Hrvatski tjednik
 

 Hrvatska je u Jugoslaviji bila lokomotiva, a danas je vagon na sporednome kolosijeku

Ekonomist Guste Santini neupitno je čovjek velikoga znanja i iskustva, jasnoga govora, konkretnih planova i prijedloga, no tko takve uopće treba u ovoj i ovakvoj Hrvatskoj, Santini2bremenitoj ideološkom polarizacijom i agresivnim nametanjem minornih političkih i ekonomsko-gospodarskih tema političke elite koja, posve je razvidno, nije dorasla trenutku. Zapravo, osnovno je pitanje - koliko oni koji danas vode Hrvatsku znaju, mogu i žele.

Nameću nam kvazipolitičke teme, dakako, one koje su daleko od konkretnoga života, sve pod providnom i ispraznom egidom začinjenom ispraznim i priglupim verbalizmom i zahtjevima koje, eto, od nas očekuje EU i napredni svijet!?

Dok su ćirilica i gay brakovi glavne teme naših političara i dok na referendume bacamo i zadnji groš iz svojih džepova, dok nam ekonomija i gospodarstvo sve više tonu, a broj nezaposlenih svakim danom raste, dok nas opterećuju crnima i crvenima, dok su jedni za dom spremni, oni na vlasti spremni su za EU domove, bezbrižno trljajući ruke i svadljivo nam poručujući - što nam možete, ionako nas uskoro očekuju EU sinekure i birokratske pozicije, makar i na marginama EU birokratskoga ustroja! U ovoj i ovakvoj situaciji postoje ljudi koji bi itekako mogli pomoći današnjoj Hrvatskoj, njezinoj ekonomiji i gospodarstvu, a jedan od je njih naš sugovornik, ekonomist Guste Santini.

Gdje smo danas na izmaku 2013. godine i dokle smo stigli, gospodine Santini, zašto je ekonomsko-gospodarska situacija danas u Hrvatskoj porazna? Još 1999. godine nudili ste konkretne i jasne prijedloge revitalizacije, no nisu Vas slušali ni lijevi ni desni, a situacija se svih ovih godina rapidno pogoršava?

Možda bi ovaj razgovor trebalo početi rečenicom - utapamo se u informacijama, a umiremo od žeđi za znanjem. Kasnije ćemo se vratiti na pojam znanja, idemo sada na našu konkretnu situaciju. Primjerice, Grčka je posljednjih mjeseci bila zemlja bremenita brojnim gospodarskim, financijskim i političkim problemima, no Hrvatska je danas u goroj situaciji od Grčke. Zašto?

Zbog razine razvijenosti i zbog dohotka per capita koji je veći u Grčkoj, a to uvijek pruža bolju situaciju za provođenje reformi. Također je jasno, krize uvijek imaju socijalni naboj. Današnji političari trebali bi bolje i studioznije iščitavati i učiti od Bismarcka koji je bolje no itko drugi osigurao institucionalne uvjete socijalne sigurnosti građana. Gdje je danas Hrvatska? Teško pitanje i porazan odgovor. Dok je Hrvatska u Jugoslaviji bila lokomotiva, danas je vagon na sporednome kolosijeku. Nevažan.

Ključni su problemi nezaposlenost i nedostatak investicija

Ono što ste govorili i rješenja koja ste nudili prije četrnaest godina itekako je aktualno i danas?

Katastrofičari su bili u pravu. Danas vidimo da su bili dobro obaviješteni optimisti. Ovo se nije trebalo dogoditi, a dogodilo se. Krivca Inozemni-dug-u-godinu-dana-smanjen-za-922-milijuna-eura ca largeBankarstvoBankarstvo je krvotok gospodarstva. Zabrinjava podatak da je preko jedne četvrtine hrvatskoga gospodarstva u rukama stranih investitora i mi ne možemo ignorirati njihove interese. No nikako ne odgovara istini da su nam interesi istovjetni...svi traže, a nitko ga ne nalazi u svome ponašanju. Svakoj stranci na vlasti krivi su oni koji su bili prije njih. Iako se rebalansi proračuna uvijek doživljavaju dramatično, nezaposlenost i izostanak investicija temeljni su problem hrvatske privrede.

Kako se ispetljati iz inozemnoga duga koji nikad nije bio veći?

Opet se vraćam na grčki primjer: njima je rečeno, prodajte otoke! Nama to ne trebaju niti reći. I sada dolazimo do sržne teme, a to je bankarstvo. Bankarstvo je krvotok gospodarstva. Zabrinjava podatak da je preko jedne četvrtine hrvatskoga gospodarstva u rukama stranih investitora i mi ne možemo ignorirati njihove interese. No nikako ne odgovara istini da su nam interesi istovjetni...

Kako stvari stoje, možda je MMF jedno od rješenja?

Na žalost, u ovoj je situaciji MMF naša realnost i nužnost. Njihovim dolaskom smanjile bi se kamatne stope, povećala stabilnost i reforme bi se morale provesti. Naš je veliki problem u tome što je svaka dosadašnja vlast živjela od mandata do mandata, bez interakcija ili povratnih odgovornosti! Četiri godine lagodne zavjetrine. Zato mi glasamo uvijek PROTIV, nikad ZA.

Glomazni državni aparat priča je za sebe, no ta priča odnosi nam godišnje 'vagone novca'?

Kad govorim o glomaznome državnom aparatu, tu ne mislim na opću državu, ne mislim na znanost, školstvo i zdravstvo. Mislim na vojsku, policiju, državnu upravu, na preveliku birokraciju od najviših do 2515e6a06c0d3f591d3d52fb3f67fea3PoreziNaš porezni sustav ide u feudalnome pravcu, ne u pravcu tržišnoga gospodarstva! Nije rješenje u stalnome povećavanju poreza, hrvatsko gospodarstvo treba rasteretiti poreza i to ponajprije RAD. Neoporezivi dio trebao bi biti 5.000 kuna, od 5 do15 tisuća 10 posto, od 15 do 30 tisuća 20 posto, preko 30 tisuća 30 posto poreza.najnižih, lokalnih instanci. Hrvatskoj ne treba više od 70 jedinica lokalne uprave i samouprave, a mi ih imamo preko 500!?

Nije čak problem u troškovima koliko u ograničavanju razvoja u takvu ustroju. Moj rodni kraj Turanj i Filip i Jakov, primjerice, nemaju potencijala, mogu samo plutati. I napokon, zašto Hrvatska ne bi mogla imati sedam ministarstava? Godine 2009. napisao sam knjigu o poreznoj reformi, šutjeli su i HDZ i SDP.

Naš porezni sustav ide u feudalnome pravcu, ne u pravcu tržišnoga gospodarstva! Nije rješenje u stalnome povećavanju poreza, hrvatsko gospodarstvo treba rasteretiti poreza i to ponajprije RAD. Neoporezivi dio trebao bi biti 5.000 kuna, od 5 do15 tisuća 10 posto, od 15 do 30 tisuća 20 posto, preko 30 tisuća 30 posto poreza.

Jednu bitnu stvar uvijek zaboravljamo ili ju guramo u stranu, a to je - ako nas znanje i pamet ne izvuku, što će nam pomoći? Također zaboravljamo, lakše je sačuvati nego otvoriti novo radno mjesto. Porazna je činjenica što su umirovljenici opljačkani, zapravo sve mirovine iznad određene razine trebalo bi rezati!

U poljoprivredi smo radili najgore moguće stvari

Očito nas je zahvatilo više bolesti, je li nam makar zdravstvo koliko-toliko zdravo?

Na žalost, i tu se ne možemo pohvaliti. Imamo tromo zdravstvo, zapravo ostatak iz prijašnjega sustava. Zdravstveni nam je sustav krajnje neučinkovit. Nitko nije radio na povećanju učinkovitosti u zdravstvu, sve se svodilo na isprazne priče, na tlapnju. I da ne zaboravim, iako nije u kontekstu zdravstva, koliko se samo pričalo o 2. mirovinskome stupu, koji je zapravo jedna zabluda.

Bilo je više naših zabluda, ostavimo to ovoga trenutka. Ministar Jovanović trebao bi biti naš glavni ministar jer su znanost i obrazovanje nužan uvjet našega oporavka. Ponavljam, nužan uvjet. Bez ulaganja u znanost i obrazovanje ne ćemo tako lako niti skoro naći izlaz iz začaranoga kruga političke uskogrudnosti ili minoriziranja problema. Dok to ne shvatimo i ne krenemo u odlučnu akciju, stvari će ići kako danas idu.

Kažete, samo malo pameti može nam pomoći?

Upravo tako. Naši smrtni grijesi svakako su prodaja banaka, Plive, Ine, destrukcija brodogradnje i izostanak brodarenja, koje dugoročno ne može biti u krizi. A znamo graditi odlične brodove! Na žalost, nismo gledali dugoročno i ti nas grijesi sada prate.

Što tek reći za poljoprivredu koje više gotovo nema, za našu politiku ona je očito relikt prošlosti i drugorazredno pitanje? Tko još ima volje i vremena za selo i seljake... No hrana ne pada s neba poput starozavjetne mane Izraelcima u pustinji.

U segmentu u i oko poljoprivrede radili smo najgore što smo mogli! Subvencije su se uglavnom davale kao političke, stranačke nagrade. Tim tragom, predlagao sam svojedobno model od 15 naselja po 10 tisuća žitelja, jedno je naselje moglo biti između Biograda i Benkovca.

I dopustite mi pri kraju još nekoliko misli...

Dopuštamo bez dodatnih pitanja.

Zagreb je počeo usisavati Hrvatsku, to je opasna priča. Za to vrijeme Slavonija je posebno platila brutalno veliku cijenu! A to je dokaz naše neučinkovitosti i neodgovornosti. Hrvatska bi prije mnogih zemalja upravo preko posebnosti morala odrediti sebe, moramo proizvoditi različito i poželjno, s obzirom na bogatstvo naših regija ili inozemnu konkurenciju. Zašto otoke ne doživljavamo kao naše velike adute? Ukidamo brodske linije preko zime za otoke, a želimo na njima sačuvati stanovništvo!?

Nemamo koncept razvoja i to je velik problem. Ili, od Karlovca do Zadra premalo je ljudi na velikome prostoru, a Lika je najčistija oaza za život u Europi! Ovo što je govorim netko će ostvariti, no što ako to budu stranci? Pjesnik bi rekao - vrijeme prolazi, a dani se ne vraćaju!

Oklijevamo, a postoje rješenja koja mogu realizirati Hrvati. Možemo, no želimo li to dovoljno snažno? Tu se treba žrtvovati. U cijeloj priči najveći je hrvatski problem nezaposlenost, u kojoj ima i objektivnih datosti, ali daleko je važnija i pogubnija naša nepromišljenost. Što smo napravili da smanjimo nezaposlenost? Ništa. U ozbiljnoj situaciji u kojoj se nalazimo ne treba plakati, treba naći put.

PutOklijevamo, a postoje rješenja koja mogu realizirati Hrvati. Možemo, no želimo li to dovoljno snažno? Tu se treba žrtvovati. U cijeloj priči najveći je hrvatski problem nezaposlenost, u kojoj ima i objektivnih datosti, ali daleko je važnija i pogubnija naša nepromišljenost. Što smo napravili da smanjimo nezaposlenost? Ništa. U ozbiljnoj situaciji u kojoj se nalazimo ne treba plakati, treba naći put.Lijepo je rekao Hanibal - ili ćemo naći put, ili ćemo ga sagraditi! Zašto Ravni kotari ne bi bili hrvatska Kalifornija?

Tu dolazimo do istočnoga grijeha hrvatske politike a on se zove Sabor jer je donosio odluke koje nisu bile u interesu hrvatskoga društva. Nama Ustav ne može trajati ni deset godina, a što tek reći za zakone?

Pri kraju ovoga razgovora želim reći još nekoliko misli: za mene je veliko civilizacijsko ohrabrenje izbor pape Franje. Više je napravio u ovih nekoliko mjeseci, pitanjima i promišljanjima na urgentne probleme čovječanstva nego što su to napravili svi političari! U fokus je postavio bitne stvari, ne govori o umjetnim dvojbama.

S druge strane, politika ne raspravlja o pravim pitanjima i dvojbama. Završio bih jednim ekonomskim savjetom i Einsteinovom rečenicom: Ekonomska politika mora biti nacionalna, patriotska!

Nije to politika krumpira, dok Einstein poručuje svima nama – 'Način razmišljanja koji nas je doveo u stanje u kojemu jesmo, taj isti način razmišljanja ne može nas izvesti iz stanja u kojemu jesmo!' Samo još jedna moja kratka rečenica - ovo je naša stvarnost.

Mirko Kalanj
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pon, 18-01-2021, 00:11:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.