žele ju i danas. Hrvatski nam tjednik nanovo i nanovo pokazuje što Hrvatska danas i sutra treba, može i želi. Neovisnost, dostojanstvo i vjeru mladih u budućnost u Hrvatskoj. I potvrđuje za što se valja boriti.

Fra Miljenko Stojić, hercegovački franjevac i vicepostulator postupka Fra Leo Petrović i 65-orica subraće: Baklja slobode!

Kad je medijska zima stegla hrvatski narod, pojavio se Hrvatski list, odnosno tjednik. Opet se moglo disati. Postao je bakljom slobode zajedno s drugim sličnim, na žalost malobrojnim, medijima. Baš poput branitelja dragovoljaca odgonio je strah od onih koji su prijetili. Tragično je da je to tako. Mislili smo da ćemo u domovini, s obje strane granice, uživati u medijima koji će otvarati životne teme za naš narod, a doživjeli smo da čitajući Hrvatski tjednik imamo osjećaj da čitamo iseljenički tisak u ona stara, komunistička vremena.

Tako je to kad smo ih ponovno birali. Nadam se da Hrvatski tjednik ne će skrenuti sa zacrtanog puta. Nije medijska umješnost kad od drugoga činiš čovjeka koji se kloni svoga zdravog rasuđivanja, nego je ona kad to u njemu potičeš. U ovome je slučaju upravo o tome riječ. Možemo se složiti ili ne složiti s pojedinim stvarima, ali da nas one vode prema osobnome razmišljanju, tu ćemo se zacijelo složiti. Zahtjevna je cijena slobode, ali tako slatka i izgrađujuća.

Akademik Davorin Rudolf, naš prvi ministar vanjskih poslova 1991.: Sviđaju mi vaša tolerancija, poticanje dijaloga, vaš inat, pa i jedna fina obijest!

Hrvatski tjednik sa svojim tekstovima, političkom i ideološkom orijentacijom, vrijednost je hrvatske političke kulture i demokracije, ma kakva god ona jest. Jednako kao što su, primjerice, na drugoj strani „Jutarnji list" ili „Novosti".

Primitivni nasrtaji na vaše uredništvo i tekstove, čak iz aktualne hrvatske Vlade, bili su nepodnošljivi. Jednako kao i grube kvalifikacije raznih dežurnih brigadista. Ništa novoga! Onemoćala pest redovito izaziva mržnju i bijes. A napisana riječ strah. Strah izaziva, vjerovali ili ne, i sloboda.

Sviđaju mi se vaša tolerancija i poticanje dijaloga, ustrajnost u domoljublju i rodoljublju, vaš inat, pa i jedna fina obijest. Imate nekoliko oštrih i umnih pera. Usitnio bih ipak filtar za neke tekstove i crteže, koji, po meni, strše zbog niske razine učtivosti, kulture, ili zbog političkoga ekstremizma koji nam nikada nije donosio dobra, bilo da je slijeva ili zdesna.

U izraženim se mišljenjima ne provjerava istina. Stajališta se toleriraju i mrko kritiziraju. Krivotvorine su nepodnošljive, a laž kažnjiva.

Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 6-03-2021, 03:23:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.