Hrvatski tjednik
 

 Hrvatska u očima Nijemaca (2)

Kada je već riječ o Hrvatskoj u očima Nijemaca, moraju se spomenuti također i srpske oči o kojima piše u svojoj knjizi Kaputt talijansko-njemački književnik, novinar i curzio malaparteromanopisac Curzio Malaparte, pravim imenom Kurt Erich Suckert. I to ne samo u prenesenome, već i u pravome značenju. Riječ je o očima koje su Srbima iskopale ustaše, a koje njemu Ante Pavelić servira na diplomatskom domjenku u Zagrebu.

- 'Hrvatski narod, govori Ante Pavelić, želi da se njime vlada sa dobrotom i pravdom. Ovdje sam kako bih jamčio dobrotu i pravdu.' Dočim on tako govori, promatram jednu pletenu košaru koja se nalazi na stolu, sa desne strane Poglavnika.
Casertano (Raffaele, talijanski poslanik u NDH, o.a.) namigne mi i kaže:
- 'A bili li ti htio malo lijepe juhe od kamenica?'
- 'Zar su to kamenice iz Dalmacija?', pitam. Ante Pavelić podiže poklopac sa košare i pokazuje mi te plodove mora, tu masu ljigavih, želatinastih kamenica, te mi uz osmijeh kaže, uz svoj težak osmijeh:
- 'Ovo je dar mojih vjernih ustaša, to je 20 kila ljudskih očiju. '

„Apsolutno fašističko zlo" kao isprika za vlastito zlo

Malapartove slike iskopanih srpskih očiju zvuče hiperrealno i nimalo uvjerljivo, čak za one koji su najveći kritičari ustaškoga režima. Ali to nije bitno. Bitna je negativna predodžba o Hrvatima i Hrvatskoj koja se stvorila nakon 1945 g. u stranome književnom svijetu. Malaparte nije tko god; njegova simbolična proza trajno ostaje u kolektivnoj psihologiji čitatelja.

Njegov je stil pun magičnoga realizma, a kao književnik dobiva i dandanas hvalospjeve u utjecajnim časopisima diljem svijeta. Bio je Malaparte doduše ekscentrik; najprije talijanski fašist, onda nakon rata komunist - da bi umro kao uvjereni katolik, i da bi svoju vilu u Italiji dao u nasljeđe Mao Ce-Tungovoj Kini!

Kaput MalapartePrevrtljivostMalapartove slike iskopanih srpskih očiju zvuče hiperrealno i nimalo uvjerljivo, čak za one koji su najveći kritičari ustaškoga režima. Ali to nije bitno. Bitna je negativna predodžba o Hrvatima i Hrvatskoj koja se stvorila nakon 1945 g. u stranome književnom svijetu. Malaparte nije tko god; njegova simbolična proza trajno ostaje u kolektivnoj psihologiji čitatelja.No njegova pisarska ostavština i slike srpskih očiju koje kruže diljem literarnih salona ostavljaju teško breme na Hrvate i na njihovu izgradnju modernoga identiteta. Dapače, slike hrvatskih fašističkih vampira sele se nakon 1945. u diplomatskim kružocima duž cijele kugle zemaljske.

Nimalo se ne smije zaboraviti niti činjenica da slike povampirenih ustaša postupno ulaze u kolektivnu svijest i brojnih srpskih intelektualca i političara, nakon toga kod srpskih memorandista, da bi konačno dobile svoj pobunjenički oblik 1991. kod brojnoga srpskog seoskog življa u Hrvatskoj.

Njihova psihotična i divljačka reakcija, 1991.g., na proglašenje nove države Hrvatske, upravo je rezultat tih monstruoznih slika i priča koje su zapadni pisci, akademici i političari desetljećima gradili o Hrvatima. A takve slike o vampirima Hrvatima velikim dijelom podržavali su režimski hrvatski intelektualci u komunističkoj Jugoslaviji, kao i danas u liberalnoj Hrvatskoj.

Stoga, ako se već traži pravoga krivca za nedavne vukovarske žrtve, za nedavnu ratnu katastrofu i za moguću još veću dolazeću katastrofu, uzroke treba potražiti poglavito u lažiranoj historiografiji svjetskih i jugoslavenskih povjesničara, među režimskim novinarima, a danas, u liberalnoj kultur-propagandi. Riječ 'ustaštvo', upravo kao i riječ 'nacizam', nisu više pojmovi za političke pokrete.

Semantičkim, tj. jezično-pojmovnim pomicanjem, te su riječi postale simbol apsolutnog zla. Logično, ako se nešto i nekoga proglasi apsolutnim zlom, tada se sva ostala politička zla moraju i mogu pravno relativizirati. 'Apsolutno zlo' i 'monstrumi' nisu više ljudi; te kreature i njihovu rodbinu potrebno je stoga fizički u potpunosti uništiti. Za njih ne vrijede 'ljudska prava' - upravo stoga jer oni nisu ljudi već monstrumi i opće zlo.

Prevrtljivost

Putem naziva 'monstruma ustaša i fašista' tu su praksu koristili nekada komunisti u Jugoslaviji kako bi prikrili vlastite zločine, a danas to čine svjetski liberali, koji svoje imperijalističke Koza MalaparteZloAko se nešto i nekoga proglasi apsolutnim zlom, tada se sva ostala politička zla moraju i mogu pravno relativizirati. 'Apsolutno zlo' i 'monstrumi' nisu više ljudi; te kreature i njihovu rodbinu potrebno je stoga fizički u potpunosti uništiti. Za njih ne vrijede 'ljudska prava' - upravo stoga jer oni nisu ljudi već monstrumi i opće zlo.zločine, svoje gospodarsko i financijsko rasulo, pravdaju time 'da je liberalizam ipak manje zlo od apsolutnoga fašističkog zla ili aveti i monstruma ekstremne desnice'.

Varaju se čelni političari u današnjoj Hrvatskoj kada se kite antifašističkim perjem ili partizanskim pedigreom, u nadi da će tako ublažiti pred stranim svijetom predodžbu o današnjoj Hrvatskoj kao nastavku na ustašku državu. Često zaboravljaju, ili ne žele znati, da zapadni mediji i dalje povremeno svrstavaju Hrvatsku u koš s ekstremnim desničarima, kripto-fašistima i ekstremnim nacionalistima.

Pojam „slobodne Hrvatske" u zapadnoj historiografiji, od 1945. do 1990. bio je pojam za ustaštvo, fašizam, odnosno pojam „općega zla". Bilo da je riječ o Paveliću, Tuđmanu, Mesiću ili Josipoviću i srpski mediji stavljaju povremeno, bez mnogo razlika, sva ta četiri imena u isti koš. Ta su imena simbol države koja je razbila bivšu svjetsku miljenicu Jugoslaviju.

pavelic ante1Koliko god antifašisti vole citirati Malaparteov opis srpskih očiju, vrijedi spomenuti Malaparteov literarni hvalospjev Anti Paveliću u talijanskoj reviji Documento, kasnije prenesen u hrvatskom proustaškom tjedniku Spremnost. Pavelić i Malaparte šeću obalom Save, a Malaparte Paveliću sklada hvalospjev:

'Počeo sam shvaćati što stoji iza te jednostavnosti i tog nevjerovatnog dostojanstva Ante Pavelića, iza njegove ljubavi prema zemlji, iza njegova sna o seoskoj hrvatskoj zemlji: jedno tiho dostojanstvo, dobronamjerno i plemenito..'

O Malapartovim hvalospjevima Paveliću, dakako, literarni kritičari i antifašisti ne žele mnogo govoriti. Suprotno raširenoj romantičnoj slici o intelektualcima, a pogotovo o književnicima kao prekrasnim ljudima, intelektualci, a pogotovo književnici oduvijek su bilo prevrtljivi poltroni.

vichyTradicionalno su intelektualci nositelji mnogo većega zla od vojnih zapovjednika, upravo stoga jer intelektualno, često i dobronamjerno, legitimiraju nadnaravne političke konstrukcije i halucinantne političke utopije, koje u načelu uvijek završavaju u općem klanju.

U pravilu se književnici slizavaju sa svakim režimom. Primjerice, cijela francuska književna ljevica, a da ne govorimo o vodećim predratnim francuskim socijalističkim i komunističkim čelnicima (Jacques Doriot, Marcel Déat, Pierre Laval, itd.) tijekom Drugog svjetskog rata kolaborira s Nijemcima.

Nakon rata masovne antifašističke likvidacije i ušutkavanje francuskih nacionalističkih književnika i novinara (više od 160 njih) u poratnoj Francuskoj, imale su poglavito kao motiv antifašističke taštine, osjećaj ljevičarske manje vrijednosti, a vrlo malo mržnju na drugačije političko uvjerenje. Nije to ništa novo u povijesti ako se uzme u obzir da su i nedavne 1991. godine zapanjujući broj hrvatski komunista i Jugoslavena, 'kulturnih radnika', itd. preko noći postali u novoj državi vrlo glasni hrvatski nacionalisti ili članovi HDZ-a.

No to ne znači da se treba zaboraviti ustaške zločine. Trajno pitanje stoji: Jesu li ustaški zločini protiv Srba bili dio strateške državne politike NDH, ili su bili „kolateralne žrtve ratnog kaosa"—kako to kažu vrlo brzo u svoju obranu djeca komunista i partizana kada god je riječ o masovnim zločinima njihove rodbine.

NDH-ova avet iz ormara: Glaise von Horstenau

Uzmimo Generala Glaisea von Horstenaua, visokoga opunomoćenog Hitlerova namjesnika u NDH, čija je knjiga vrlo bitna u poimanju današnjega literarnog i političkog kriminaliziranja NDH-a, a u konačnici i sotoniziranja moderne Hrvatske i svih Hrvata, bez obzira na njihova politička uvjerenja. Knjiga je nezaobilazna u promatranju psihologije Hrvata iz prizme 51BACSAXA5L. psihologije jednog stranaca, u ovom slučaju visokoga njemačkog političara Trećeg Reicha von Horstenaua:

'..U tim vremenima prepunih događaja vodio sam neke teške pregovore sa Poglavnikom. Oni su mi u toliko teško pali jer sam se zadnjih mjeseci uvjerio u sve veću neiskrenost, lažljivost i zloćudnost tog čovjeka. A to je već odavno postalo opće mišljenje ('communis opinio', u nj. tekstu, o.a.) - sve do nekih od njegovih najbližih suradnika. Na njemu se ponovo pokazalo, upravo kao i na njegovom društvu, kako sam bio u pravu kada sam 19. travnja 1937. – a tada sam još bio ministar u samostalnoj Austriji -- rekao Hitleru: „Znate Führeru, a to je povijesno iskustvo, da emigrantska politika u pravilu prelazi u domovinsku nesreću." Kada sam od njega (Hitlera, o.a.) odlazio pomislio sam: Zaboga, pa što si to rekao. Pa on je također emigrant!' (str. 165).

'..Nakon što je 'Dido' Kvaternik, patološki sin patološkog maršala - majke kao kćerke Josue Franka, polu-Židovke, ali jedini vrijedan dio obitelji - zajedno s Tomićem (Viktor Tomić, o.a.), sadističkim čuvarom osobne Poglavnike sigurnosti, na najokrutniji način 'napravio red' u Srijemu, tada sam saznao, neposredno pred naš let za Rusiju, da se u Bjelovaru, nekad domovini varaždinske pješačke pukovnije br. 16, nešto sprema.' (str. 165-166).

Bundesarchiv Bild 183-B00407 Berlin Canaris Vitez Bartha v. Glaise-HorstenauBundesarchiv Bild 183-B00407 Berlin Canaris Vitez Bartha v. Glaise-Horstenau.. 'Požurio sam u čizmama, punim korakom, do državnog šefa (Poglavnika, o.a.) i rekao mu da ću osobno otići u tako strašno opisani logor Sissak (Sisak, o.a.) a zatim nakon toga u mjesta uz Savu, te sam zatražio pratnju ustaških funkcionara. Vlak ide za 2 sata...' ( str. 167).

'..Otišli smo u koncentracioni logor, koji je bio smješten u jednoj tvornici. Očajni uvjeti. Malo muškaraca, ali puno žena i djece sa nedovoljnom odjećom, leže po noći na kamenu, oronuli, kukaju i jamraju. Jedan 'komandant logora' - unatoč kasnije pozitivnoj ocjeni Poglavnika, jedan lupež kojeg ignoriram, govori mojoj ustaškoj pratnji: 'U takvim prilikama može se samo povraćati,... samo povraćati, da moja gospodo! I onda ono najgore: jedna sala uz čije zidove, uz škrto nabacanu slamu - najvjerojatnije radi moje 'inspekcije - 50 gole, djelomično već mrtve djece! Nije za zaboraviti da su izumitelji konclogora bili Britanci u Burskom ratu. Ali ta mjesta užasa, ovdje u Hrvatskoj, pod Poglavnikom, kojeg smo mi postavili, dosegla su vrhunac užasa.' ( str. 167).

...'Kada sam svom dragom komandantu Kascheu (Siegfried, njemački poslanik u NDH, o.a.), jednom zgodom rekao, kada sam pokazao na sliku Poglavnika: 'Pogledajte si ovog tipa. Obrijte mu glavu i stavite mu zatvoreničko odijelo i imat ćete najljepšeg teškog kriminalca pred sobom.' Kasche, koji Poglavnika cijeni i ljubi upravo zato što je taj zaprimio Führerovo biskupsko polaganje ruku na se, napravio je vrlo kiselo lice.' ( str. 171).

Moć predodžbe

Knjiga Horstenauovih memoara ima više od 500 stranica, gdje autor dosta govori o svojim hrvatskim kolegama i prijateljima iz još davnih bečkih dana, kada je s njima, kao budući HorenstauKnjiga Horstenauovih memoara ima više od 500 stranica, gdje autor dosta govori o svojim hrvatskim kolegama i prijateljima iz još davnih bečkih dana, kada je s njima, kao budući austrougarski časnik studirao na vojnoj akademiji u Beču, a kasnije, za vrijeme Prvog svjetskog rata, bio na terenu u Bosni. Von Horstenau je Austrijanac, stare austro-ugarske bečke škole.austrougarski časnik studirao na vojnoj akademiji u Beču, a kasnije, za vrijeme Prvog svjetskog rata, bio na terenu u Bosni. Von Horstenau je Austrijanac, stare austro-ugarske bečke škole.

220px-GlaisevonHorstenauEdmundTradicionalno, a i dandanas, Bečlije sebe smatraju mnogo većom gospodom od sjevernih Nijemaca, koje von Horstenau često zove 'Prusima', a samog Austrijanca, Hitlera, optužuje za pangermanski centralizam. Slične paralele on povlači među ustaškim emigrantima povratnicima, ustaškim čelnicima iz Bosne i Hercegovine i ustašama iz Zagreba.

Ti kulturno-psihološki detalji među Nijemcima i Hrvatima, iz različitih krajeva Europe i Hrvatske i Bosne, veoma su bitni u shvaćanju ne samo von Horstenauove proze već i cjelokupne politike Trećeg Reicha prema Balkanu, a u konačnici i u njihovim ogromnim svjetonazorskim razlikama.

Knjiga njegovih memoara, pored originalnoga teksta, ima veliki broj uvodničkih komentara, a objavljena je u Njemačkoj neposredno prije raspada Jugoslavije. Osim kod malog broja ljudi, knjiga je malo popularizirana u Hrvatskoj.

Ono što upada u oči je to da von Horstenau piše knjigu memoara tijekom svoga trogodišnjeg službovanja u NDH. No čitatelj se mora pitati kako to da nakon američkoga zatvora, u kojem se on nalazi od 1945. do 1946., tj. do svog samoubojstva, njegovi memoari izlaze u javnost - dok memoari likvidiranih visokih nacional-socijalističkih dužnosnika nikako da ugledaju svjetlo dana?

Slavko Kvaternik 3.jpegSvojim sarkastičnim tonom koji ima mnogo bečkoga žargona i jezičnog lokalizma, von Horstenau nastavlja povremenim opisom svojih starih zagrebačko-bečkih školskih kolega koje čas hvali, a čas im se ruga:

..'Kao i uvijek Kvaternik se pokazao dragim dečkom. Kad je saznao od simpatičnog hrvatskog visokog policijskog savjetnika Klobučarića, koji je od 1918. pripadao emigraciji, da za kavu nisam zaprimio mlijeko i da se nalazim u Panhansu (glasoviti hotel u Austriji, o.a.), odmah mi je poslao lijepi paketić kupona za mlijeko.'. (str. 509).

...'Ukratko može se i mora se reći da se Slavka ne smije uzeti za ozbiljno. Da njegova cijela mržnja usredotočena na Poglavnika, u to sam se ja mogao najbolje uvjeriti.' ( str. 510).

..'Pitao sam Slavka, pa zašto je on dakle 10. travnja 1941.g. proglasio državnim poglavarem jedan takav šuft i izdajicu („Schuft," u nj. tekstu, tj. „smeće", o.a.). On se ispričao tako da mi je rekao da on nije Pavelića gotovo niti poznavao, a da su mu Ivo Perčević i Mile Budak o njemu dali najbolje reference.' ( str. 511- 512).

'..Masakri nad Srbima, za koje je njegov sin bio još najviše kriv, bili su mu cijelo vrijeme apsolutno odbojni; on je u njima vidio najveće zlo. A mi Nijemci smo teško pogriješili što nismo od samog početka preuzeli vrhovnu komandu nad cijelom hrvatskom vojskom.' (str. 510).

Dr. Tomislav Sunić
Hrvatski tjednik

Bilješke

i. Curzio Malaparte, Kaputt (Paris: Folio 1991.), str. 331. Moj prijevod citata s francuskog izdanja knjige možda odskače nešto od prijevoda s talijanskoga originala ili engleskog, ili njemačkog prijevoda. Kaputt je prevedena na desetak europskih jezika.
ii. Edmund White, 'The Rouge Genius', The New York Review of Books, 27.10. 2011
iii. Ein General im Zwielicht. Die Erinnerungen Edmund Glaises von Horstenau (Wien: Peter Broucek, Böhlau Verlag, 1988., 2005.)

Hrvatski tjednik

Pon, 25-05-2020, 07:01:51

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.