Hrvatski tjednik
 

 Diskriminacija hrvatskih građana u inozemstvu

Hrvatski dijasporski mediji u Europi vrlo uzbuđeno reagiraju na novi hrvatski Zakon o prebivalištu tvrdeći da je 'nepojmljiv, neviđen, nezamisliv i diskriminatoran', Cro E(CroExpress, studeni 2013.)

Suradnik spomenutoga mjesečnika koji se u više desetaka tisuća primjeraka dijeli po Europi Edi Zelić piše: 'Nije li zapravo skandalozno da se ljudima koji su desetljećima sanjali slobodnu Hrvatsku, koji su se iselili trbuhom za kruhom ili iz političkih razloga, jer su bili nepodobni komunističkom režimu, novim Zakonom oduzima dio hrvatskoga identiteta?!'

Mjesečnik 'Fenix', koji se uz nisku cijenu prodaje u EU, također izražava zaprepaštenje i žaljenje radi istoga zakona, te među ostalim piše: 'Hrvati u iseljeništvu ostali su zbunjeni, uplašeni i šokirani primjenom toga Zakona. Ljudi doslovno padaju u nesvijest kada im, nakon prijave trajnoga boravka u inozemstvu, službenici konzulata oduzmu i na njihove oči unište osobnu iskaznicu.

Gubitak osobne doživljava se emotivno kao raskid veze s Hrvatskom. Dodatan problem je u tome što većina hrvatskih iseljenika posjeduje kuće, stanove ili nekretnine koje su stekli ili naslijedili u domovini. Unatoč državljanstvu i hrvatskoj putovnici, bez osobne iskaznice oni će biti tretirani kao turisti u vlastitim kućama.'

Hrvatima u konzulatima škaricama uništavane osobne iskaznice

Što je posrijedi u ovoj uzbuni? CroExpress citira ured glasnogovornika Ministarstva vanjskih i europskih poslova prema kojemu je u RH stupio na snagu Zakon o prebivalištu od 15. siječnja 2012., a prema njemu definirani su pojmovi privremenoga i stalnoga iseljenja, odnosno prebivališta i boravišta te je uvedena obveza prijave iseljenja iz Republike Hrvatske.

BirokracijaKoga se u Hrvatskoj tiče zašto neki njezin građanin boravi u inozemstvu, povremeno ili trajno? To nije radila ni komunistička Jugoslavija koja je stvorila pojam 'naši građani privremeno zaposleni u inozemstvu' i onda su pod tim bili zabilježeni svi, pa i oni koji se nikad nisu htjeli vratiti u tu državu. Stvarno, birokracija u Hrvatskoj slavi orgije bez ikakva smisla. Ili možda postoji neki smisao, ali je političke narav.U Zakonu je predviđena obveza iseljenika da prijave privremeno ili trajno iseljenje iz Republike Hrvatske, a rok za prijavu, odnosno odjavu, je 15. siječnja 2014. U slučaju da to ne učine, to će počiniti nadležna policijska postaja, a osoba radi nečinjenja podliježe kazni od 500 do 5.000 kuna.

Osobna iskaznicaIz hrvatskoga MUP-a tome je dodano da osobe s privremenim boravkom u inozemstvu, koje su također prijavljene u Hrvatskoj, moraju to same prijaviti nadležnoj policijskoj postaji i ne gube osobnu iskaznicu.

Oni koji ostaju u inozemstvu dulje od pet godina to moraju prijaviti nadležnoj policijskoj upravi, a ako dulje ostaju u inozemstvu to moraju prijavljivati rečenome naslovu svake treće godine i prilagati dokumentaciju o razlozima boravljenja izvan Republike Hrvatske.

Čisti Orwell s njegovim 'Velikim bratom' koji sve nadgleda! Koga se u Hrvatskoj tiče zašto neki njezin građanin boravi u inozemstvu, povremeno ili trajno? To nije radila ni komunistička Jugoslavija koja je stvorila pojam 'naši građani privremeno zaposleni u inozemstvu' i onda su pod tim bili zabilježeni svi, pa i oni koji se nikad nisu htjeli vratiti u tu državu. Stvarno, birokracija u Hrvatskoj slavi orgije bez ikakva smisla. Ili možda postoji neki smisao, ali je političke naravi.

Zakon o prebivalištu napisan je takvim birokratskim jezikom da ga i učeniji ljudi ne mogu shvatiti. U biti riječ je o tome da crveno-žuti režim u Zagrebu želi, navodno, uvesti red u popis onih koji povremeno ili trajno borave u inozemstvu, a prijavljeni su i u svojoj domovini Hrvatskoj. Sve to poradi sređivanja popisa birača.

Šok za mnoge iseljenike

Možemo zamisliti da nitko normalan ne bi mogao biti protiv toga da privremeni ili stalni iseljenici s dodatnim boravištem u Hrvatskoj zadrže svoje osobne iskaznice. No to očito nije tako. Ljudima su prigodom prijave o iseljenju u konzulatima 'pred nosom' škaricama uništavane osobne iskaznice. To je mnoge iseljenike šokiralo.

Uostalom, veliki broj njih i ne znaju hoće li njihov boravak u inozemstvu biti privremen ili trajan. Ovdje se po svoj prilici iščitava namjera režima u Hrvatskoj da iz popisa stanovništva konzulat-dusseldorf-screenshotgooglemapsizbriše one Hrvate u inozemstvu koji su na dosadašnjim izborima uglavnom glasovali za HDZ.

Takvih je bilo mnogo iz Bosne i Hercegovine koji su, navodno, bili prijavljeni na adresama u pograničnim mjestima, u kućama koje nikad nisu ni vidjeli. Ali oni nisu dijaspora. Premda su uglavnom i državljani Republike Hrvatske, oni u tzv. izbornoj jedinici za dijasporu imaju zajamčena tri zastupnika u Hrvatskom saboru, pa ako su neki od njih istoga dana glasovali u BiH i RH, to se nikako nije moglo odraziti na broj saborskih zastupnika.

Smiješno je vjerovati da bi Hrvati iz stvarne dijaspore, dakle iz država EU i prekooceanskih zemalja, koje su također više sklone HDZ-u nego ostalim strankama, istoga dana bili nazočni na biralištima negdje u inozemstvu i domovini. Takvih slučajeva uglavnom nije bilo, a ako je i bilo, toliko ih je moglo biti malo da nema smisla o tome govoriti. No u strahu su velike oči. Crveno-žuti želi 'pomesti' dijasporu na biralištima jednim zakonom premda je njezin brojčani utjecaj u glasovanju minimalan što se može dokazati činjenicom da ni jedan sabornik nije došao iz dijaspore.

Odnos vladajućega postkomunističkog SDP-a, (jedina stranka s nazivom Partija) prema izvandomovinskoj Hrvatskoj toliko je pun prijezira da Partija nije ni postavila svoju listu u dijasporskoj izbornoj jedinici.

Novi izborni zakon bio bi pravedniji od sadašnjega

Nitko to nije opazio, ali ovo brisanje dijaspore s domovinskih adresa pogodit će i hrvatske Srbe koji žive izvan Republike Hrvatske, a inače nemaju stalni boravak u njoj. E, to bi onda DijasporaSmiješno je vjerovati da bi Hrvati iz stvarne dijaspore, dakle iz država EU i prekooceanskih zemalja, koje su također više sklone HDZ-u nego ostalim strankama, istoga dana bili nazočni na biralištima negdje u inozemstvu i domovini. Takvih slučajeva uglavnom nije bilo, a ako je i bilo, toliko ih je moglo biti malo da nema smisla o tome govoriti. No u strahu su velike oči. Crveno-žuti želi 'pomesti' dijasporu na biralištima jednim zakonom premda je njezin brojčani utjecaj u glasovanju minimalan što se može dokazati činjenicom da ni jedan sabornik nije došao iz dijaspore.moglo izazvati prosvjede Europske Unije. Stoga preporučamo dijasporašima, pogođenima odredbom o ukidanju njihovih domovinskih adresa, da se registriraju kao pripadnici srpske nacionalne manjine pa će sadašnji režim brzo okrenuti smjer za 180 stupnjeva i sve ostaviti po starom.

Na tu smo misao došli temeljem jednoga stvarnog događaja. Kad je glavni komunistički drmator u Hrvatskoj, Vladimir Bakarić, posjetio izložbu dubrovačkoga slikara Ive Dulčića koji je Izmijenjen-izborni-zakon ca largeimao poteškoća s lokalnim vlastima poradi svojih religijskih motiva, 'drug mrtvac' kako su zvali Bakarića, zapitao je Dulčića može li mu nešto pomoći, a on je odgovorio kao iz topa: 'Proglasite me hrvatskim Srbinom'.

Drug Vlado bez riječi se okrenuo i otišao. Možda bi ovaj prijelaz sveukupne dijaspore na stranu srpske manjine bio 'pogodak u sridu', a bio i poučan da se vidi tko je privilegiran, a tko zapostavljen u Lijepoj njihovoj.

Sad se u Hrvatskoj naveliko raspravlja o promjenama Ustava pa s time u svezi i o položaju dijaspore u izbornoj aritmetici. HDZ traži povećanje broja sabornika iz dijaspore 'razmjerno njezinu udjelu u broju državljana'. Novoosnovana 'Hrvatska zora' također traži veliko povećanje broja dijasporskih zastupnika. Bili bi to tzv. fiksni zastupnici, dakle oni koji ulaze u Hrvatski sabor bez obzira na rezultate glasovanja u njihovoj izbornoj jedinici.

Mislimo da je to potpuno pogrješan put . Mi smo svojedobno, onda kad smo smjeli pisati u 'Vijencu', a danas nam je to zabranjeno bez obrazloženja, dali u tom časopisu prijedlog da se ukinu izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine s njihovim fiksnim zastupnicima. Zašto? To nije demokratski jer iza svakoga narodnog zastupnika u Hrvatskom saboru morao bi biti po prilici isti broj birača, a to do sada u RH ni izdaleka nije tako.

Pravo dopisnog glasovanja

Svi hrvatski državljani s pravom glasa moraju prigodom biranja svojih parlamentarnih predstavnika imati ista prava. Srbima su zajamčena najmanje trojica sabornika što je svojedobno kritizirao i Ustavni sud jer je time srpska nacionalna manjina stavljena u povlašteni položaj spram ostalih manjina.

No to je stara hrvatska 'tradicija' u kojoj su Srbi uvijek bili nešto posebno u odnosima prema ostalim građanima. To je tako i danas nakon što se dio njih pobunio protiv vlastite domovine, a njihovi predstavnici naguravaju svojoj manjini i hrvatskoj većini strani jezik i drugo pismo kojima se ni sami ne koriste.

U 'Vijencu' smo predložili da hrvatski birači u Domovini dobiju prema njemačkom uzoru dva glasa. Jednim bi glasom birali svoga neposrednog narodnog zastupnika u svojoj izbornoj jedinici; njih bi bilo 42, svaka s oko sto tisuća stanovnika, dok bi ostala 42 zastupnika bila izabrana drugim glasom preko stranačkih lista, dakle bilo bi ukupno 84 sabornika, znači znatno manje nego danas. Oni pak Hrvati koji žive u dijaspori imali bi samo jedan glas i s njim bi glasovali za stranačke izborne liste, a mogli bi i sami predložiti svoje.

Jedan takav Izborni zakon bio bi pravedniji od sadašnjega jer bi omogućio jakim lokalnim političarima, ali i strankama da se ravnopravno natječu za saborske mandate. U svakom slučaju hrvatski bi građani s privremenim ili stalnim boravkom u inozemstvu morali dobiti pravo dopisnoga glasovanja.

Na prošlim izborima za njemački Bundestag prije dva mjeseca 20 posto Nijemaca koristilo se dopisnim glasovanjem, 'Briefwahl'. Sadašnja biranja u hrvatskih diplomatskim i konzularnim predstavništvima uopće nisu pogodna za veći odziv birača, zapravo su ruglo ustavne odredbe o općem pravu glasa.

S jednim tako izabranim Hrvatskim saborom u kojemu bi sjedili pravi zastupnici dijaspore nikome ne bi palo na pamet onakva dubioza o kojoj smo govorili na početku članka, da Hrvati sa stalnim boravkom u inozemstvu moraju odustati od svojih domovinskih adresa i osobnih iskaznica.

Možda bi se s tom diskriminacijom hrvatskih građana u inozemstvu trebao pozabaviti i Europski sud u Strasbourgu. Hrvati u dijaspori ne bi smjeli postati građani drugoga reda sve da i nisu dali onakav krupan doprinos osamostaljenju i obrani Republike Hrvatske prije 22 godine. To vladajući u Zagrebu kao da su zaboravili.

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 22:09:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.