Hrvatski tjednik
 

 Nakon spornoga Zakona o predstečajnoj nagodbi, najavljen sličan zakon o otpisu dugova

Ministar financija Slavko Linić najavio je kako će država otpisati dugove koje joj u formi neplaćenih obveza duguju vlastiti građani. Riječ je o dugovima starijim od godinu dana, te su uglavnom nenaplativi, jer imovina dužnika ili ne postoji ili je nedostatna za pokriće duga. Ukupan je iznos ovakvih potraživanja oko 1,5 milijardu kuna, a broj dužnika oko 70 tisuća.

Nakon što Vlada gotovo uvjeri narod kako uvodi red u nered i sređuje poremećene poslovne odnose u Hrvatskoj, donese jednu ovakvu odluku koja nas podsjeti kako je po pitanju uvođenja reda riječ samo o proklamacijama. Ministarstvo financija strogim je poreznim nadzorom uistinu poboljšalo disciplinu pri izvršavanju obveza prema državi, što je dobra stvar, ali onda Vlada nizom svojih odluka ruši i ono malo dobroga što je postigla.

Nagrađivanje neurednosti

Porezna disciplina ima učinka ako su porezni i pravni sustav kvalitetno uređeni, a porezi pravedno i ciljano odrezani. Međutim, danas u Hrvatskoj OtpisVlada će otpisati dugove svima koji nemaju imovinu, bez obzira kako su dugovi nastali. Bilo da je riječ o obrtniku koji ni u vrijeme kada je dobro poslovao nije plaćao poreze i doprinose, vozikao se u skupim automobilima, zatvorio obrt kada je vrag došao po svoje, prebacio imovinu na punca ili punicu, ili je riječ o njegovu radniku kojemu nisu plaćeni doprinosi pa ne će nikada imati mirovinu niti je osobnim dohotkom mogao riješiti stambeno pitanje kao ni druge životne potrebe, njih su dvojica danas stavljeni pod isti naslov i za državu su isti.porezi i druga davanja služe isključivo punjenju proračuna i po načelu cilja koji opravdava sredstvo sve više guše i uništavaju sve manji i manji zdravi dio hrvatskoga gospodarstva.

S druge strane, Vlada različitim akrobacijama pomaže onom dijelu koji je poslovao loše, bilo svojom ili tuđom krivicom. Nitko ne spori kako vlast treba porezni-dugbiti socijalno osjetljiva, ali način kako pomoći ugroženim društvenim skupinama treba biti jasno definiran.

Vlada će otpisati dugove svima koji nemaju imovinu, bez obzira kako su dugovi nastali. Bilo da je riječ o obrtniku koji ni u vrijeme kada je dobro poslovao nije plaćao poreze i doprinose, vozikao se u skupim automobilima, zatvorio obrt kada je vrag došao po svoje, prebacio imovinu na punca ili punicu, ili je riječ o njegovu radniku kojemu nisu plaćeni doprinosi pa ne će nikada imati mirovinu niti je osobnim dohotkom mogao riješiti stambeno pitanje kao ni druge životne potrebe, njih su dvojica danas stavljeni pod isti naslov i za državu su isti.

Prije bilo kakva otpisa dugovanja bilo bi nužno napraviti pojedinačnu analizu svakoga predmeta s potencijalnim otpisom. Nema potrebe za žurbom, dug ionako ne će skoro biti plaćen te je od otpisa važnije ustvrditi što se događalo s imovinom dužnika te je li ju moguće vratiti i preko nje se naplatiti.

Umjesto nagrađivanja neurednosti ne treba isključiti niti kaznenu odgovornost namjernih neplatiša. Jedino što će ministar Linić postići jest kupovina glasova dužnika za vladajuću koaliciju i statističko smanjenje neplaćenih potraživanja, čime će se Vlada moći u budućnosti pohvaliti.

Bez jasnih kriterija

Nakon Zakona o predstečajnoj nagodbi, prema kojemu su dužnici državi važniji od vjerovnika, ali zakona koji se i dalje silom provodi i za koji su svi neovisni pravni stručnjaci utvrdili kako je nepravedan i neodrživ, Vlada ide s još jednim sličnim prijedlogom o otpisu dugova.

Na ovaj način potpuno poništava pravnu sigurnost u zemlji i de facto pravi budale od onih koji cijeli život pošteno rade po propisima i ne grizu zalogaj koji ne mogu progutati. U Hrvatskoj je očito bolje ne plaćati obveze već novac ilegalno spremati u madrac, ionako će obveze biti otpisane, bolje je graditi bez dozvole pa naknadno legalizirati uz mnogo manju potrošnju novca vremena i živaca, povoljnije je ispod svake razumske cijene kupiti Croatia osiguranje nego uložiti u novi posao...

Kad bi bila riječ samo o nepodmirenim obvezama koje fizičke osobe imaju prema državi, mogao bi se shvatiti socijalni motiv ministra Linića, ali Vlada i ministar Linić idu i dalje te su stvorili zakonske pretpostavke kojima i pravnim osobama omogućuju otpis dijela nenaplaćenih potraživanja, koja trenutačno iznose čak 18,5 milijarda kuna.

Riječ je o priznavanju otpisanoga dijela duga kao umanjenja osnovice za plaćanje poreza na dobit i to komunalnim tvrtkama, telekomunikacijskim operaterima i, najvažnije, bankama za koje je dodan i poseban članak u Zakonu o porezu na dobit po kojemu se u porezno priznate rashode uključuju iznosi otpisa potraživanja po stambenim kreditima fizičkih osoba, ukoliko je taj otpis opravdan gospodarskim i socijalnim razlozima. Nije objašnjeno koja je granica socijalne ugroženosti, kolika je prihvatljiva površina stana za mogućnost otpisa duga, itd.

Krediti i porezi

Tumačenje i ocjenjivanje socijalnih razloga opet je ostavljeno otvoreno te banke, sukladno vlastitoj procjeni, ako im se isplati, mogu iskoristiti ovu mogućnost i primijeniti ju na gotovo sve korisnike kredita. Kako je KalkulatorMotiviKad bi bila riječ samo o nepodmirenim obvezama koje fizičke osobe imaju prema državi, mogao bi se shvatiti socijalni motiv ministra Linića, ali Vlada i ministar Linić idu i dalje te su stvorili zakonske pretpostavke kojima i pravnim osobama omogućuju otpis dijela nenaplaćenih potraživanja, koja trenutačno iznose čak 18,5 milijarda kuna.porez na dobit 20 posto, to znači da ako banka otpiše određeno potraživanje, iz njega može izvući tek umanjeni porez na dobit te uštedu na rezervaciji za loše plasmane.

U svakom slučaju, otpisom potraživanja, banke bi naplatile maksimalno 50 posto po plasmanima, koji kao zalog imaju poprilično osiguranje u nekretnini koju banka može prodati.

Na prvi pogled nema nikakva razloga da banke, osim onih lošijih, prihvate inicijativu ministra Linića, ali u slučaju kada bi većini ova inicijativa bila prihvatljiva, postala bi indikator potencijalnih problema u bankovnome sustavu, ali i jasan pokazatelj o tržišnoj precijenjenosti hrvatskih nekretnina. Zakon stoga možda i služi za umjetno održavanje cijena nekretnina, što je opet loše i nepotrebno, jer tek pad cijena može opet pokrenuti tržište.

Osim toga, otpis duga po kreditu koji povlači manju naplatu poreza znači da će opet onaj zdravi dio gospodarstva morati platiti taj porez. To u praksi znači da će zaposleni podstanar plaćati veći porez da bi drugi građanin, koji ne može vraćati kredit, u svome vlasništvu zadržao nekretninu.

Osim toga, zadržavanjem cijena nekretnina i visokim poreznim opterećenjem, mlađi dio populacije ne će ni moći realizirati kredit za stambeno zbrinjavanje. Vlada opet pokazuje neshvaćanje funkcioniranja tržišne ekonomije i radi po modelu socijalističkoga upravljanja, što nas nikako ne vodi naprijed.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 23:44:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.