Hrvatski tjednik
 

 Samo još jednom potvrđeno: sila Boga ne moli

Krim više nije dio Ukrajine, formalno možda još ne u potpunosti, ali stanje na terenu i budućnosti to će sasvim sigurno potvrditi. Kako kaže naš premijer, stvar je gotova. Znaju to i SAD i ostale zapadne sile koje pri svojim reakcijama na ovu aneksiju odaju kao da ni same ne znaju što sada napraviti, osim u određenomu razdoblju priznati faktičko stanje uz spašavanje vjerodostojnosti prema vlastitoj javnosti glasnim negodovanjem, prijetnjom sankcijama i slično.

Uostalom, zar i SAD ne vlada silom i skupa sa svojim saveznicima ne ruši režime i dijeli zemlje kako im se prohtije? Kada bi se uistinu suprotstavili aneksiji Krima od strane Rusije, doveli bi u pitanje princip vladavine jačega koji je na snazi otkad postoji ljudska zajednica, a u punome smislu vrijedi i danas u nešto sofisticiranijemu obliku.

Buđenje Rusije

Danas se vlada ekonomskim ucjenama, instaliranjem poslušnih lokalnih vlastodržaca, stvaranjem podjela u i među nacijama, ali i NaftaKrim i jugoistočni dio Ukrajine bogati su nalazištima nafte i plina te rudama, a na tome se teritoriju nalaze i brojna energetska čvorišta te luke. Nije stoga isključen niti sukob oko dodatnoga ukrajinskog teritorija pored samoga Krima. Osim dominacije nad Ukrajinom, ne treba odbaciti tezu da je prebacivanje sukoba u tu zemlju poslužilo smanjenju ruskoga uplitanja u sukob u Siriji, a onda potencijalno i onoga s Iranom. SAD-u, gdje se ekonomija ne oporavlja kako bi se htjelo, neki novi sukob može se koristiti i za pokretanje gospodarstva.vojnim intervencijama kada zakažu suptilnije metode. Međunarodno pravo i moral samo su ukras za vladavinu sile, a sila Boga ne moli. Problem za Zapad nastao je kada se Rusija probudila iz zimskoga sna koji je počeo raspadom SSSR-a. Ukrajina je tek posljednja u nizu sukoba SAD-a i Rusije. Gruzija, Iran, Sirija, Srbija, Kosovo i Sudan dio su iste igre oko dominacije svijetom, a na žalost toga svijeta, sukob bi mogao još više eskalirati.

Zapad ne može zanijekati da je, sukladno uobičajenoj praksi, učinio sve kako bi došlo do političkoga prevrata upitne legalnosti u Ukrajini, uključujući suradnju s neofašističkim strankama i trošak od pet milijarda dolara na razna agitiranja. S obzirom da je krajnja namjera bila primanje Ukrajine u NATO savez i dovođenje vojnih snaga pred ruski prag, ostaje činjenica da Rusija i nije imala drugoga izbora do aneksije Krima koji ima izuzetan geostrateški položaj u vojnome smislu jer se preko Krima kontroliraju Crno i Azursko more, a na dohvat su ruke Gruzija, Turska, Rumunjska, Bugarska i, naravno, Rusija.

Krim i jugoistočni dio Ukrajine bogati su nalazištima nafte i plina te rudama, a na tome se teritoriju nalaze i brojna energetska čvorišta te luke. Nije stoga isključen niti sukob oko dodatnoga ukrajinskog teritorija pored samoga Krima. Osim dominacije nad Ukrajinom, ne treba odbaciti tezu da je prebacivanje sukoba u tu zemlju poslužilo smanjenju ruskoga uplitanja u sukob u Siriji, a onda potencijalno i onoga s Iranom. SAD-u, gdje se ekonomija ne oporavlja kako bi se htjelo, neki novi sukob može se koristiti i za pokretanje gospodarstva.

Ukrajinski zid

Osim na geostratešku, svaki sukob ima implikacije i na ekonomsku sferu. Naročito će imati ukoliko se obistine prijetnje sankcijama Rusiji te dođe do njezina prekida trgovinskih odnosa sa SADOd svih većih država najmanju štetu od ovoga sukoba imaju Sjedinjene Američke Države jer bi se eventualno našle u poziciji glavnoga europskog opskrbljivača naftom, naravno uza svoje arapske saveznike. EU bi tada postao potpuno ovisan o SAD-u i prava lutka na američkome koncu. Europa i Rusija sukobom najviše gube, a jedino suradnjom mogu ostati konkurentne na svjetskom tržištu.Zapadom. Europska unija prije nekoliko je dana s Ukrajinom potpisala sporazum o političkoj suradnji, a uskoro slijedi i sporazum o slobodnoj trgovini. Isti je scenarij predviđen i za Gruziju i Moldaviju. Očito se stvara blok koji okružuje Rusiju prema zapadu koji bi uistinu mogao rezultirati novim berlinskim zidom, iako ga je preciznije nazvati ukrajinskim.

Rusija u EU izvozi više od dva milijuna barela nafte dnevno i gubitak toga tržišta predstavljao bi težak udarac Rusiji čak i kada bi Kina u potpunosti stala uz Rusiju i kupovala samo njezinu naftu. Kina to, iako bi možda i željela, ne smije napraviti ukoliko želi zadržati zapadno tržište za plasman svojih proizvoda, tako da će kineske kalkulacije dobro doći SAD-u kod pritiska na Rusiju.

U manje vjerojatnome scenariju udruživanja Kine i Rusije, odbacivanju dolara kao obračunske i rezervne valute i zajedničkome traženju saveznika svijet bi se ekonomski doslovno podijelio uz teške poremećaje ponude i potražnje, transporta roba i resursa, iskorištavanja rudnih bogatstava, dijeljenja znanja, turističkih posjeta itd... Europska unija bez Rusije teško uz današnje transportne kapacitete može podmirivati svoje potrebe za naftom i plinom. O gubitku tržišta za njemačke proizvođače automobila i druge tehnike ne treba niti govoriti.

Igre dominacije

Od svih većih država najmanju štetu od ovoga sukoba imaju Sjedinjene Američke Države jer bi se eventualno našle u poziciji glavnoga europskog opskrbljivača naftom, naravno uza svoje arapske saveznike. EU bi tada postao potpuno ovisan o SAD-u i prava lutka na američkome koncu. Europa i Rusija sukobom najviše gube, a jedino suradnjom mogu ostati konkurentne na svjetskom tržištu.

Stoga bi njemačka kancelarka Angela Merkel u interesu svoje države i Europske unije trebala prestati s retorikom prijetnje i nastojati s Rusijom, kojoj je to također u interesu, sjesti za stol. Ukoliko ne dođe do napretka u pregovorima i međusobnoga razumijevanja, pa i uz nužno uvažavanje ruske snage, čitav svijet osjetit će posljedice sukoba na kućnome proračunu, tako da prilika za razumno rješenja sukoba ipak postoji i treba se nadati da su prijetnje s jedne i s druge strane samo dio igre oko dominacije nad što većim dijelom svijeta.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 6-03-2021, 02:03:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.