Hrvatski tjednik
 

 Petokraka i pitanje demokracije

Pitanje je li predsjednik države Ivo Josipović fan crvene zvijezde petokrake, nametnulo se nakon njegove posljednje izjave da je zvijezda simbol antifašizma. Komentirajući izjavu predsjednika HDZ-a OživljavanjeOživljavanje crvene zvijezde petokrake kao simbola antifašizma neizravno je oživljavanje boljševizma i ideologije komunizma kojemu je zvijezda bila jedan od zaštitnih znakova. U Izvorišnim osnovama hrvatskoga Ustava, što se često preskače, jasno je zapisano kako je hrvatski narod na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkoga sustava na prvim demokratskim izborima potvrdio svoju tisućugodišnju državnu samobitnost.Tomislava Karamarka da treba zabraniti crvenu zvijezdu kao simbol totalitarizma, Josipović je uz svoju redovitu 'radio-kavu' izjavio kako hrvatski Ustav daje odgovor na to pitanje – Hrvatska je utemeljena na Domovinskome ratu i antifašizmu čiji je simbol zvijezda.

Odmah se nameće pitanje je li zvijezda u svijetu prepoznata kao simbol antifašizma ili ideologije komunizma. Predsjednika treba podsjetiti kako je Hrvatski sabor nakon prvih demokratskih izbora u srpnju 1990., prihvativši amandmane na Ustav SRH, uklonio zvijezdu petokraku iz grba i zastave te izbacio riječ socijalistička. Time je nedvosmisleno napuštena jedna ideologija koje je Hrvatska bila zarobljenikom gotovo pola stoljeća.

Oživljavanje crvene zvijezde petokrake kao simbola antifašizma neizravno je oživljavanje boljševizma i ideologije komunizma kojemu je zvijezda bila jedan od zaštitnih znakova. U Izvorišnim osnovama hrvatskoga Ustava, što se često preskače, jasno je zapisano kako je hrvatski narod na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkoga sustava na prvim demokratskim izborima potvrdio svoju tisućugodišnju državnu samobitnost.

Pod zastavu antifašizma, na koji se Predsjednik često poziva, ljude nije okupila crvena zvijezda petokraka nego suprotstavljanje fašizmu i nacizmu, koji su zaprijetili slobodi hrvatskoga naroda i ljudi uopće. Tvrditi kako je zvijezda simbol antifašizma krivotvorina je jer su se u hrvatsku antifašističku borbu uključili, ponajviše, ljudi kojima je komunistička ideologija bila strana ili ju nisu prihvaćali, posebno kad je još u ratu, a posebno nakon Drugoga svjetskoga rata, postala izraz totalitarizma. SAD i Velika Britanije bile su antifašističke, ali nikada nisu bile komunističke i nisu isticale crvenu zvijezdu petokraku kao simbol antifašizma.

Što kažu Rudolf, Krapac, Rodin...

Akademik Davorin Rudolf u članku 'Je li komunizam jednako zlo kao i fašizam?', objavljenome u dvotjedniku Matice hrvatske 'Vijenac' (508.) podsjeća kako je demokratska Europa odavno rekla što misli o velikim totalitarizmima prošloga stoljeća. Pritom navodi kako su u rezoluciji Europskoga parlamenta Europske Unije Europska savjest i totalitarizmi, donesenoj 2. travnja 2009, izričito osuđeni fašizam, nacizam i komunizam. Jer su bili, kako dodaje, simboli smrti, diktatura i masovnoga nasilja.

'Motiv borbe protiv veličanja triju velikih totalitarizama 20. stoljeća nije u strahu od njihove restauracije jer su povijesno neuspjeli i potrošeni modeli, već u sprječavanju i suzbijanju uporabe autoritarnih, diktatorskih i totalitarnih metoda vladanja bilo koje sadašnje ili buduće vlasti ili organiziranih političkih (stranačkih, partijskih) snaga', smatra Rudolf. Jednako je diskutabilna, međutim, izjava predsjednika države u svezi s 'autentičnim tumačenjem' Zakona o europskome uhidbenom nalogu (EUN).

Predsjednik smatra da autentično tumačenje EUN-a ne će biti ništa neobično. 'To je jedna od mjera koja nije okrenuta prema Njemačkoj ili konfrontaciji s Njemačkom. To je jednostavno mjera, odnosno postupak kojim se utvrđuje točan sadržaj zakona', rekao je. Na Saboru je hoće li ga uopće prihvatiti te donijeti autentično tumačenje', ustvrdio je. 'Nije to ništa posebno, niti neuobičajeno, autentičnih je tumačenja bilo i bit će ih', izjavio je.

Davor KrapacInstitutProfesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Siniša Rodin u članku 'Demokratsko-pluralistička kritika instituta tzv. vjerodostojnog tumačenja' (Informator, 2005.) tvrdi da je institut vjerodostojnoga tumačenja zakona od strane zakonodavca suprotan, kako Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, tako i temeljnim načelima pravnoga poretka Europske unije.Akademik Davor Krapac, sudac Ustavnoga suda, izjavio je prošloga tjedna na u knjižnici HAZU-a kako bi bilo bolje da Hrvatski sabor promijeni zakon nego da daje njegovo vjerodostojno tumačenje. Za EUN, kojim je skraćen postupak izručenja među državama EU, rekao je da je korak u izgradnji zajedničke europske kaznene politike, da se njime istovremeno povećava i razina ljudskih prava te osigurava jednakost svih građana Unije. Podsjetio je da je EUN kao najstariji instrument kaznenopravne suradnje u Uniji čvrsto zaživio unatoč početnim teškoćama kod prijenosa u nacionalna zakonodavstva.

Profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Siniša Rodin u članku 'Demokratsko-pluralistička kritika instituta tzv. vjerodostojnog tumačenja' (Informator, 2005.) tvrdi da je institut vjerodostojnoga tumačenja zakona od strane zakonodavca suprotan, kako Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, tako i temeljnim načelima pravnoga poretka Europske unije.

'Hrvatski Ustav ne sadrži nikakvu osnovu koja bi Saboru dala mogućnost za vjerodostojno tumačenje i Sabor si je to pravo sam dodijelio svojim Poslovnikom', tvrdi Rodin, koji upozorava kako danas velika većina pravnika i ne zna za njegovo nedemokratsko porijeklo.

U početcima pravne prakse FNRJ, po uzoru na Sovjetski Savez, bilo je propisano da Prezidij Narodne skupštine daje autentično tumačenje saveznih zakona. Nešto kasnije to je radila stalna komisija pri toj skupštini. Savezno ustavno rješenje preuzele su socijalističke republike pa je bilo propisano da Sabor donosi zakone i daje autentična tumačenja.

Traži europske teme, a sam zagovara boljševizam

Rodin smatra zadaćom sudova rješavati sporove između stranaka pri čemu trebaju suditi na temelju Ustava i zakona i nužno moraju interpretirati zakone. "Interpretacija je, dakle, inherentno u sudbenoj nadležnosti", smatra hrvatski pravni stručnjak.

Sve što o problemu 'autentičnoga tumačenja' iznosi Siniša Rodin nije nepoznato aktualnome hrvatskom predsjedniku. Postavlja se pitanje zašto glede "autentičnoga tumačenja" podupire jedan preddemokratski, u našemu slučaju boljševički relikt.

Odgovor bi možda trebalo tražiti u činjenici da uskoro dolaze predsjednički izbori, na kojima će kandidat biti i aktualni predsjednik. Josipović, koji je u dosadašnjemu mandatu nastupao više kao sekundant vlade nego kritičar, zasigurno do izbora ne će zaoštravati odnose s predsjednikom SDP-a i premijerom, koji je među prvima iznio u javnost prijedlog o autentičnome tumačenju EUN-a.

Nakon što je raspisao izbore za izbor hrvatskih zastupnika u Europski parlament, predsjednik je Josipović izjavio kako očekuje u kampanji više europskih tema. Nadajmo se kako će i sam poslušati taj svoj glas i konačno se ostaviti nedemokratskoga i totalitarnoga nasljeđa, bilo da je riječ o autentičnome tumačenju EUN-a ili o simbolu komunizma – crvenoj zvijezdi petokraki.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 6-03-2021, 02:42:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.