Hrvatski tjednik
 

 Razgovor s prof. dr. Stjepan Balobanom

Besprimjernom promidžbom protiv referenduma o braku, nepoznatome u europskom kulturnom prostoru, vlast se obrušila na jednu legitimnu građansku inicijativu koja je dobila inicijalno ogromnu potporu građana. U povodu nedjeljnoga referenduma o braku kao zajednici muškarca i žene razgovarali smo s pročelnikom Katedre baloban2socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepanom Balobanom.

Što se ustavnom definicijom braka kao zajednice muškarca i žene želi zaštititi?

Želi se, prije svega, pokazati, i to demokratskim putem, ono što je tako prirodno i uobičajeno, a Hrvatima od davnine nezamislivo da bi moglo biti drukčije, tj. da je brak PodjeleDo ovih podjela unutar hrvatskoga društva, uvjeren sam, ne bi došlo da određena skupina političara i javnih djelatnika ovu situaciju nije iskoristila za svoje 'stranačke', 'svjetonazorske' i često 'nejasne' interese. Zapravo aktualna politička vlast i, na žalost, predsjednik države koji bi trebao biti predsjednik svih građana, iskorištavaju jednu ranjivu skupinu ljudi za svoje uskostranačke, političke, svjetonazorske interese. Jesu li toga svjesni?zajednica muškarca i žene. Opravdano je pitanje: Zašto se to čini kad je to tako normalno?

Čini se zbog toga što je jedna skupina ljudi, koji legitimno žive drukčije, prešla u javnim nastupima gornju granicu tolerancije u izjednačivanju svoga načina života s brakom između muškarca i žene. Obični ljudi zaključuju: Vi živite svojim načinom život i mi to poštujemo, ali 'pustite nas - većinu - i naš način života na miru'.

Zašto se u to pitanje tako intenzivno uplela trenutačna politička vlast?

Do ovih podjela unutar hrvatskoga društva, uvjeren sam, ne bi došlo da određena skupina političara i javnih djelatnika ovu situaciju nije iskoristila za svoje 'stranačke', 'svjetonazorske' i često 'nejasne' interese. Zapravo aktualna politička vlast i, na žalost, predsjednik države koji bi trebao biti predsjednik svih građana, iskorištavaju jednu ranjivu skupinu ljudi za svoje uskostranačke, političke, svjetonazorske interese. Jesu li toga svjesni?

Po čemu, kako to tvrdi hrvatski premijer, predloženo određenje braka nije u duhu kršćanstva?

To me podsjeća na komunizam i odnos tadašnje vlasti i javnih djelatnika prema katolicima i Crkvi. Ako se sjećate, komunisti su tumačili katolicima i hrvatskoj Crkvi duh kršćanstva tako da se, kako je to želio Tito, odijeli od Rima. Zbog toga je blaženi Alojzije Stepinac završio u zatvoru. Ali i kasnije, komunistički stručnjaci za Crkvu u javnosti su tumačili što bi svećenici i biskupi trebali govoriti i kako živjeti...

Pa i danas, u javnim medijima sve više se pojavljuju oni koji se inače deklariraju kao ateisti ili agnostici, ali su postali stručnjaci kada treba protumačiti primjerice papu Franju i što on konkretno poručuje hrvatskim biskupima i svećenicima. Tako i danas hrvatski predsjednik vlade misli da bolje razumije duh kršćanstva od ljudi koji se redovito mole, primaju sakramente, idu u crkvu, studiraju teologiju...

Mogu li se 'rodna prava' izjednačiti s manjinskim pravima?

I vi ovdje govorite o rodnim, a ne spolnim pravima. Znači da se hrvatskoj javnosti već jednim dijelom uspjelo progurati određene pojmove, koji su za većinu nejasni, kojima se želi nametnuti drukčiji pogled na brak, spolnost, obitelj.

Među takve nejasnije pojmove spada i pojam manjina i manjinska prava. Do pred nekog vremena znali smo da postoje nacionalne manjine, a od nekog vremena u Hrvatskoj dobiva se dojam da svaka manja interesna skupina sebe proglašava manjinom i pod pojmom manjina zahtijeva svoja interesna prava. Ako želiš u Hrvatskoj nešto ostvariti, proglasi se 'manjinom' i svoje zahtjeve nazovi ljudskim pravima. Međutim, u razvijenim demokratskim zemljama jasno se zna što je manjima i što su ljudska prava.

Krši li se medijskom promidžbom protiv definicija braka kao zajednice muškarca i žene Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a?

U novije vrijeme treba biti jako oprezan kada se netko pozove na ljudska prava. Ljudska se prava, na žalost, PravaU novije vrijeme treba biti jako oprezan kada se netko pozove na ljudska prava. Ljudska se prava, na žalost, instrumentaliziraju, njima se manipulira, a sve češće se upotrebljavaju kao "oruđe" u borbi protiv onih koji drukčije misle i žive. Ljudska se prava ne dogovaraju na ulici, u krugu istomišljenika, u interesnoj skupini. Ona proizlaze iz dostojanstva čovjeka, iz njegove naravi, a prema tome je rađena i Opća deklaracija o ljudskim pravima (1948.).instrumentaliziraju, njima se manipulira, a sve češće se upotrebljavaju kao "oruđe" u borbi protiv onih koji drukčije misle i žive. Ljudska se prava ne dogovaraju na ulici, u krugu istomišljenika, u interesnoj skupini. Ona proizlaze iz dostojanstva čovjeka, iz njegove naravi, a prema tome je rađena i Opća deklaracija o ljudskim pravima (1948.).

Za kršćane, a većina Hrvata su kršćani, katolici, ljudska prava proizlaze iz čovjekove sličnosti s Bogom. To da je brak zajednica muškarca žene od davnine je prihvaćeno u različitim kulturama. Ako netko sada Hrvatima želi nametnuti neke druge poglede i vrjednote, normalno je da će se oni pobuniti. S kojim pravom se to što je za većinu normalno u trenutačnoj kampanji naziva nazadnim, zatucanim, primitivnim, a da ne spominjemo sve epitete koje tzv. naprednjaci i progresivci ovih dana udjeljuju nama, većini Hrvata i hrvatskih građana različitih vjeroispovijesti poput 'obiteljaši', 'talibani', 'suludi ljudi', 'opasni ljudi', 'ksenofobi', 'pripadnici prljavoga pokreta'... S kojim pravom ta "manjina" tzv. naprednjaka i progresivaca vrijeđa nas kao većinu?

Skrivaju li se iza raznih homoseksualnih pokreta nove totalitarne tendencije?

Želio bih naglasiti da poštujem sve, baš sve ljude, drukčijih uvjerenja, svjetonazora i uopće načina života, pa tako na osobit način ljude koji imaju homoseksualne sklonosti. Oni su Božja stvorenja. Međutim, kao što je naglasio i papa Franjo u zrakoplovu kada se vraćao iz Brazila, do problema dolazi i u djelovanju homoseksualnih pokreta kada se to pretvori u određene lobije i druge oblike ponašanja koji poprimaju totalitarne tendencije.

Hoće li se referendum, s obzirom na dosadašnje znakove, održati u demokratskome ozračju?

Osobno se nadam i želio bih da se nadolazeći ustavotvorni referendum o braku održi u istinskome demokratskom okružju. Ako se to ne dogodi, javnu će odgovornost trebati preuzeti svi oni 'verbalni ratnici' koji već danima vode 'neke svoje ratove'. Među njima su također i predstavnici vlasti i oni javni djelatnici koji ne biraju riječi da bi one druge, koji su ZA omalovažili, osudili i proglasili gotovo 'bolesnima i neprijateljima' jer se ne slažu s njima.

Za 'takve je naprednjake' demokracija ono što oni zastupaju i nalažu. To, međutim, nije ni D od demokracije kojoj smo se nadali nakon izlaska iz komunizma. Aveti komunizma preobučene u plašt liberalizma sve su prisutnije u hrvatskome javnom prostoru i sve ga više zagađuju.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 22:21:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.