Hrvatski tjednik
 

 Na žalost, bankrot države samo je pitanje dana

Nastavkom politike Vlade i HNB-a i stabilnost kojom se hvale doći će u pitanje, budući da je trenutačno 25 posto kredita danih poduzećima teško naplativo te su državni bankrot i devalvacija samo pitanje dana. Hrvatska bez velikih javnih investicija, koje istina nisu rješenje same po sebi, iz trenutačne perspektive nema nikakvih izgleda okrenuti negativni trend.

Hrvatska ekonomija i dalje propada nesmanjenom brzinom. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku, BDP je u zadnjemu kvartalu 2013. u odnosu na 2012. smanjen za 1.2 posto. Još gore, najveći utjecaj na smanjenje imala je propast prerađivačke industrije, a pad je ublažen kuhanjem i mijenjanjem posteljina u turizmu. Stopa registrirane nezaposlenosti i dalje obara rekorde te je njezina razina trenutačno na 22.7 posto. Javno dug iznosi 220 milijarda kuna, dosegavši razinu od 67 posto BDP-a s izgledom da do kraja godine premaši 80 posto bruto proizvoda.

Već postaje zamorno iznova upozoravati na sve poražavajuće podatke jer se na njih više, izgleda, nitko i ne obazire, naročito oni odgovorni, tj. predstavnici Vlade i HNB-a koji, čini se, žive u nekakvu paralelnome svijetu u kojemu Hrvatskom vlada najbolja moguća vlast, u kojoj nema gladi, u kojoj su osobna primanja na najvišim razinama od nastanka države. Njih vapaji stanovništva i domaćih ekonomskih stručnjaka ne zanimaju, obaziru se tek na mišljenja iz inozemstva, što jasno ukazuje na činjenicu gdje leže izvori njihove moći, ali i gdje se nalaze oni kojima služe i koji ih održavaju na vlasti.

Potkopavanje temelja

Posebno ih zaboli, primjerice, tekst u britanskome listu The Economist po kojem je hrvatska ekonomija među deset najgorih u svijetu. Premijer, koji inače čita navedeni list, ovaj put PodatciVeć postaje zamorno iznova upozoravati na sve poražavajuće podatke jer se na njih više, izgleda, nitko i ne obazire, naročito oni odgovorni, tj. predstavnici Vlade i HNB-a koji, čini se, žive u nekakvu paralelnome svijetu u kojemu Hrvatskom vlada najbolja moguća vlast, u kojoj nema gladi, u kojoj su osobna primanja na najvišim razinama od nastanka države. Njih vapaji stanovništva i domaćih ekonomskih stručnjaka ne zanimaju, obaziru se tek na mišljenja iz inozemstva, što jasno ukazuje na činjenicu gdje leže izvori njihove moći, ali i gdje se nalaze oni kojima služe i koji ih održavaju na vlasti.sumnja u analize njegovih kolumnista, ne navodeći gdje točno griješe, umjesto da je sam i prije stranoga analitičara upozorio na tu tužnu činjenicu. Vrlo je loše po cijelo društvo ako premijer nije svjestan stanja u kojemu se nalazi državna ekonomija i ako radi samo po nalozima iz Europske komisije.

Trenutačno je aktualno smanjenje deficita državnoga proračuna koji zahtijeva Komisija, a vladajuća koalicija opet povećava namete i ne dira rashode. Vlada se, prema njezinu predsjedniku, nastoji riješiti prekomjernoga deficita uz zaštitu radnih mjesta i plaća, tj. želi zaštititi društvo, za razliku od stručnjaka kojima, ispada, nije stalo do društva i koji bi rezali na strani potrošnje koja ne utječe na produktivnost i konkurentnost, primjerice na smanjenju državnoga aparata i lokalnih samouprava.

Ustvari, Vlada nesmanjivanjem plaća i mirovina, gdje se jedino i može danas uštedjeti, ne štiti društvo, već štiti glasove za buduće izbore, ali budući da se dugovi trebaju vraćati, a deficit proračuna smanjivati, povećava poreze i trošarine, čime uništava gospodarstvo u cjelini, što će itekako utjecati na blagostanje društva koje navodno štite.

Vesna Pusić, već poznata po ciničnim izjavama, tvrdi kako veće trošarine i nameti na telekomunikacijske usluge nisu udar na građane, već izbjegavanje stvarnoga udara. Nije jasno je li potpredsjednica Vlade uopće svjesna da je to njihovo izbjegavanje udara potkopavanje temelja ekonomije koje će, što dulje potraje, napraviti veću štetu. Najavljeno će povećavanje naknada za usluge mobilne telefonije osim većih prihoda proračunu i većih troškova korisnicima poremetiti i konkurentnost tržišta jer je Tele 2 ovom najavom mnogo više pogođen od drugih operatera. Malo povećanje prihoda proračunu može rezultirati povlačenjem Tele 2 s tržišta i vraćanjem duopola HT-a i VIP-neta i visokih cijena kojih se još uvijek dobro sjećamo.

Guvernerova filozofija

Sveznajuća potpredsjednica Vlade će, kao vrsni poznavatelj i ekonomije, eto u ministarstvu vanjskih poslova biti zadužena za kontakte sa svakim većim investitorom. Niti ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ne zaostaje u pokazivanju nepoznavanja funkcioniranja slobodnoga tržišta kada tvrdi da je Hrvatska u regiji najmanje ugrožena u slučaju neisporuke ruskoga plina.

Ako Rusi obustave isporuku plina, njegova će cijena porasti svima, pa i u Hrvatskoj, čak i kada ga proizvodi Ina, koja već odavno nije pod kontrolom države. Pohvalna je barem borba ministra Vrdoljaka s MOL-om oko budućnosti Ine te mu za to treba odati priznanje, samo s nadom da se ne bori za nekoga drugog kupca iz inozemstva i da mu nije jedini cilj izbaciti MOL iz igre.

Kada predstavnici vlasti govore o ekonomiji, isključivo se spominju strani investitori kojima treba raščistiti put od administrativnih prepreka, što u Hrvatskoj uključuje i smanjenje prava radnika, zanemarivanje ekoloških standarda i slično. Kapital koji je nužno potreban za ulaganja također, izgleda, mora doći izvana, ili od strane privatnih investitora ili fantomskim fondovima Europske unije, koje ionako za sada samo punimo.

Domaći kapital kojega u bankama ima oko 200 milijarda kuna niti se ne spominje i još uvijek služi za financiranje uvoza ili skupo zaduživanje države. Nakon što dobijemo upozorenja izvana, redovito se javi Borislav Vujčić, guverner HNB-a, koji će u intervjuu Večernjem listu, osim (samo)hvaljenja politike HNB-a, iznova pozvati Vladu na smanjenje potrošnje i oslobađanje puta stranim investicijama. Guverner je u dijelu svojih stavova poprilično točan kada tvrdi da je nužna ušteda na rashodovnoj strani i kako je nužno provesti bolne reforme uz jasnu političku poruku te uz konsenzus čitavoga društva.

Ono u čemu teško griješi ocjena je da je politika HNB-a posljednjih godina dobra zato što je osigurala stabilnost cijena i bankovnoga sustava. Posljedica takve stabilnosti upravo je propast realnoga sektora, a nju nije teško održavati fiksnim tečajem i čvrstim regulatornim ograničenjima prema bankama koje moraju odvajati velike iznose kao jamstvo sigurnosti svoga kreditnog poslovanja. Zbog čvrste ruke HNB-a Hrvatska danas ima prejaku domaću valutu i visoke kamatne stope.

Cvjetanje uvoza

Uvoz cvjeta, ne samo zbog razlike u cijenama već i zbog toga što razni strani trgovački lanci preferiraju plasman proizvodnje iz matičnih država. Guverner se hvali kako je 2009. i UvozUvoz cvjeta, ne samo zbog razlike u cijenama već i zbog toga što razni strani trgovački lanci preferiraju plasman proizvodnje iz matičnih država. Guverner se hvali kako je 2009. i 2010. HNB spriječio kreditni lom i omogućio financiranje države, a ustvari je omogućio bankama da dobro zarade skupo kreditirajući državu. Je li politika Vlade uopće zaslužila kreditiranje ili je bilo bolje da ta sredstva nije niti dobila?2010. HNB spriječio kreditni lom i omogućio financiranje države, a ustvari je omogućio bankama da dobro zarade skupo kreditirajući državu. Je li politika Vlade uopće zaslužila kreditiranje ili je bilo bolje da ta sredstva nije niti dobila?

Od toga razdoblja dug države udvostručio se, a država više nije u stanju vraćati niti kamate. Hrvatskoj je nužna ekspanzivna monetarna politika i financiranje infrastrukturnih projekata te izgradnje energetskih postrojenja izravno beskamatnim kreditima HNB-a, posljedica čega treba i može biti deprecijacija kune. Ne radi se, dakle, o devalvaciji kako to tvrdi guverner, već o poticanju rada i stvaranja, pa i pod cijenu pada standarda. Nastavkom politike HNB-a, i ono čime se hvale, stabilnost, doći će u pitanje jer je trenutačno 25 posto kredita danih poduzećima teško naplativo te je pitanje bankrota države i devalvacija samo pitanje dana.

Istina, javne investicije nisu izlaz same po sebi, međutim uz sav napor na poticanju konkurentnosti, privlačenju investitora, smanjenju cijena rada, uštedi na administraciji, Hrvatska bez velikih javnih investicija iz trenutačne perspektive nema nikakvih izgleda okrenuti negativni trend. Stoga veseli mišljenje Marka Kolakovića, HDZ-ova predsjednika Odbora za gospodarstvo, koji osim nužnih reformi na troškovnoj strani najavljuje značajnu ulogu države u financiranju i izvođenju investicijskih projekata te oslanjanje na vlastite snage. Politika koja prestane obećavati blagostanje već maksimalnu zaposlenost uz umjerena primanja ona je kojoj birači trebaju dati povjerenje.

Jedina smo država EU koja uvozi mlijeko!

Danas je najveći hrvatski problem i najbolja slika ekonomske stvarnost smanjenje stočnoga fonda za 70 000 jedinki ili oko 10 posto u samo godinu dana te smanjenje proizvodnje mlijeka od 30 posto u istom razdoblju. Jedina smo država u Uniji koja uvozi mlijeko. Zaboraviti treba, dakle, strance, njihove želje, naloge i mišljenja i čitanje The Economista mode radi. Pogledajmo se u zrcalo i priznajmo sebi vlastite nedostatke, okrenimo se radu i štednji, a ne traženju od države da riješi sve naše probleme.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 6-03-2021, 02:01:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.