Hrvatski tjednik
 

 Razgovor s Vladimirom Šeksom

Vladimir Šeks, zastupnik HDZ-a, koji je od osnivanja hrvatske države bio i predsjednik i potpredsjednik Hrvatskoga sabora, odlučno se proteklih dana suprotstavljao izmjenama Ustava koje je još prije Božića željela donijeti Kukuriku koalicija. O predloženim izmjenama i njihovim teškim posljedicama za narod i državu razgovarali smo s nestorom hrvatskoga parlamentarizma gospodinom Šeksom, samo dan nakon objave vijesti da je HDSSB odustao i time praktično zaustavio izmjene Ustava u planiranim rokovima.

Što bi značilo da su predložene izmjene Ustava prihvaćene?

PromjeneKada bi predložene promjene Ustava bile prihvaćene, to bi predstavljalo uvertiru u ustavno-političku krizu. To bi također značilo i dugoročno destabiliziranje hrvatske države.Kada bi predložene promjene Ustava bile prihvaćene, to bi predstavljalo uvertiru u ustavno-političku krizu. To bi također značilo i dugoročno destabiliziranje hrvatske države.

Čime te tvrdnje možete potkrijepiti?

U prvome redu to se odnosi na prijedlog za promjenu Ustava po kojemu bi se dokinulo zastarijevanje za kaznena djela teških ubojstava propisane zakonom. Poanta je u tomu da bi nakon promjene Ustava Hrvatski sabor, zakonodavac, dobio mogućnost da izmjenama kaznenoga zakona određuje kaznena djela teških ubojstava.

U takvu slučaju bilo koja vladajuća većina u Hrvatskome saboru dobila bi bjanko mjenicu da donosi kaznena djela teških ubojstava na temelju kojih bi istrage i suđenja bili omogućeni. To bi bilo snažno oružje bilo kojoj vladajućoj većini da se kaznenim zakonom koristi za političke obračune i odmazde prema političkim neistomišljenicima.

Što bi se u tom slučaju dogodilo s vladavinom prava?

To bi bio izravni udar na vladavinu prava i na jedno od temeljnih načela ustavnoga poretka i temeljnih pravnih načela od rimskih vremena – Nullum crimen, nulla poena sine lege – (Nijedna krivnja i nijedna kazna bez zakona). Namjera da se zakonodavno, nakon promjene Ustava, utvrđuje koja su kaznena djela teških ubojstava znači poništavanje temeljne maksime kaznenoga prava.

U tim upozorenjima niste bili osamljeni?

Na to upozoravaju svi relevantni ustavnopravni eksperti i stručnjaci uključujući i predsjednika države Ivu Josipovića.

Jednostavno rečeno, što bi to značilo?

Kad se to opiše najobičnijim riječima, bez pravnoga nazivlja, to bi bilo ovako: otvara se put da za dvije-tri ili pet godina neka većina u Saboru donese izmjenu Kaznenoga zakona i kaže da će se kao kaznena djela teškoga ubojstva kažnjavati neko kazneno djelo počinjeno prije 10, 15, 20 godina koje u to vrijeme nije postojalo kao kazneno djelo.

Primjerice?

Moglo bi se tako okvalificirati nekoga od političkih dužnosnika u vrijeme Domovinskoga rata da je poticao na teško ubojstvo, da je svojim govorom poticao na eliminiranje terorista u ratu i time poticao na teško ubojstvo i slično.

Manevri Peđe Grbina rušenje su ustavnoga poretka

Zašto je vladajuća većina odbijala raspravljati o prijedlogu ustavnih izmjena Kluba zastupnika HDZ-a da se ukine zastara za kaznena djela ubojstava počinjenih od strane jugoslavenskoga komunističkog režima od 1945. do 1990.?

Zato što se pribojavaju da bi se takvom ustavnom formulacijom u Ustavu označilo da je od 1945. do 1990. u Hrvatskoj postojao zločinački komunistički režim. Svrha je i cilj, dakle, donijeti ustavne promjene koje se PutOtvara se put da za dvije-tri ili pet godina neka većina u Saboru donese izmjenu Kaznenoga zakona i kaže da će se kao kaznena djela teškoga ubojstva kažnjavati neko kazneno djelo počinjeno prije 10, 15, 20 godina koje u to vrijeme nije postojalo kao kazneno djelo.ne bi odnosile na spomenuto razdoblje za nezastarijevanje komunističkih nedjela. Možda još postoji nekolicina živih na koje bi se to moglo odnositi, budući da će ta nekolicina za par godina navršiti sto godina?

Oštrica je usmjerena na razdoblje od 1990. pa nadalje. Tu treba, po njihovu mišljenju, zahvatiti s tom promjenom Ustava i omogućiti istrage i suđenja ljudima za koje bi oni procijenili da su u Domovinskom ratu počinili zločine ubojstva ili poticali na takve zločine. Ključno je – poticali na ubojstva. Pod tim poticanjem moglo bi se navesti da je bilo koji politički dužnosnik zagovarao uporabu sile protiv neprijatelja.

Zar prijedlog HDZ-a nije na tragu europskih i hrvatske osude komunističkoga režima?

Iako su Europski parlament i Vijeće Europe osudili komunistički totalitarizam, a Hrvatski sabor 1996. svojom deklaracijom zločine jugoslavenskoga komunističkog režima, pravo je pitanje zašto se uporno odbija otvoriti prostor promjenom Ustava za kazneni progon bez zastare zločina počinjenih u ime komunizma? Nema drugoga odgovora na to pitanje od onoga da se želi zaštititi nakaznu zločinačku narav jugoslavenskoga komunističkog režima koji je politiku jugoslavenskoga državnog terorizma provodio na način da je političke protivnike toga režima ubijao po cijelome svijetu.

Eto, zato se ignorira i Europski parlament, i Vijeće Europe, i Hrvatski sabor koji su jasno utvrdili obvezu Hrvatske da u svome ustavnom poretku naglasi nužnost privođenja pravdi ključnih komunističkih glavešina koji su u zločinačkome udruženom pothvatu provodili državni teror likvidacijama i ubojstvima.

Po čemu su još opasne predložene ustavne promjene?

Drugi razlog zašto su za pravnu sigurnost i vladavinu prava opasne ove ustavne promjene leži u tome što lijeva koalicija pod vodstvom partije nastoji minirati Ustavni sud Republike Hrvatske. Zoran Milanović i njegova vlada smatraju Ustavni sud svojim političkim neprijateljem i žele mu izbiti iz ruku mogućnost da nadzire ustavnost zakona. Ustavnim promjenama tako žele omogućiti da sadašnji saziv Sabora donosi bilo koji zakon u postupku i na način kako se mijenja i donosi Ustav. U tom slučaju Ustavni sud ne može kontrolirati ustavnost takva zakona.

Može li se u tome sagledati namjera?

Vladajuća većina u tom slučaju mogla bi donositi zakone po svojoj volji kako bi izbjegla kontrolu Ustavnog suda. Takozvani konstitucionalizam zakona opasan je jer se zakon diže na rang Ustava čime se izbija iz ruku kontrola ustavnosti takva zakona. Brojni ustavni stručnjaci takav manevar Peđe Grbina, predsjednika saborskoga Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, i premijera Zorana Milanovića ocjenjuju kao opasni politički voluntarizam i rušenje ustavnoga poretka.

Uvođenje regija kao što je planirao i KOS

Što bi dugoročno politički moglo značiti instaliranje regija kao zasebnih teritorijalnih jedinica?

Svi koji su htjeli držati hrvatski narod u pokornosti poticali su sukobe između različitih dijelova Hrvatske, suprotstavljajući pojedine dijelove hrvatskih zemalja jedne drugima. To je radila austrijska carevina, a kasnije i Austro-Ugarska, koji su umjetno izazivali gloženje i sukobe Dalmacije i Slavonije, sjevera i juga Hrvatske. To im je bio najjači instrument izazivanja suprotnosti između jednih i drugih kako bi mogli lagodno upravljati RegijePodsjetio bih samo da je na suđenju skupini Labrador u Zagrebu Radenko Radojčić, jedan od glavnih pripadnika te skupine koja je imala za cilj terorističkim i subverzivno-promidžbenim djelovanjem rastakati hrvatsku državu, iznio kako je u okviru toga psihološko-subverzivnog rata protiv Hrvatske jedan od načina bio poticati regionalne podjele. Dakle i KOS je procijenio što je opasno po integritet Hrvatske.Hrvatskom.

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman sa svojom doktrinom pomirbe razjedinjenoga hrvatstva, pa i onoga između različitih krajeva, udario je temelj svehrvatskoj homogenizaciji i time zabio glogov kolac mogućnostima da se izazivaju podjele i sukobi u hrvatskome nacionalnom korpusu. Sada se uvođenjem regije kao nove teritorijalne političke jedinice regionalne samouprave, bez ikakvih oznaka djelokruga i sadržaja ovlasti, otvara mogućnost da ponovno ožive suprotstavljanja i sukobi između pojedinih dijelova Hrvatske i mogući prijepori o tomu da je neka od regija dobila više, da ima više novca, a druga da je zakinuta.

To bi neminovno otvorilo brešu za sukobe. Posebno ako bi takva regija imala ovlasti i djelokrug kao što imaju regije u Italiji i Španjolskoj, gdje imaju svoj parlament, donose zakone, imaju vladu i predsjednika i zapravo predstavljaju oblik državnosti unutar države.

Ima li nekih dodatnih upozorenja što bi značilo olako unošenje regija u Ustav?

Podsjetio bih samo da je na suđenju skupini Labrador u Zagrebu Radenko Radojčić, jedan od glavnih pripadnika te skupine koja je imala za cilj terorističkim i subverzivno-promidžbenim djelovanjem rastakati hrvatsku državu, iznio kako je u okviru toga psihološko-subverzivnog rata protiv Hrvatske jedan od načina bio poticati regionalne podjele. Dakle i KOS je procijenio što je opasno po integritet Hrvatske.

Što se želi postići ovakvim strogim uvjetima za provedbu referenduma?

Ni jedna zemlja u Europi i svijetu nema takve osigurače kojima se želi spriječiti volja naroda i onemogućiti narodnu inicijativu i vladavinu naroda putem referenduma. Unijeli su u prijedlog Ustava odredbu prema kojoj se ne može raspisati referendum o pitanjima kojima se ograničavaju ili umanjuju ustavne odredbe iz glave II. i III. Ustava, što predstavlja 70 posto članaka Ustava, praktično pola Ustava – sva prava i slobode koje su pripisane tim osnovnim aktom. Osim toga, nije određeno tko će biti taj kad se skupi određen broj potpisa koji će odrediti zabranu referenduma i reći da to referendumsko pravo znači umanjivanje prava iz spomenutih glava Ustava. To nema nigdje u svijetu.

Drugim riječima...

To znači da se na jedan perfidan način želi spriječiti vladavinu naroda, što u osnovi pokazuje strah partije od naroda. Predložene odredbe koje se odnose na potrebnu većinu na referendumu, kvotu izlaznosti, takve su da ni jedan referendum ne će proći. Tu je skrivena tempirana bomba koja onemogućuje donošenje na referendumu bilo kakve odluke.

HDZ ne će biti pokriće za ove nakazne promjene

Sada je jasno da ustavne promjene ne će biti provedene u planiranome roku. Što to znači u pogledu provedbe uhidbenoga naloga u kojem mnogi vide razlog pokrenutih promjena?

Nedavno je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić iznio kako je MUP nezakonito zadržao uhidbeni nalog koji je izdalo njemačko pravosuđe u vezi s Josipom Perkovićem i dodao još da ministar TurudićNedavno je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić iznio kako je MUP nezakonito zadržao uhidbeni nalog koji je izdalo njemačko pravosuđe u vezi s Josipom Perkovićem i dodao još da ministar pravosuđa Orsat Miljenić ne govori istinu kad tvrdi da ne zna gdje je taj uhidbeni nalog. Sudac u skladu sa Zakonom o pravosudnoj suradnji između Hrvatske i zemalja članica EU iznosi da i taj uhidbeni nalog treba biti predan sudu koji jedini može odlučiti hoće li izvršiti ili odbiti izvršenje uhidbenoga naloga.pravosuđa Orsat Miljenić ne govori istinu kad tvrdi da ne zna gdje je taj uhidbeni nalog.

Sudac u skladu sa Zakonom o pravosudnoj suradnji između Hrvatske i zemalja članica EU iznosi da i taj uhidbeni nalog treba biti predan sudu koji jedini može odlučiti hoće li izvršiti ili odbiti izvršenje uhidbenoga naloga.

Budući da do promjena Ustava ne će doći do prvoga siječnja, bilo bi grubo kršenje Zakona i Ustava ako MUP ne bi proslijedio sudu taj uhidbeni nalog. Županijski sud nadležan je protiv osobe čije je prebivalište u Zagrebu, a za kojom se traži izdavanje uhidbenoga naloga, odlučiti hoće li udovoljiti uhidbenome nalogu ovisno o tomu je li, kako neki tvrde, nastupila zastara, iako o tome postoje različita stajališta, to jest računa li se zastara po njemačkome ili hrvatskome pravu. Ali to može jedino sud, a ne MUP, ni Dorh, ni Ministarstvo pravosuđa.

Što slijedi?

Treba pričekati 1. siječnja 2014. pa vidjeti hoće li će se uhidbeni nalog predati sudu i što će sud odlučiti.

Zašto je tako olako odbijen prijedlog promjena Ustava koji je predložio Klub zastupnika HDZ-a?

Sredinom listopada Klub zastupnika HDZ-a ili jedna petina zastupnika koja je ovlaštena predložiti izmjene Ustava, predao je Hrvatskome saboru svoj prijedlog promjena Ustava kojim se smjera na nezastarijevanje zločina ubojstva od strane jugoslavenskoga komunističkog režima. Predsjednik Hrvatskoga sabora te je izmjene uvrstio u dnevni red Sabora. No da bi se taj prijedlog mogao raspraviti na plenarnoj sjednici nužno je da ga prethodno raspravi saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav.

Sredinom studenoga na sjednici toga odbora predloženo je da se dnevni red dopuni prijedlogom Kluba zastupnika HDZ-a. No na opće iznenađenje većinom glasova odbora (šest glasova protiv) to nije prihvaćeno. Nakon toga na sjednici Odbora i posebnoj stručnoj skupini raspravljalo se o svim prijedlozima i inicijativama za izmjenu Ustava, samo ne o prijedlogu zastupnika HDZ-a. Nakon toga smo rekli stop – ne ćemo biti pokriće!

Hoćete li se vrati na sjednice Odbora?

Vidjet ćemo hoćemo li nastaviti sudjelovati u radu Odbora. Ovisit će sve o tome kako će se stvari razvijati.

Ali nisu samo eliminirani bez rasprave prijedlozi Kluba zastupnika HDZ-a nego i predsjednika države?

Predsjednik Republike ovlašten je predlagati izmjene Ustava neovisno o tomu da slaže li se netko s tim izmjenama ili ne. Peđa Grbin kao predsjednik Odbora ne može ignorirati prijedlog Predsjednika Republike. Kad su bile izmjene Ustava 2010. ostvarena je konzultacija o tim promjenama između Predsjednika Republike i tadašnje vlade Jadranke Kosor, a sada je ta konzultacija izostala. Znak je to da postoji napetost i konflikt između premijera i predsjednika države.

Kakvu ulogu ima u svemu Peđa Grbin, 'ustavotvorac'?

On je poput one žice koja provodi struju. Dakle slijepi provoditelj odluka Zorana Milanovića. Peđa Grbin mehanički provodi naloge. Stručnjaci, profesori ustavnoga prava, održali su mu lekciju o poznavanju problematike u kojoj bi želio da njegova bude posljednja.

Osveta prema djelu dr. Franje Tuđmana

Predsjedniku Hrvatskoga sabora predani su potpisi u svezi s ćirilicom u Vukovaru. Premijer je svojedobno izjavio da se taj referendum dok je on živ ne će provesti.

Ta izjava predsjednika Vlade izravno je protivna Ustavu. To je također jedna vrsta ugrožavanja ustavnoga poretka. O tome hoće li će se održati referendum i je li njegovo održavanje u skladu s Ustavom može odlučiti NasrtajiNepodnošljivi su mi nasrtaji, zapravo, jedna udružena ofenziva komunističke ideologije i pokušaji da se nakon što su propali i nestali Jugoslavija i komunistički režim oživi tu komunističku lešinu. Nepodnošljive su mi unutar Hrvatske podjele za koje je odgovorna isključivo aktualna vlast koja iskapa rovove na tragu obnove svjetonazorskoga rata u Hrvatskoj.samo Ustavni sud, a ne premijer.

Kad gledate razvoj događaja u današnjoj Hrvatskoj, što Vam je najnepodnošljivije?

Nepodnošljivi su mi nasrtaji, zapravo, jedna udružena ofenziva komunističke ideologije i pokušaji da se nakon što su propali i nestali Jugoslavija i komunistički režim oživi tu komunističku lešinu. Nepodnošljive su mi unutar Hrvatske podjele za koje je odgovorna isključivo aktualna vlast koja iskapa rovove na tragu obnove svjetonazorskoga rata u Hrvatskoj. Žele nametnuti Hrvatskoj tzv. vrijednosti iz ropotarnice komunističkoga i jugoslavenskoga arsenala koje je hrvatski narod odbacio devedesetih godina u Božićnome ustavu, a vojno porazio u Domovinskome ratu.

Da su prošle izmjene Ustava, kakvo bi bilo božićno ozračje?

Strašno! To bi bila više negoli ironija. Obrat od željenoga i očekivanoga, od svega što smo zapisali u prvomu Božićnome Ustavu. To bi bila jedna prava osvetnička poluga prema cjelokupnome djelu prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Sretan vam Božić, čitatelji Hrvatskog tjednika, i budite svjesni da neprijatelji Hrvatske još uvijek vrebaju!

Na kraju što biste poručili čitateljima Hrvatskog tjednika?

Zaželio bih im sretan Božić i Novu godinu. Stavio bih na dušu cjelokupnome narodu da neprekidno bdije nad slogom i zajedništvom hrvatskoga naroda i da budu svjesni da neprijatelji hrvatske slobode, državnosti i demokracije još uvijek iz svojih jazbina, i ne samo jazbina, vrebaju i ponovno nastoje oživjeti propale ideale propaloga komunističkog režima.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Vladimir Šeks, zastupnik HDZ-a, koji je od osnivanja hrvatske države bio i predsjednik i potpredsjednik Hrvatskoga sabora, odlučno se proteklih dana suprotstavljao izmjenama Ustava koje je još prije Božića željela donijeti Kukuriku koalicija. O predloženim izmjenama i njihovim teškim posljedicama za narod i državu razgovarali smo s nestorom hrvatskoga parlamentarizma gospodinom Šeksom, samo dan nakon objave vijesti da je HDSSB odustao i time praktično zaustavio izmjene Ustava u planiranim rokovima.

Što bi značilo da su predložene izmjene Ustava prihvaćene?

Kada bi predložene promjene Ustava bile prihvaćene, to bi predstavljalo uvertiru u ustavno-političku krizu. To bi također značilo i dugoročno destabiliziranje hrvatske države.

Čime te tvrdnje možete potkrijepiti?

U prvome redu to se odnosi na prijedlog za promjenu Ustava po kojemu bi se dokinulo zastarijevanje za kaznena djela teških ubojstava propisane zakonom. Poanta je u tomu da bi nakon promjene Ustava Hrvatski sabor, zakonodavac, dobio mogućnost da izmjenama kaznenoga zakona određuje kaznena djela teških ubojstava.

U takvu slučaju bilo koja vladajuća većina u Hrvatskome saboru dobila bi bjanko mjenicu da donosi kaznena djela teških ubojstava na temelju kojih bi istrage i suđenja bili omogućeni. To bi bilo snažno oružje bilo kojoj vladajućoj većini da se kaznenim zakonom koristi za političke obračune i odmazde prema političkim neistomišljenicima.

Što bi se u tom slučaju dogodilo s vladavinom prava?

To bi bio izravni udar na vladavinu prava i na jedno od temeljnih načela ustavnoga poretka i temeljnih pravnih načela od rimskih vremena – Nullum crimen, nulla poena sine lege – (Nijedna krivnja i nijedna kazna bez zakona). Namjera da se zakonodavno, nakon promjene Ustava, utvrđuje koja su kaznena djela teških ubojstava znači poništavanje temeljne maksime kaznenoga prava.

U tim upozorenjima niste bili osamljeni?

Na to upozoravaju svi relevantni ustavnopravni eksperti i stručnjaci uključujući i predsjednika države Ivu Josipovića.

Jednostavno rečeno, što bi to značilo?

Kad se to opiše najobičnijim riječima, bez pravnoga nazivlja, to bi bilo ovako: otvara se put da za dvije-tri ili pet godina neka većina u Saboru donese izmjenu Kaznenoga zakona i kaže da će se kao kaznena djela teškoga ubojstva kažnjavati neko kazneno djelo počinjeno prije 10, 15, 20 godina koje u to vrijeme nije postojalo kao kazneno djelo.

Primjerice?

Moglo bi se tako okvalificirati nekoga od političkih dužnosnika u vrijeme Domovinskoga rata da je poticao na teško ubojstvo, da je svojim govorom poticao na eliminiranje terorista u ratu i time poticao na teško ubojstvo i slično.

 

Manevri Peđe Grbina rušenje su ustavnoga poretka

Zašto je vladajuća većina odbijala raspravljati o prijedlogu ustavnih izmjena Kluba zastupnika HDZ-a da se ukine zastara za kaznena djela ubojstava počinjenih od strane jugoslavenskoga komunističkog režima od 1945. do 1990.?

Zato što se pribojavaju da bi se takvom ustavnom formulacijom u Ustavu označilo da je od 1945. do1990. u Hrvatskoj postojao zločinački komunistički režim. Svrha je i cilj, dakle, donijeti ustavne promjene koje se ne bi odnosile na spomenuto razdoblje za nezastarijevanje  komunističkih nedjela. Možda još postoji nekolicina živih na koje bi se to moglo odnositi, budući da će ta nekolicina za par godina navršiti sto godina?

 Oštrica je usmjerena na razdoblje od 1990. pa nadalje. Tu treba, po njihovu mišljenju, zahvatiti s tom promjenom Ustava i omogućiti istrage i suđenja ljudima za koje bi oni procijenili da su u Domovinskom ratu počinili zločine ubojstva ili poticali na takve zločine. Ključno je – poticali na ubojstva. Pod tim poticanjem moglo bi se navesti da je bilo koji politički dužnosnik zagovarao uporabu sile protiv neprijatelja.

Zar prijedlog HDZ-a nije na tragu europskih i hrvatske osude komunističkoga režima?

Iako su Europski parlament i Vijeće Europe osudili komunistički totalitarizam, a Hrvatski sabor 1996. svojom deklaracijom zločine jugoslavenskoga komunističkog režima, pravo je pitanje zašto se uporno odbija otvoriti prostor promjenom Ustava za kazneni progon bez zastare zločina počinjenih u ime komunizma? Nema drugoga odgovora na to pitanje od onoga da se želi zaštititi nakaznu zločinačku narav jugoslavenskoga komunističkog režima koji je politiku jugoslavenskoga državnog terorizma provodio na način da je političke protivnike toga režima ubijao po cijelome svijetu.

Eto, zato se ignorira i Europski parlament, i Vijeće Europe, i Hrvatski sabor koji su jasno utvrdili obvezu Hrvatske da u svome ustavnom poretku naglasi nužnost privođenja pravdi ključnih komunističkih glavešina koji su u zločinačkome udruženom pothvatu provodili državni teror likvidacijama i ubojstvima.

Po čemu su još opasne predložene ustavne promjene?

Drugi razlog zašto su za pravnu sigurnost i vladavinu prava opasne ove ustavne promjene leži u tome što lijeva koalicija pod vodstvom partije nastoji minirati Ustavni sud Republike Hrvatske. Zoran Milanović i njegova vlada smatraju Ustavni sud svojim političkim neprijateljem i žele mu izbiti iz ruku mogućnost da nadzire ustavnost zakona. Ustavnim promjenama tako žele omogućiti da sadašnji saziv Sabora donosi bilo koji zakon u postupku i na način kako se mijenja i donosi Ustav. U tom slučaju Ustavni sud ne može kontrolirati ustavnost takva zakona.

Može li se u tome sagledati namjera?

Vladajuća većina u tom slučaju mogla bi donositi zakone po svojoj volji kako bi izbjegla kontrolu Ustavnog suda. Takozvani konstitucionalizam zakona opasan je jer se zakon diže na rang Ustava čime se izbija iz ruku kontrola ustavnosti takva zakona. Brojni ustavni stručnjaci takav manevar Peđe Grbina, predsjednika saborskoga Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, i premijera Zorana Milanovića ocjenjuju kao opasni politički voluntarizam i rušenje ustavnoga poretka.

 

Uvođenje regija kao što je planirao i KOS

Što bi dugoročno politički moglo značiti instaliranje regija kao zasebnih teritorijalnih jedinica?

Svi koji su htjeli držati hrvatski narod u pokornosti poticali su sukobe između različitih dijelova Hrvatske, suprotstavljajući pojedine dijelove hrvatskih zemalja jedne drugima. To je radila austrijska carevina, a kasnije i Austro-Ugarska, koji su umjetno izazivali gloženje i sukobe Dalmacije i Slavonije, sjevera i juga Hrvatske. To im je bio najjači instrument izazivanja suprotnosti između jednih i drugih kako bi mogli lagodno upravljati Hrvatskom.

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman sa svojom doktrinom pomirbe razjedinjenoga hrvatstva, pa i onoga između različitih krajeva, udario je temelj svehrvatskoj homogenizaciji i time zabio glogov kolac mogućnostima da se izazivaju podjele i sukobi u hrvatskome nacionalnom korpusu. Sada se uvođenjem regije kao nove teritorijalne političke jedinice regionalne samouprave, bez ikakvih oznaka djelokruga i sadržaja ovlasti, otvara mogućnost da ponovno ožive suprotstavljanja i sukobi između pojedinih dijelova Hrvatske i mogući prijepori o tomu da je neka od regija dobila više, da ima više novca, a druga da je zakinuta.

To bi neminovno otvorilo brešu za sukobe. Posebno ako bi takva regija imala ovlasti i djelokrug kao što imaju regije u Italiji i Španjolskoj, gdje imaju svoj parlament, donose zakone, imaju vladu i predsjednika i zapravo predstavljaju oblik državnosti unutar države.

Ima li nekih dodatnih upozorenja što bi značilo olako unošenje regija u Ustav?

Podsjetio bih samo da je na suđenju skupini Labrador u Zagrebu Radenko Radojčić, jedan od glavnih pripadnika te skupine koja je imala za cilj terorističkim i subverzivno-promidžbenim djelovanjem rastakati hrvatsku državu, iznio kako je u okviru toga psihološko-subverzivnog rata protiv Hrvatske jedan od načina bio poticati regionalne podjele. Dakle i KOS je procijenio što je opasno po integritet Hrvatske.

Što se želi postići ovakvim strogim uvjetima za provedbu referenduma?

Ni jedna zemlja u Europi i svijetu nema takve osigurače kojima se želi spriječiti volja naroda i onemogućiti narodnu inicijativu i vladavinu naroda putem referenduma. Unijeli su u prijedlog Ustava odredbu prema kojoj se ne može raspisati referendum o pitanjima kojima se ograničavaju ili umanjuju ustavne odredbe iz glave II. i III. Ustava, što predstavlja 70 posto članaka Ustava, praktično pola Ustava – sva prava i slobode koje su pripisane tim osnovnim aktom. Osim toga, nije određeno tko će biti taj kad se skupi određen broj potpisa koji će odrediti zabranu referenduma i reći da to referendumsko pravo znači umanjivanje prava iz spomenutih glava Ustava. To nema nigdje u svijetu.

Drugim riječima...

To znači da se na jedan perfidan način želi spriječiti vladavinu naroda, što u osnovi pokazuje strah partije od naroda. Predložene odredbe koje se odnose na potrebnu većinu na referendumu, kvotu izlaznosti, takve su da ni jedan referendum ne će proći. Tu je skrivena tempirana bomba koja onemogućuje donošenje na referendumu bilo kakve odluke.

 

HDZ ne će biti pokriće za ove nakazne promjene

Sada je jasno da ustavne promjene ne će biti provedene u planiranome roku. Što to znači u pogledu provedbe uhidbenoga naloga u kojem mnogi vide razlog pokrenutih promjena?

Nedavno je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić iznio kako je MUP nezakonito zadržao uhidbeni nalog koji je izdalo njemačko pravosuđe u vezi s Josipom Perkovićem i dodao još da ministar pravosuđa Orsat Miljenić ne govori istinu kad tvrdi da ne zna gdje je taj uhidbeni nalog. Sudac u skladu sa Zakonom o pravosudnoj suradnji između Hrvatske i zemalja članica EU iznosi da i taj uhidbeni nalog treba biti predan sudu koji jedini može odlučiti hoće li izvršiti ili odbiti izvršenje uhidbenoga naloga.

Budući da do promjena Ustava ne će doći do prvoga siječnja, bilo bi grubo kršenje Zakona i Ustava ako MUP ne bi proslijedio sudu taj uhidbeni nalog. Županijski sud nadležan je protiv osobe čije je prebivalište u Zagrebu, a za kojom se traži izdavanje uhidbenoga naloga, odlučiti hoće li udovoljiti uhidbenome nalogu ovisno o tomu je li, kako neki tvrde, nastupila zastara, iako o tome postoje različita stajališta, to jest računa li se zastara po njemačkome ili hrvatskome pravu. Ali to može jedino sud, a ne MUP, ni Dorh, ni Ministarstvo pravosuđa.

Što slijedi?

Treba pričekati 1. siječnja 2014. pa vidjeti hoće li će se uhidbeni nalog predati sudu i što će sud odlučiti.

Zašto je tako olako odbijen prijedlog promjena Ustava koji je predložio Klub zastupnika HDZ-a?

Sredinom listopada Klub zastupnika HDZ-a ili jedna petina zastupnika koja je ovlaštena predložiti izmjene Ustava, predao je Hrvatskome saboru svoj prijedlog promjena Ustava kojim se smjera na nezastarijevanje zločina ubojstva od strane jugoslavenskoga komunističkog režima. Predsjednik Hrvatskoga sabora te je izmjene uvrstio u dnevni red Sabora. No da bi se taj prijedlog mogao raspraviti na plenarnoj sjednici nužno je da ga prethodno raspravi saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav.

Sredinom studenoga na sjednici toga odbora predloženo je da se dnevni red dopuni prijedlogom Kluba zastupnika HDZ-a. No na opće iznenađenje većinom glasova odbora (šest glasova protiv) to nije prihvaćeno. Nakon toga na sjednici Odbora i posebnoj stručnoj skupini raspravljalo se o svim prijedlozima i inicijativama za izmjenu Ustava, samo ne o prijedlogu zastupnika HDZ-a. Nakon toga smo rekli stop – ne ćemo biti pokriće!

Hoćete li se vrati na sjednice Odbora?

Vidjet ćemo hoćemo li nastaviti sudjelovati u radu Odbora. Ovisit će sve o tome kako će se stvari razvijati.

Ali nisu samo eliminirani bez rasprave prijedlozi Kluba zastupnika HDZ-a nego i predsjednika države?

Predsjednik Republike ovlašten je predlagati izmjene Ustava neovisno o tomu da slaže li se netko s tim izmjenama ili ne. Peđa Grbin kao predsjednik Odbora ne može ignorirati prijedlog Predsjednika Republike. Kad su bile izmjene Ustava 2010. ostvarena je konzultacija o tim promjenama između Predsjednika Republike i tadašnje vlade Jadranke Kosor, a sada je ta konzultacija izostala. Znak je to da postoji napetost i konflikt između premijera i predsjednika države.

Kakvu ulogu ima u svemu Peđa Grbin,  'ustavotvorac'?

On je poput one žice koja provodi struju. Dakle slijepi provoditelj odluka Zorana Milanovića. Peđa Grbin mehanički provodi naloge. Stručnjaci, profesori ustavnoga prava, održali su mu lekciju o poznavanju problematike u kojoj bi želio da njegova bude posljednja.

 

Osveta prema djelu dr. Franje Tuđmana

Predsjedniku Hrvatskoga sabora predani su potpisi u svezi s ćirilicom u Vukovaru. Premijer je svojedobno izjavio da se taj referendum dok je on živ ne će provesti.

Ta izjava predsjednika Vlade izravno je protivna Ustavu. To je također jedna vrsta ugrožavanja ustavnoga poretka. O tome hoće li će se održati referendum i je li njegovo održavanje u skladu s Ustavom može odlučiti samo Ustavni sud, a ne premijer.

Kad gledate razvoj događaja u današnjoj Hrvatskoj, što Vam je najnepodnošljivije?

Nepodnošljivi su mi nasrtaji, zapravo, jedna udružena ofenziva komunističke ideologije i pokušaji da se nakon što su propali i nestali Jugoslavija i komunistički režim oživi tu komunističku lešinu. Nepodnošljive su mi unutar Hrvatske podjele za koje je odgovorna isključivo aktualna vlast koja iskapa rovove na tragu obnove svjetonazorskoga rata u Hrvatskoj. Žele nametnuti Hrvatskoj tzv. vrijednosti iz ropotarnice komunističkoga i jugoslavenskoga arsenala koje je hrvatski narod odbacio devedesetih godina u Božićnome ustavu, a vojno porazio u Domovinskome ratu.

Da su prošle izmjene Ustava, kakvo bi bilo božićno ozračje?

Strašno! To bi bila više negoli ironija. Obrat od željenoga i očekivanoga, od svega što smo zapisali u prvomu Božićnome Ustavu. To bi bila jedna prava osvetnička poluga prema cjelokupnome djelu prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

 

Sretan vam Božić, čitatelji Hrvatskog tjednika, i budite svjesni da neprijatelji Hrvatske još uvijek vrebaju!

 

Na kraju što biste poručili čitateljima Hrvatskog tjednika?

Zaželio bih im sretan Božić i Novu godinu. Stavio bih na dušu cjelokupnome narodu da neprekidno bdije nad slogom i zajedništvom hrvatskoga naroda i da budu svjesni da neprijatelji hrvatske slobode, državnosti i demokracije još uvijek iz svojih jazbina, i ne samo jazbina, vrebaju i ponovno nastoje oživjeti propale ideale propaloga komunističkog režima.

 

Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 22:55:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.