Hrvatski tjednik
 

Gospodarska (s)kretanja 

Predsjednik Vlade Zoran Milanović priznao je ono što je već dulje vrijeme svima jasno. Koalicijska vlada nije uspjela u svome glavnom naumu, u poticanju gospodarstva. Problem je u činjenici da Vlada u dvije godine nije niti pokušala učiniti ozbiljniji korak prema poboljšanju ekonomske situacije. Bez obzira je li uzrok tome nekompetentnost ministara, rad po nalozima izvana, ili apsolutna nebriga za budućnost zemlje, od trenutačne vlasti ne treba uopće očekivati nikakav pozitivan korak niti do kraja četverogodišnjega mandata.

Dovoljno je čuti premijerovu lakonsku izjavu kako se gospodarski rast 'nije dogodio', da bi bilo jasno kako njegova vlada nema ideju o funkcioniranju nacionalne ekonomije. Gospodarski rast ne događa se sam po sebi, već Vlada treba u jednome dijelu stvoriti povoljno okruženje za nositelje gospodarskoga rasta, dok u drugome dijelu vlastitim intervencijama treba izravno raditi na izgradnji infrastrukturnih dijelova ekonomije.

Nepovoljno okruženje

Povoljno okruženje za gospodarske subjekte, tj. okruženje unutar kojega oni mogu biti konkurentni, nije ništa drugo do postojanja istih ili boljih uvjeta od onih koje imaju poduzeća iz konkurentskih zemalja. Primarno je riječ o troškovima poslovanja. Vlada mora osigurati jeftino financiranje VladaVlada konstantno prolongira smanjenje poreznih opterećenja gospodarstva, dok se svakodnevno zatvaraju i propadaju obrti i mala poduzeća čime se smanjuje porezna baza, koju onda treba dodatno pritisnuti kako bi se izvuklo dovoljno novca za podmirenje obveza. Dok poljoprivrednici u EU imaju veće skrivene poticaje od hrvatskih, Vlada po nalozima iz te iste EU mora smanjivati poljoprivredne poticaje.iz poslovnih banaka, ali ne administrativno, već putem politike Narodne banke te poreznom politikom kako bi se potaknule poslovne banke i učinilo im isplativim kreditiranje gospodarstva.

Trenutačno, Hrvatska narodna banka osigurava visoku likvidnost bankovnoga sustava, ali banke sredstva zadržavaju bez plasiranja u gospodarstvo jer im je to prerizično ili im se ne isplati. Naravno, banke ovdje pogrešno prosuđuju jer će vlastitom neaktivnošću dodatno umanjiti ekonomsku aktivnost u zemlji i pogoršati ionako sve lošiji vlastiti kreditni portfelj.

Umjesto da Vlada izravno počne utjecati na protok novca, odnos s bankama sveo se na sukob ministra Slavka Linića i bankara oko lažne brige za dužnike u 'švicarcima'. Banke nikako nisu i ne smiju biti neprijatelj društva, već trebaju predstavljati krvotok neophodan za funkcioniranje sustava. Porezna politika, suprotno tvrdnjama iz Vlade, nije uopće bitno mijenjana, nego se samo jedan namet zamjenjuje drugim.

Vlada konstantno prolongira smanjenje poreznih opterećenja gospodarstva, dok se svakodnevno zatvaraju i propadaju obrti i mala poduzeća čime se smanjuje porezna baza, koju onda treba dodatno pritisnuti kako bi se izvuklo dovoljno novca za podmirenje obveza. Dok poljoprivrednici u EU imaju veće skrivene poticaje od hrvatskih, Vlada po nalozima iz te iste EU mora smanjivati poljoprivredne poticaje.

Zaboravljeni projekti

Na razvoj se infrastrukture potpuno zaboravilo. Zbog tuđih interesa propustili smo uzeti ruski i kineski novac za izgradnju željeznica, luka, naftovoda i plinovoda, a ministar Linić tek sad se sjetio da država treba pokrenuti izgradnju infrastrukturnih objekata koji donose jeftinije poslovanje domaćoj privredi. Problem je što Linić izgradnju infrastrukture najavljuje kao StvaranjeProblem leži u Vladinu gledanju na ekonomiju. Ne služe podatci o BDP-u sami sebi i nije cilj ekonomske politike punjenje proračuna. Bit je ekonomske aktivnosti stvaranje nove vrijednosti i težnja k punoj zaposlenosti kako bi se, među ostalim, popravilo depresivno i bolesno stanje duha hrvatskih građana. Nezaposlenome narodu nedostaje rad i smisao postojanja. Naravno da standard treba biti i niži za dobar dio pučanstva, ali Vlada primarno treba raditi na podizanju zaposlenosti i zaustavljanju masovnoga iseljavanja mladih.odgovor na neaktivnost domaćih privatnih poduzetnika, koje optužuje da su odgovorni za pad hrvatskog BDP-a, pa će eto Vlada na taj način podignuti BDP i spasiti proračun.

Radove na tim projektima ionako ne će dobiti domaća poduzeća pa će ih Linić još jednom moći optužiti za neaktivnost a strani će ih equity fondovi jeftino preuzeti. Problem i leži u ovakvu gledanju na ekonomiju. Ne služe podatci o BDP-u sami sebi i nije cilj ekonomske politike punjenje proračuna. Bit je ekonomske aktivnosti stvaranje nove vrijednosti i težnja k punoj zaposlenosti kako bi se, među ostalim, popravilo depresivno i bolesno stanje duha hrvatskih građana.

Nezaposlenom narodu nedostaje rad i smisao postojanja. Naravno da standard treba biti i niži za dobar dio pučanstva, ali Vlada primarno treba raditi na podizanju zaposlenosti i zaustavljanju masovnoga iseljavanja mladih. Tome i služi ulaganje u pruge, energetiku, vodne kanale i slično. Treba stvoriti uvjete za isplativ rad, bez obzira kolike će biti plaće, tisuću ili dvije kuna veće ili manje, što je manje važno.

Tek radom Hrvatska može povećati svoj BDP, smanjiti deficit i otplatiti dugove. Hrvatski su resursi toliko neiskorišteni da se drukčijim postavljanjem stvari u vrlo kratkome roku naš javni dug od velikog može pretvoriti u maleni problem. Tragično je što se razni, pod navodnike, nezavisni ekonomisti s hrvatskih ekonomskih fakulteta i instituta također vrte isključivo u krugu priče o trenutačnim prihodima i rashodima te kao jedino rješenje vide u rezanju prava i podizanju poreza te tako odustaju od nade u oporavak i idu niz dlaku hrvatskoj vladi.

Neiskorištena imovina

Dobar dio građana još uvijek posjeduje značajnu imovinu koja može poslužiti za razvoj zemlje, ali će, ako se nastavi trenutačna politika, njihova imovina poslužiti jedino za otplatu dugova države. Centralna je figura naše ekonomije ministar financija, koji je pravi akrobat u iznalaženju novih oblika i visina poreza, i načina zakidanja proračunskih korisnika. Ministar financija u dobro ekonomski uređenoj zemlji trebao bi biti činovnik koji pomaže u ostvarenju gospodarske strategije čitave vlade, nikako glavna figura.

Europska je komisija i službeno odlučila pokrenuti proceduru prekomjernoga deficita za Hrvatsku, što znači da će nam EU i MMF izravno upravljati proračunom i da će sve naše dobre namjere, ukoliko ih inozemni nadzornici ne odobre, ostati mrtvo slovo na papiru. Počeli smo plaćati milijarde kuna za članstvo da bi nam Europska unija kontrolirala proračun, što samo znači da Hrvatskoj slijedi nastavak porezne presije i pad standarda cjelokupnoga stanovništva.

U najmanju ruku bilo bi pošteno da Kukuriku koalicija, nakon potpunoga neuspjeha u upravljanju zemljom, prizna poraz i raspiše prijevremene izbore. Međutim, ona svoj posao ne vidi kao upravljanje zajedničkim poslovima za opće dobro, već kao vladavinu izabranih, dok su u stvari namjesnici moćnih.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 22:49:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.